?God i Rili Tru Long Tingting Blong Yu?
TAEM yu fesem sam trabol we oli mekem se yu harem nogud tumas, ?yu yu glad blong kam kolosap long God tru long prea? Sipos yes, ?yu yu harem se yu stap toktok long wan trufala man?
Jisas Kraes i tokbaot Papa blong hem long heven, hem i talem se: “God i sanem mi mi kam, mo hem i tru.” (Jon 7:28) Yes, Jeova God i rili tru, mo yumi save prea long hem long sem fasin we yumi askem help no advaes long wan fren we yumi laekem tumas. I tru se, sipos yumi wantem we God i lesin long yumi, ol prea blong yumi oli mas kasem ol mak we Baebol i givim. Wan eksampel, yumi mas gat tingting daon mo pas tru long Pikinini blong God, Jisas Kraes, blong kam kolosap long “Man Blong Harem Prea.”—Ol Sam 65:2; 138:6; Jon 14:6.
From we ol man oli no save luk God, samfala oli ting se hem i no gat filing. Oli se God i wan samting we i kamaot long tingting blong man nomo. Ating sam Kristin tu, nating se oli kasem save long ol nambawan fasin blong God, oli faenem samtaem se i had blong tingbaot God olsem wan trufala man. ?Yu yu tingting olsem ya? Sipos yes, ?wanem i save halpem yu blong tingbaot se Jeova God hem i rili tru i stap?
Stadi Long Baebol
?Yu yu stadi Tabu Baebol oltaem? Moa yu stadi plante taem long Baebol long fasin we i dip, moa bambae yu luksave se Jeova God i rili tru. Ale bambae bilif blong yu i kam strong moa, mo bambae i olsem se yu ‘stap luk God ya we man i no save luk long ae blong hem.’ (Hibrus 11:6, 27) Defren olgeta, sipos yu stadi sam samtaem nomo, bambae stadi blong yu i no save gat bigfala paoa long bilif blong yu.
Hemia wan pijatok: Traem tingbaot we dokta blong yu i talem long yu blong putum wan spesel oel long skin blong yu tu taem evri dei blong winim wan nogud sik blong skin. ?Bambae yu save winim sik ya sipos yu putum oel ya wan no tu taem nomo evri manis? No gat, bambae i no save hapen olsem. Long sem fasin, man blong raetem Sam i givim wan meresin long yumi blong mekem se yumi haremgud long saed blong speret. Hem i talem se yumi mas ridim Tok blong God “long smol voes dei mo naet.” (Ol Sam 1:1, 2, NW) Sipos yumi wantem kasem sam gudfala frut, yumi mas tekem “meresin ya”, yumi mas tingting dip long Tok blong God evri dei, wetem help blong ol Kristin buk.—Josua 1:8.
?Yu yu wantem yusum gud moa ol taem blong stadi blong yu, blong mekem se bilif blong yu i kam strong moa? Hemia wan advaes: Afta we yu ridim wan japta long New World Translation of the Holy Scriptures, no long wan narafala Baebol we i gat ol refrens long hem, i gud we yu jusum wan vas we yu intres long hem, mo yu jekemap ol refrens we oli joen long vas ya. Bambae samting ya i mekem se yu kasem plante moa samting from stadi blong yu, mo i sua se bambae yu sapraes bigwan blong luk olsem wanem ol defren haf blong Baebol oli joengud tugeta. Ale biaen, samting ya bambae i mekem se yu tingbaot Jeova God moa olsem wan trufala man.
Fasin blong yusum ol refrens i save mekem tu se yu savegud ol profet tok blong Baebol mo olsem wanem oli kamtru. Ating yu save finis ol bigfala profet tok blong Baebol, olsem olgeta ya we oli talemaot we ol man Babilon oli mas spolem Jerusalem. Be long Baebol i gat plante narafala profet tok we oli joen wan long narawan, wetem ol samting we oli kamtru blong fulumap ol profet tok ya. Plante man oli no savegud sam long ol profet tok ya.
Eksampel, traem ridim profet tok we i tokbaot panis blong man we bambae i bildim bakegen Jeriko, mo biaen, tingbaot olsem wanem tok ya i kamtru. Josua 6:26 i talem se: “Josua i mekem wan strong tok long nem blong Hae God, i talem se: ‘Sipos wan man i traem blong wokem taon ya Jeriko bakegen, [Jeova] bambae i mekem hem i kasem bigfala trabol. Sipos man ya i putum fandesen blong stonwol blong hem bakegen, be fasbon pikinini boe blong hem bambae i lus. Mo sipos hem i wokem doa blong stonwol blong hem bakegen, be lasbon pikinini boe blong hem bambae i lus.’ ” Profet tok ya i kamtru samwe 500 yia biaen, olsem yumi ridim long 1 King 16:34: “Long taem we [King Ehab] i stap rul, wan man Betel, nem blong hem Hiel, hem i wokemgud taon ya Jeriko bakegen, mo taem hem i stap wokem fandesen blong hem, fasbon pikinini boe blong hem Abiram i ded, mo taem hem i stap wokem ol doa blong bigfala ston wol blong hem, lasbon pikinini boe blong hem Segub tu i ded. Samting ya i kamtru olsem we [Jeova] i bin talem bifo long Josua pikinini blong Nun blong i talemaot.”a Wan trufala God nomo i save pulum wan man blong raetemdaon sam profet tok olsem ya, mo meksua se oli kamtru.
