Refrens Blong Kristin Wok Mo Laef Buk Blong Miting
7-13 SEPTEMBA
OL GUDGUDFALA SAMTING LONG BAEBOL | EKSODAS 23-24
“Yufala i No Folem Fasin Blong Bighaf Blong Ol Man”
?Ol Infomesen Blong Yu Oli Tru?
7 ?Yu yu laekem blong sanem imel o teks mesej long ol fren blong yu? Taem yu luk wan intresting stori long nius o yu harem wan ekspiriens, ?yu yu wantem blong serem nius ya kwiktaem olsem man blong radio? Bifo we yu sanem imel o teks, i gud yu askem yu wan se: ‘?Mi mi sua se stori ya i tru? ?Mi mi gat ol stret infomesen?’ Sipos yu no sua, maet bambae yu spredem ol giaman nius. Taswe, sipos yu no save se stori ya i tru o nogat, i moa gud yu no talem long narafala. !Yu dilitim!
8 I gat wan narafala risen from wanem i denja blong fowodem ol imel o teks mesej i go long narafala. Long sam kantri, gavman i blokem wok blong yumi. Maet ol enemi long ol kantri ya oli talem ol giaman stori, blong mekem yumi fraet mo blong yumi no trastem ol brata mo sista. Traem tingbaot wanem we i hapen long Soviet Yunion, we naoia hem i Rasia. Ol sikret polis, we oli singaot olgeta se KGB, oli giaman se sam man blong Jehova oli spolem ol narafala brata. Sore tumas, plante brata mo sista oli bilivim ol giaman stori ya mo oli lego ogenaesesen blong Jehova. Biaen plante oli kambak, be samfala oli neva kambak. Oli letem ol giaman stori ya i spolem bilif blong olgeta. (1 Tim. 1:19) ?Olsem wanem yumi save blokem ol samting olsem? No spredem ol stori we oli no tru. No bilivim evri samting we yu harem. Be yu mas sua se yu gat ol stret infomesen.
it-1 pej 11 haf 3
Eron
I gud blong makem se long trifala taem we Eron i go long rong rod, hemia i no from we hem i minim blong mekem rong aksen, be i luk olsem se hem i letem presa blong situesen we hem i stap long hem, i pulum hem i go long rong rod, o i letem ol narafala man oli pulum hem. Speseli long faswan taem we hem i mestem, hem i sud folem rul we i stap long oda ya: “Yufala i no mas folem bighaf blong ol man blong mekem ol samting we i nogud.” (Eks 23:2) Nating se i olsem, biaen long samting ya, Baebol i yusum nem blong hem long wan fasin we i givim ona long hem, mo taem Pikinini blong God i stap long wol, hem i soemaot se wok blong pris we Eron i mekem, i stret nomo.—Sam 115:10, 12; 118:3; 133:1, 2; 135:19; Mt 5:17-19; 8:4.
it-1 pej 343 haf 5
Blaen
Baebol i tokbaot se fasin ya blong jajem wan bisnes long kruked fasin, i mekem man i blaen. I gat plante samting long Loa we i go agensem fasin ya blong pem jaj o givim presen long hem blong i haedem wan rong, mo i agensem fasin ya blong mekem i gud moa long wan man i bitim narafala. Ol samting ya oli save blaenem wan jaj, nao hem i no save jajem gud wan bisnes long jastis. “Yufala i no mas letem narafala i pem yufala blong haedem rong blong hem, from we fasin ya i save mekem man we i save luklukgud i kam blaen.” (Du 16:19) Sipos wan man we i mas pas long kot, i givim wan presen long jaj, presen ya bambae i gat paoa long jaj ya, nomata se hem i gat fasin luksave mo i gat stret fasin. Loa blong God i tokbaot samting we mane o presen i save mekem long filing blong wan jaj tu, taem i talem se: “Yufala i no mas sore long wan puaman jes from we hem i pua, o yufala i no mas mekem i gud moa long man we i rij.” (Le 19:15) So, nomata wanem filing blong wan jaj o tingting blong bighaf blong ol man, be wan jaj i no mas mekem desisen agensem wan rijman jes from we hem i rij.—Eks 23:2, 3.
KAMGUD MOA LONG WOK BLONG PRIJ
Questions From Readers
What can help Christians determine whether it is appropriate to give gifts or tips to government employees?
◼ A number of factors need to be borne in mind. Christians must be honest. They have a responsibility to obey the law of the land when this does not conflict with Jehovah’s law. (Mat. 22:21; Rom 13:1, 2; Hib. 13:18) They also strive to respect local customs and sensibilities and to ‘love their neighbor as themselves.’ (Mat. 22:39; Rom 12:17, 18; 1 Tes. 4:11, 12) Applying such principles will likely affect how Christians in different parts of the world view the giving of gifts and tips.
