Spesel Paoa Blong Pulum Ol Man—?I Givim Ona Long God No i Presem Man Nomo?
“WAN rula i mas gud moa long ol man we oli stap aninit long hem, i no long ol fasin blong hem nomo, be hem i mas gat spesel paoa blong pulum ol man ya.” Hemia tok blong Xenophon, wan kapten blong ami blong ol man Gris bifo, we plante man oli save long hem. Tede, plante man oli kolem “spesel paoa” ya se karisma.
I tru se, i no olgeta rula evriwan we oli gat spesel paoa ya blong pulum ol man. Be olgeta we oli gat, oli yusum fasin ya blong pulum ol man blong folem olgeta, mo oli lidim ol man blong mekem samting we olgeta nomo oli wantem. Ating kwiktaem nomo, yumi evriwan i tingbaot wan man long taem blong yumi we i gat fasin ya, hemia Adolf Hitler. Long buk ya, The Rise and Fall of the Third Reich, William L. Shirer i raetem se: “[Long 1933], bighaf blong ol man Jemani oli tingting se Hitler i gat—no, i no longtaem bambae hem i gat—fasin blong wan lida we i gat spesel paoa blong pulum ol man. Ale, long twelef yia blong rul blong hem we oli fulap long trabol, ol man ya oli folem hem olsem wan blaenman i folem man we i lidim hem. Long tingting blong olgeta, Hitler i gat paoa olsem God blong jajem man.”
Long ol yia we oli pas, fulap lida blong jyos tu oli bin gat spesel paoa blong pulum ol man blong onagud long olgeta. Be biaen, oli spolem ol man ya we oli folem olgeta. Jisas i givim woning se: “Yufala i mas lukaotgud blong bambae i no gat man i lidim yufala i go krangke. From we plante man bambae oli kam long nem blong mi, oli talem se ‘Mi mi Kraes ya.’ Mo bambae oli save lidim plante man oli go rong.” (Matyu 24:4, 5, Phillips) Ol gyaman Kraes we oli gat spesel paoa blong pulum ol man, oli no kamtru nomo long faswan handred yia ya. Afta long yia 1970, Jim Jones i talemaot se hem i “mesaea blong Haos Prea Blong Ol Man.” Ol man oli tokbaot hem olsem “wan man blong jyos we i save pulum ol man,” mo se, hem i “gat wan paoa we i narakaen antap long ol man.” Long 1978, man ya i pulum wan bigfala hif blong man blong kilim olgeta i ded bakegen, i no gat wan taem bifo we plante man wantaem oli kilim olgeta i ded olsemia.a
Tru tumas, spesel paoa ya blong pulum ol man, i save kam olsem wan presen we i wan denja. Be, Baebol i tokbaot wan narafala presen, no sam presen, we God i givim long yumi evriwan, mo we yumi evriwan i save kasem blesing from. Grik tok blong talem presen ya, hemia khaʹri·sma. Hem i stap 17 taem long Baebol. Wan man blong stadi long Grik lanwis, i eksplenem tok ya se: ‘Wan presen we i fri mo we yumi no rili gud inaf blong kasem. Wan presen we man i no wok from, mo i gud tumas. Wan samting we i kamaot long gladhat blong God nomo, mo we man i no save winim no kasem from ol traehad blong hem.’
Taswe, folem tok blong Baebol, khaʹri·sma i minim wan presen we man i kasem from gladhat blong God. ?Wanem sam long ol presen ya we God i givim long yumi wetem kaengud fasin? Mo ?olsem wanem yumi save yusum ol presen ya blong presem hem? Bambae yumi tokbaot tri gudfala presen.
Laef We i No Save Finis
Presen we i bigwan moa, hemia laef we i no save finis. Pol i raet i go long ol Kristin long Rom, i se: “Pei we ol man bambae oli kasem, from we oli stap mekem sin, hemia we bambae oli ded from. Be presen [khaʹri·sma] we God i stap givim i go nomo long ol man, hemia laef ya we i no save finis, from we oli joen long Jisas Kraes, Masta blong yumi.” (Rom 6:23) Yumi makem se, yumi kasem “pei” (ded), nating se yumi no wantem, from samting we yumi mekem, hemia from sin we yumi bon wetem. Be, laef we i no save finis, we yumi gat jans blong kasem, hem i kamaot long gladhat blong God nomo, mo neva yumi save winim samting ya from ol gudfala wok blong yumi.