Taem yu ridim Baebol, ating yu faenem wan poen we i pulum intres blong yu. Eksampel, ating yu wantem save hamas yia i pas bitwin taem we Baebol i talemaot wan profet tok, mo taem we profet tok ya i kamtru. I tru se yu save askem nomo long wan man blong i eksplenem long yu, ?be from wanem yu no traehad blong faenem ansa yu wan nomo? Yusum ol map mo ol buk we oli tokbaot Baebol, blong lukaot ansa, i olsem we yu stap traehad blong kasem mining blong ol tok blong wan map we i soemaot ples we wan sas samting i haed long hem. (Proveb 2:4, 5) Taem yu faenem ol ansa olsem, samting ya bambae i gat bigfala paoa long bilif blong yu, mo bambae yu luk Jeova God moa olsem we hem i rili tru long tingting blong yu.
Prea Oltaem Mo Wetem Ol Dip Filing Blong Yu
Yu no mas ting nating long paoa blong prea mo bilif. Ol disaepol blong Jisas oli askem stret se: “Plis yu mekem bilif blong mifala i kam strong moa.” (Luk 17:5) Sipos yu harem long tingting blong yu se Jeova i no rili tru, ?from wanem yu no prea long hem blong askem blong kasem moa bilif? Papa blong yu long heven i save givhan long yu blong tingbaot se hem i olsem wan trufala man sipos yu askem help long hem mo yu trastem hem fulwan.
Sipos wan problem i mekem tingting blong yu i trabol, yu mas tekem taem blong tokbaot samting ya wetem ful hat blong yu long Fren blong yu long heven. Smoltaem bifo we Jisas i ded, hem i prea strong. Nating se hem i tok agensem fasin blong skul blong talem ol longfala prea long fored blong plante man, hem i prea wan ful naet bifo we hem i jusum ol 12 aposol blong hem. (Mak 12:38-40; Luk 6:12-16) Ating eksampel blong Hana, we i kam mama blong profet Samuel, i save tijim yumi long wan samting tu. Hem i wantem tumas blong gat wan pikinini boe, ale “hem i mekem longfala prea long [Jeova].”—1 Samuel 1:12.
?Yumi lanem wanem bigfala lesen long olgeta samting ya? Sipos yu wantem kasem ansa long ol prea blong yu, yu mas prea strong, oltaem, wetem ol dip filing blong yu, mo impoten samting se, prea blong yu i mas laenap wetem wil blong God. (Luk 22:44; Rom 12:12; 1 Tesalonaeka 5:17; 1 Jon 5:13-15) Samting ya bambae i halpem yu blong mekem se God i tru long tingting blong yu.
Luklukgud Ol Samting We God i Wokem
Yu save luksave ol fasin blong wan man we i pentem ol pija, tru long ol pija we hem i wokem. Long sem fasin, maet yumi ‘no save luk stret long ae blong yumi ol fasin blong Jeova,’ Man ya we i wokem olgeta samting, be yumi save luk ol fasin ya tru long ol samting we hem i wokem. (Rom 1:20) Taem yumi traehad blong luklukgud wok blong Jeova, yumi kasem moa save long ol fasin blong hem, ale, hem i kam moa tru long tingting blong yumi.
Sipos yu lukluk ol samting we God i wokem mo yu tingting gud long ol samting ya, bambae yu luk klia se ol fasin blong hem oli tru. Eksampel, taem yu kasem sam save long saed blong nambawan fasin blong ol pijin blong faenem rod blong olgeta taem oli flae longwe, samting ya i save mekem se yu tinghae moa long waes blong Jeova. Taem yu ridim sam buk we oli tokbaot wol mo ol sta, yu save lanem se nating sipos yu spid olsem spid blong laet, bambae yu mas tekem 100,000 yia blong krosem Milki Wei, galaksib blong yumi, stat long wan saed go kasem narasaed. Be hemia wan galaksi nomo, mo i gat plante bilyan narafala galaksi bakegen. ?Samting ya i no mekem i klia long tingting blong yu se Man we i wokem olgeta samting i rili waes?