In many places, a member of the community does not have to give anything to public employees in order to obtain what he is entitled to. Public employees perform services for which they are paid by the government, and they neither ask for nor expect to receive anything in addition to their normal wages. In many lands, it is illegal for government employees to seek or accept anything of value for an official action, even if they would be acting in what is otherwise a completely legal manner in the fulfillment of their responsibilities. Such a gift would be considered a bribe, even if the gift did not change the outcome of the official action. Where this situation exists, the question of whether a Christian might give gifts or tips to government employees does not even arise. Such gifts are simply improper.
However, public employees in parts of the world without such laws or where such laws are not rigorously enforced do not have the same attitude toward the functions they fulfill. In some lands, government officials take advantage of their position to extort money or other favors from those whom they are supposed to serve, and they are unwilling to do anything unless they receive a gift. Tips are thus demanded by officials who legalize marriages, who accept legitimate income tax payments, who issue building permits, and so on. When tips are not forthcoming, officials may deliberately create obstacles to make it very difficult, if not impossible, for citizens to obtain what is their legal right. It is even reported that in one country, firemen who respond to emergencies will not begin to tackle a blaze unless they first receive a substantial tip.
Where the practices described above are widespread, some feel that it is impossible to avoid giving tips. In such circumstances, a Christian might view a tip as an additional fee that he is required to pay in order to obtain a legitimate service. In an environment where corruption is common, however, a Christian needs to be on guard so that the boundary between what is acceptable and what is unacceptable from God’s standpoint does not become blurred for him. It is one thing to give a tip in order to obtain what one is legally entitled to, yet quite another to seek an illegal favor. In an atmosphere of corruption, some people tip an official in order to obtain a service to which they are not entitled or offer a policeman or a government inspector a “tip” in order to avoid a proper and justifiable fine. Of course, it would be wrong to seek to corrupt anyone with a “gift,” just as it would also be wrong to be corrupted by accepting such a “gift.” Either action would distort justice.—Eks 23:8; Dut. 16:19; Prov. 17:23.
On the basis of their Bible-trained conscience, most mature Christians are not comfortable giving tips solicited by officials. They feel that by doing so, they would be condoning or promoting corruption. Thus, they reject requests for any kind of gift at all.
While mature Christians recognize that gift-giving to obtain an unlawful favor could be tantamount to bribery, local circumstances and sensibilities may allow some to offer a small token of appreciation to receive a legitimate service or to avoid unfair delay. In other cases, after receiving free medical treatment in a public hospital, some Christians give gifts to doctors and nurses out of gratitude for the treatment received. They feel free to do this after the treatment has been received, rather than before, so that there can be no suggestion that the gift is intended as a bribe or a request for preferential treatment.
It is impossible to consider here every conceivable situation in every different land. Irrespective of local circumstances, therefore, when deciding how to act, Christians should pursue a course that leaves them with a good conscience. (Rom 14:1-6) They should avoid lawless actions. (Rom 13:1-7) They should avoid any practice that might bring reproach on Jehovah’s name or stumble others. (Mat. 6:9; 1 Kor. 10:32) And their decisions should reflect their love for neighbor.—Mak 12:31.
Traem Faenem Ol Gudfala Samting Ya
Yumi Mas Kaen Long Ol Strenja
4 Jehova i no talem nomo se ol man Isrel oli mas soemaot respek long ol strenja. Be hem i wantem tu se oli tingbaot taem ya we olgeta oli strenja long narafala kantri, mo olsem wanem oli harem nogud. (Ridim Eksodas 23:9.) Bifo we ol man Isrel oli go wok slef long Ijip, ol man Ijip oli no laekem olgeta finis, from we oli defren. (Jen. 43:32; 46:34; Eks. 1:11-14) Laef blong ol man Isrel i had taem oli stap olsem ol strenja long Ijip. Jehova i wantem se oli tingbaot samting ya, nao bambae oli kaen long ol strenja we oli stap wetem olgeta.—Lev. 19:33, 34.
it-2 pej 393
Maekel
1. Baebol i tokbaot nem blong tu tabu enjel nomo, wan i Gabriel, mo narawan, hemia Maekel. Mo Maekel ya nao we Baebol i talem se hem i “akenjel.” (Jud 9) Nem ya i kamaot faswan taem long Daniel japta ten, mo long ples ya, oli tokaot Maekel se i “wan long ol nambawan prins”. Hem i kam givhan long wan narafala enjel we “prins blong kingdom blong Pesia” i stap agensem. Baebol i kolem Maekel se “prins blong [Daniel],” mo “bigfala prins we i stap stanap long bihaf blong ol man blong [Daniel].” (Da 10:13, 20, 21; 12:1) Hemia i soemaot se Maekel nao i enjel ya we i lidim ol man Isrel long draeples. (Eks 23:20, 21, 23; 32:34; 33:2) Mo samting we i sapotem tingting ya, hemia se “akenjel ya Maekel, i rao bigwan wetem Devel from bodi blong Moses.”—Jud 9.