Yumi mas tingbaot presen ya blong laef we i no save finis olsem wan samting we i sas tumas mo we yumi wantem serem wetem narafala. Yumi save halpem ol man blong save Jeova mo blong mekem wok blong hem. Long rod ya, olgeta tu oli save kasem presen ya blong laef we i no save finis. Revelesen 22:17 i talem se: “Speret wetem hemia we i olsem Woman blong Kraes, tufala i talem se ‘Yu kam.’ Mo olgeta evriwan we oli harem tok ya, oli mas talem olsem tu, se ‘Yu kam.’ Yufala we i tosta, yufala i kam. Yufala we i wantem, yufala i kam tekem wora ya blong laef, we i olsem presen blong yufala.”
?Olsem wanem yumi save lidim ol narafala man oli kam tekem wora ya we i givim laef? Bigfala samting se, yumi mas yusumgud Baebol long wok blong prij. I tru se, long samfala ples blong wol, ol man oli no ridim mo tingbaot ol samting long saed blong speret. Nating se i olsem, yumi save faenem jans blong ‘wekemap sora’ blong olgeta. (Aesea 50:4) Long saed ya, yumi save trastem paoa blong Baebol blong pusum ol man, from we ‘tok blong God i laef, mo i stap wok.’ (Hibrus 4:12) Baebol i givim waes we i wokgud long laef blong man, i leftemap tingting, i givim hop, mo i eksplenem mining blong laef. Taswe, Baebol i naf blong kasem hat blong ol man, mo pulum olgeta blong wokbaot long rod we i go kasem laef.—2 Timote 3:16, 17.
Mo tu, ol buk we oli stanap long Baebol, oli save halpem yumi blong singaot long ol man se “Yu kam.” Profet Aesea i talemaot se long taem ya blong tudak long saed blong speret, bambae ‘Jeova i saenaot’ i go long ol man blong hem. (Aesea 60:2) Blesing ya blong Jeova i kamaot tru long ol buk blong Wajtaoa Sosaeti. Evri yia, ol buk ya oli lidim plante taosen man oli kam long Jeova, we i Stampa blong laet long saed blong speret. Oli no leftemap wan man. Fastok blong Wajtaoa i eksplenem se: “Wok blong Wajtaoa i blong leftemap nem blong God Jeova, we i Hae King blong heven mo wol. . . . Wajtaoa i pulum ol man blong oli bilif long King Jisas Kraes we i stap rul naoia, mo we blad blong hem i ron blong openem rod blong itenel laef long ol man.”
Wan Kristin man we i prij fultaem mo i karem gudfala frut blong plante yia long wok ya, i talem se Wajtaoa mo Wekap! oli nambawan blong halpem ol man blong kam kolosap long God. Hem i se: “Taem ol man we mi stadi Baebol wetem olgeta oli stat ridim mo laekem ol Wajtaoa mo Wekap!, oli gohed kwiktaem long trutok. Mi luk se tufala buk ya oli gud tumas blong halpem ol man blong save Jeova.”
Ol Spesel Wok Blong God
Timote i wan Kristin disaepol, mo hem i kasem wan narafala presen we hem i mas lukaotgud long hem. Aposol Pol i talem long hem se: ‘Long taem ya we ol profet oli givim tok long yu, mo ol elda oli putum han blong olgeta long hed blong yu, God i givim presen [khaʹri·sma] long yu blong yu mekem wok blong hem. Bambae yu no livim presen ya i stap nating nomo.’ (1 Timote 4:14) ?Wanem presen ya? Hemia i joen wetem wok we Timote i kasem, olsem wan elda we i wokbaot blong visitim ol kongregesen.b Hemia wan spesel wok we i mas traehad long hem. Long semfala japta ya, Pol i talem long Timote se: “Yu mas mekem we wok ya blong ridim Baebol long ol man, mo blong prij, mo blong tijim olgeta long ol trutok i nambawan wok blong yu. Yu mas lukaotgud long fasin blong yu, mo long ol tok we yu stap tijim ol man long hem. Oltaem yu mas mekem fasin ya, nao bambae yu save sevem yu, wetem ol man we oli stap lesin long yu.”—1 Timote 4:13, 16.