!I tru tumas se Jeova i rili waes! ?Be samting ya i minim wanem long yu? Yumi save sua se hem i gat ansa long eni trabol we yumi tokbaot long prea blong yumi. Yes, nating sipos yu gat smol save nomo long ol samting we Jeova i wokem, be hemia i naf blong mekem se Jeova i rili wan trufala man long tingting blong yu.
Wokbaot Wetem Jeova
?Long laef blong yu wan, yu luksave se Jeova i rili tru? Yes, yu save luksave samting ya sipos yu mekem olsem olfala man ya Noa we i stap tru long God. Hem i obei oltaem long Jeova, hemia from wanem Baebol i talem se: “Noa i wokbaot wetem trufala God.” (Jenesis 6:9, NW) Noa i laef olsem we Jeova i stap kolosap long hem nomo. Yu tu, yu save harem se God i stap kolosap long yu olsemia.
Sipos yu stap wokbaot wetem God, bambae yu trastem ol promes blong Baebol, mo yu mekem ol samting we oli laenap wetem ol promes ya. Eksampel, yu bilif long ol tok ya blong Jisas se: “Fastaem yufala i mas lukaot gud blong obei long God we i King blong yufala, mo blong folem ol stret fasin blong hem. Nao biaen hem i save givim olgeta samting ya [ol samting we yumi nidim blong laef] tu long yufala.” (Matyu 6:25-33) I tru se, ating Jeova i no givim oltaem ol samting we yu nidim, long fasin we yu yu wantem. Be, taem yu prea mo yu kasem help blong God, ale bambae yu tingbaot hem moa olsem wan trufala man, stret olsem ol man we oli stap kolosap long yu.
Gudfala fasin ya blong fren wetem Jeova i save kamaot taem wan man i gohed blong wokbaot wetem God. Tingbaot Manuela, wan Wetnes we i toktok long lanwis Spen. Hem i pastru long plante traem be hem i talem se: “Long eni taem we mi harem nogud, no mi nidim wan samting, mi folem rul we i stap long Proveb 18:10. Mi ron i go long Jeova blong kasem help. Hem i stap oltaem olsem ‘wan strong wajhaos’ blong mi.” Manuela i save talem samting ya from we hem i trastem Jeova fulwan long 36 yia mo hem i luk long laef blong hem se Jeova i stap wetem hem.
?Yu yu jes stat nomo blong talemaot olgeta tingting blong yu long Jeova? Tingting blong yu i no mas foldaon sipos yu no kam kolosap long hem yet olsem we yu wantem. Yu mas wokbaot wetem God long laef blong yu evri dei. Taem yu wokem wan fasin blong laef we i strong moa long bilif, ale bambae yu haremgud blong kam kolosap moa long Jeova.—Ol Sam 25:14; Proveb 3:26, 32.
Wan narafala rod blong wokbaot wetem God, hemia fasin blong joen fulwan long wok blong hem. Taem yu joen long wok blong talemaot Kingdom, yu wok wetem Jeova. (1 Korin 3:9) Sipos yu luksave samting ya bambae hemia i halpem yu blong mekem se God i rili tru long tingting blong yu.
Man blong raetem sam i talem se: “Yu mas givim laef blong yu long [Jeova], yu mas trastem hem, nao bambae hem i halpem yu.” (Ol Sam 37:5) Yu neva mas fogetem blong talemaot eni baden, no eni wari blong yu long Jeova. Lukaot hem oltaem blong hem i halpem yu mo blong hem i lidim yu. Sipos yu dipen long Jeova God tru long prea, mo sipos yu trastem hem oltaem, bambae yu harem se yu stap sef, from we yu save se bambae hem i no mestem blong mekem wan samting blong givhan long yu. ?Yu yu trastem Jeova taem yu kam fored long hem blong talemaot ol wari blong yu? Yes, bambae yu trastem hem, sipos hem i rili wan trufala man long tingting blong yu.
[Ol futnot]
a Blong luk wan narafala eksampel, yu save ridim 1 King 13:1-3, we i talemaot olsem wanem olta blong Jeroboam bambae i kam doti. Ale, luk long 2 King 23:16-18 olsem wanem profet tok ya i kamtru.
b Wan bigfala grup blong sta.
[Tok Blong Pija Long Pej 21]
Yusumgud taem blong stadi blong yu, blong mekem se bilif blong yu i kam strong moa
[Tok Blong Pija Long Pej 22]
Tekem taem blong prea oltaem, wetem ol dip filing blong yu
[Tok Blong Pija Long Pej 23]
Luklukgud olsem wanem ol samting we God i wokem oli soemaot ol nambawan fasin blong hem
[Credit Lines]
Hummingbird: U.S. Fish and Wildlife Service, Washington, D.C./Dean Biggins; stars: Photo: Copyright IAC/RGO 1991, Dr. D. Malin et al, Isaac Newton Telescope, Roque de los Muchachos Observatory, La Palma, Canary Islands