Ol elda tede tu, oli nidim blong tinghae long spesel wok we oli gat. Olsem Pol i soemaot, wan rod blong mekem olsemia, i blong ‘lukaotgud long ol tok we oli stap tijim ol man long hem.’ Olgeta ya oli no folem fasin blong ol lida blong wol ya we oli yusum paoa blong olgeta blong pulum ol man. No gat. Oli pulum tingting blong ol man i go long God, i no long olgeta wanwan. Jisas, we i Man blong Soemaot Rod long olgeta, hem i wan nambawan tija we i rili gat paoa blong pulum ol man. Be, wetem tingting daon, hem i givim ona i go long Papa blong hem nomo. Hem i talem se: “Ol tok ya we mi stap tijim ol man long hem, oli no blong mi nomo, oli kamaot long hemia we i sanem mi.”—Jon 5:41; 7:16.
Jisas i givim ona long Papa blong hem long heven, taem hem i yusum Tok blong God olsem stampa blong ol tijing blong hem. (Matyu 19:4-6; 22:31, 32, 37-40) Long sem fasin, Pol i soemaot se ol elda oli mas ‘holemstrong tok ya we i no save jenis, we oli stap tijim ol man long hem.’ (Taetas 1:9) Ol elda we oli mekem ol tok blong olgeta i stanap strong long Baebol, oli save talem olsem Jisas, se: “Ol tok ya we mi stap talem long yufala, hemia i no kamaot long mi ya.”—Jon 14:10.
?Olsem wanem ol elda oli save ‘holemstrong tok ya we i no save jenis’? Ol pablik tok mo ol narafala tok we oli givim long ol miting, oli mas stanap long Tok blong God nomo. Oli mas eksplenem mo makemgud ol vas we oli yusum. Sipos elda i bitim mak long ol pijatok no ol fani store we hem i talem, maet hem i no moa pulum ol man oli go long Tok blong God, be i pulum tingting blong olgeta i go long fasin blong hem nomo. Defren olgeta, ol vas blong Baebol, oli save kasem hat blong ol man mo pulum olgeta blong tekem aksin. (Ol Sam 19:7–9; 119:40; skelem wetem Luk 24:32.) Ol tok we i stanap long Baebol i no pulum tingting i go long wan man, be i givim ona i go long God.
Wan narafala rod we ol elda oli save folem blong kamgud moa long fasin blong tij, hemia blong lesin long ol narafala elda mo traem lanem sam samting from. Pol i bin halpem Timote, mo ol elda tede tu oli save givgivhan long olgeta. “Aean i save sapenem aean. Long sem fasin, wan man i sapenem fes blong narafala man.” (Proveb 27:17; Filipae 2:3) Ol elda oli save givgivhan long olgeta taem oli serem ol tingting mo advaes. Wan brata we i jes kam wan elda, i talem se: “Wan brata we hem i elda blong plante yia finis, hem i tekem taem blong soem long mi olsem wanem blong rerem wan pablik tok. Taem hem i mekemrere wan pablik tok, hem i yusum ol kwestin, pijatok, eksampel, sotfala store, mo ol vas blong Baebol we hem i stadi dip long olgeta. Hem i tijim mi olsem wanem blong pulum intres blong ol man, i bitim we ol pablik tok blong mi oli sem mak oltaem we ol man oli wantem slip nomo.”
Yumi evriwan we i mekem wan spesel wok blong God, nating se yumi elda, man blong givhan, no paenia, yumi mas tinghae long presen ya we God i givim. Smoltaem bifo we Pol i ded, hem i pulum Timote blong tingbaot se, hem i mas ‘mekem presen ya [khaʹri·sma] we God i givim long hem, i kam strong bakegen long laef blong hem, olsem faea we man i tantanem ases blong hem blong mekem i laet bakegen.’ Hem i stap tokbaot wan spesel presen we tabu speret i givim long Timote. (2 Timote 1:6) Long plante haos long Isrel bifo, faea i olsem hot ases nomo. Ale, sipos man i ‘tantanem ol ases ya,’ faea i save laet bakegen mo kam bigwan. Olsem nao, yumi mas mekem wok blong yumi wetem fulhat mo paoa blong yumi. Yumi mas mekem presen we yumi kasem long saed blong speret i kam strong moa, olsem faea we yumi tantanem ases blong hem blong mekem i laet bakegen.
Yumi Mas Serem Ol Presen Long Saed Blong Speret
Lav we Pol i gat long ol Kristin brata blong hem long Rom, i pusum hem blong raetem se: ‘Mi mi wantem tumas blong kam luk yufala, blong bambae God i yusum mi blong givhan long yufala blong yufala i kasem presen ya [khaʹri·sma] we tabu speret i stap givim blong mekem yufala i strong. Mo bakegen, mi wantem kam joen long yufala, blong bambae bilif blong yufala i save givhan long mi, olsem we bilif blong mi tu i save givhan long yufala.’ (Rom 1:11, 12) Pol i luksave se ol gudfala toktok blong leftemap tingting blong narafala mo mekem bilif blong hem i strong, i olsem wan presen long saed blong speret. Fasin blong serem presen ya long saed blong speret, bambae i mekem bilif blong yumi i kam strong moa, mo bambae i leftemap tingting blong yumi evriwan.
Hemia wan samting we yumi rili nidim. Long rabis wol ya we yumi laef long hem, yumi evriwan i fesem plante hadtaem. Be, sipos yumi talem ol gudfala toktok oltaem blong leftemap tingting blong narafala, mo oli mekem i sem mak long yumi, samting ya i save halpem yumi blong stanap strong. Fasin ya blong serem toktok—yumi givim mo yumi kasem—hemia i impoten tumas blong mekem yumi stap strong long saed blong speret. I tru, sam samtaem, tingting blong yumi evriwan i kam slak, be yumi evriwan i save joen tu blong leftemap tingting blong yumi.
Sipos yumi kwik blong luksave se wan Kristin brata no sista i harem nogud, maet yumi save ‘givhan long hem long ol trabol blong hem, blong mekem hem i harem gud, long sem fasin we God i givhan finis long yumi.’ (2 Korin 1:3-5) Grik tok we oli tanem i kam ‘mekem hem i harem gud’ (pa·raʹkle·sis) i rili minim se “yumi singaot hem i kam kolosap long yumi.” Sipos yumi stap kolosap long ol Kristin brata mo sista blong yumi blong givhan long olgeta taem oli nidim, i sua se bambae oli givhan long yumi wetem lav taem yumi nidim tu.—Eklesiastis 4:9, 10; skelem wetem Ol Wok 9:36-41.
Wan narafala samting we i givhan bigwan, hemia ol visit we ol elda oli mekem long yumi wanwan, blong leftemap tingting blong yumi. Sam visit blong ol elda, oli blong givim advaes blong Baebol long saed blong wan bisnes we man i mas stretem. Be bighaf blong ol visit ya, oli blong leftemap tingting blong ol narafala Kristin, blong ‘mekem hat blong olgeta i haremgud.’ (Kolosi 2:2) Taem ol elda oli mekem bilif blong yumi i kam strong moa long rod ya, i olsem we oli stap serem wan presen long saed blong speret wetem yumi. Olsem Pol, bambae oli faenem se oli haremgud tumas long spesel fasin ya blong givim presen, mo bambae i mekem se oli “wantem” joen oltaem wetem ol Kristin brata blong olgeta.—Rom 1:11.
Samting ya i kamaot long wan elda long Spen, we i talem store ya se: “Ricardo, wan boe we i gat 11 yia, i no intres tumas long ol miting mo long wok blong kongregesen. Taswe, mi askem papa mama blong hem sipos mi save visitim hem, mo tufala i agri kwiktaem. Haos blong olgeta i stap antap long ol hil, mo i tekem kolosap wan haoa blong draevem trak i go long ples blong olgeta. Mi luk se Ricardo i glad long intres we mi soem long hem, mo hem i kamgud kwiktaem nomo. Smoltaem biaen, hem i kam wan pablisa we i no baptaes, mo wan man we i wok strong long kongregesen. Bifo, hem i stap sem blong toktok, be naoia hem i hapi, mo hem i no moa fraet blong toktok. Samfala long kongregesen oli askem se: ‘?Wanem i hapen long Ricardo?’ I olsem we naoia oli jes luk se hem i stap. Taem mi tingtingbak long impoten visit ya we mi mekem blong leftemap tingting blong Ricardo, mi harem olsem se i givhan moa long mi i bitim hem. Evri taem we boe ya i kam insaed long Haos Kingdom, fes blong hem i glad we i glad, mo hem i spid i kam blong talem halo long mi. Mi kasem bigfala glad taem mi luk olsem wanem hem i stap gohed gud long saed blong speret.”
I sua se, Jeova i blesem ol visit olsem we ol elda oli mekem. Oli laenap wetem wok ya we Jisas i tokbaot, i se: “Yu lukaotgud long ol sipsip blong mi.” (Jon 21:16) Be, i no ol elda nomo we oli save serem ol presen long saed blong speret. Yumi evriwan long kongregesen i save givgivhan long yumi blong soem lav mo mekem ol gudfala wok. (Hibrus 10:23, 24) Ol man blong klaem long ol bigfala hil, oli fasem wan rop long olgeta blong joenem olgeta. Long sem fasin, ol samting long saed blong speret oli joenem yumi wanples. I klia se, samting we yumi mekem mo talem, i gat paoa long ol narafala. Wan tok we i daonem no jikim narafala, i save mekem se yumi mo moa joengud wetem hem. (Efesas 4:29; Jemes 3:8) Defren olgeta, ol gudfala tok blong leftemap tingting, mo fasin blong givhan long ol brata blong yumi wetem lav, i save halpem olgeta blong winim ol hadtaem we oli kasem. Long rod ya, yumi save serem ol presen long saed blong speret we oli save stap longtaem.—Proveb 12:25.
Soemaot Paoa Blong God Moa
I klia se, evri Kristin i gat sam paoa blong pulum ol narafala man. God i givim wan nambawan hop long yumi blong kasem laef we i no save finis. Yumi gat sam presen long saed blong speret tu we yumi save serem wetem ol Kristin brata blong yumi. Mo yumi save traehad blong pulum mo lidim ol narafala blong kasem ol gudfala mak long laef blong olgeta. Samfala oli gat sam narafala presen antap long olgeta ya, olsem ol spesel wok blong God. Olgeta presen ya oli pruf blong gladhat blong God. Mo from we olgeta presen we yumi gat oli kamaot long God nomo, ale yumi no gat risen blong tok flas from.—1 Korin 4:7.
I gud we yumi ol Kristin i askem se: ‘?Bambae mi yusum paoa we mi gat blong pulum ol narafala man, blong givim ona long Jeova, Man ya we i stap Givim ‘evri gudfala samting mo nambawan presen’? (Jemes 1:17) ?Bambae mi folem eksampel blong Jisas mo givhan long ol narafala, kasem mak we mi mi naf blong mekem?’
Aposol Pita i tokbaot wok ya we yumi mas mekem, i se: “Long gladhat blong God, hem i givim ol narnarafala paoa long yufala blong mekem ol wok blong hem. Yufala i mas yusum ol presen ya [khaʹri·sma] blong hem blong givgivhan long yufala. Sipos yufala i stap prij, yufala i mas talemaot ol tok we God i givim. Sipos yufala i stap givhan long ol man, yufala i mas mekem long paoa we God i givim long yufala. Nao long olgeta fasin ya, nem blong God bambae i save go antap moa, from Jisas Kraes ya, we olgeta paoa mo ol gudgudfala samting oli blong hem, gogo i no save finis.”—1 Pita 4:10, 11.
[Ol futnot]
a Samwe long 913 man oli ded wetem man ya Jim Jones.
b Wan grup blong man we oli joen wanples blong wosip.
[Foto Credit Line blong pija long pej 23]
Corbis-Bettmann
UPI/Corbis-Bettmann