14-20 SEPTEMBA
OL GUDGUDFALA SAMTING LONG BAEBOL | EKSODAS 25-26
“Impoten Samting Insaed Long Haos Tapolen”
it-1 pej 165
Bokis Blong Kontrak
Plan Mo Disaen. Taem Jehova i givim instraksen long Moses blong i wokem tabenakel, faswan samting we hem i givim long Moses, hemia plan mo disaen blong Bokis, from we Bokis ya nao i impoten samting insaed long tabenakel mo long ful kamp blong Isrel. Bokis ya, longfala blong hem i 2.5 kiubit, bigfala blong hem i 1.5 kiubit, mo hae blong hem i 1.5 kiubit. (samwe 111 × 67 × 67 sentimita; 44 × 26 × 26 inj). Oli wokem long wud blong akasia, mo oli blokem insaed mo aotsaed blong hem long gol we i klin. Biaen oli flasem long “wan smol strap long gol we i goraon long saed blong hem antap.” Seken haf blong Bokis ya, hemia lid blong hem. Oli wokem long gol we i klin gud, be i no long wud we oli blokem long gol. Longfala mo bigfala blong lid ya i sem mak long hemia blong Bokis. Antap long lid ya, oli hamarem gol blong wokem tu jerubim, we wan i stap long wan en, mo narawan i stap long nara en. Tufala jerubim ya i fesem tufala, fes blong tufala i lukluk i godaon, mo tufala i openem wing blong tufala i go antap, nao ol wing ya oli kavremap lid ya. (Eks 25:10, 11, 17-22; 37:6-9) Baebol i singaot lid ya tu se “jea blong sore” o “ples blong atonmen.”—Eks 25:17; Hib 9:5, fut; yu luk PROPITIATORY COVER.
it-1 pej 166 haf 2
Bokis Blong Kontrak
Bokis ya, oli putumgud sam tabu samting long hem we ol man Isrel oli bin yusum bifo, blong mekem oli tingtingbak. Ol men samting insaed long Bokis ya, hemia tu flat ston we tok blong God i stap long hem, o Ten Komanmen. (Eks 25:16) Mo oli ademap wan “jag long gol, we mana i stap insaed long hem” mo “stik blong Eron we i bin karem flaoa,” be biaen oli tekemaot bakegen, samwe bifo we oli wokem tempol blong Solomon. (Hib 9:4; Eks 16:32-34; Na 17:10; 1Ki 8:9; 2kr 5:10) Jes bifo we Moses i ded, hem i givim wan kopi blong ‘buk blong loa’ long ol pris long laen blong Livae, wetem intraksen ya se buk ya i no mas stap insaed, be “long saed blong bokis blong kontrak blong God blong yufala Jehova, . . . olsem wan witnes agens long yufala.”—Du 31:24-26.
it-1 pej 166 haf 3
Bokis Blong Kontrak
Soem se God i stap. Long ful histri blong Bokis ya, i soem se God i stap. Jehova i promes se: “Bambae mi mi kam antap long lid blong Bokis blong Loa, long medel blong tufala jerubim ya, blong mi soemaot mi long yu,” “bambae mi kam long klaod, mo mi stap antap long lid blong Bokis ya.” (Eks 25:22; Le 16:2) Samuel i raetem se Jehova i “sidaon long jea blong king, antap long ol jerubim.” (1Sa 4:4) Taswe ol jerubim oli “representem jariot” blong Jehova. (1Kr 28:18) From samting ya, ‘evritaem we Moses i go insaed long tent blong miting blong toktok wetem [Jehova], Moses i harem [Jehova] i toktok long hem mo voes blong hem i kamaot antap long lid blong bokis blong Loa, bitwin long tufala jerubim.’ (Na 7:89) Sam yia biaen, Josua mo Hae Pris Finehas tu i go long fored blong Bokis ya, blong askem tingting blong Jehova. (Jos 7:6-10; Ja 20:27, 28) Be hae pris nomo i save go insaed long Rum We i Tabu We i Tabu mo i luk Bokis ya, wan taem long wan yia. Hem i no go blong toktok wetem Jehova, be blong mekem seremoni blong Dei Blong Atonmen.—Le 16:2, 3, 13, 15, 17; Hib 9:7.
Traem Faenem Ol Gudfala Samting Ya
it-1 pej 432 haf 1
Jerubim
Ol samting we oli stap insaed long tabenakel long draeples, i gat ol jerubim tu we oli wokem. Long tufala en blong lid blong Bokis, i gat tu jerubim long gol. Tufala i fesem tufala mo fes blong tufala i lukluk i godaon olsem se tufala i stap wosip. Ol wing blong tufala i open i go antap mo i kavremap lid ya, olsem se tufala i gad mo protektem hem. (Eks 25:10-21; 37:7-9) Mo oli somap pija blong ol jerubim tu insaed long kaliko we i kavremap tabenakel, mo long bigfala kaliko we i seraotem Rum We i Tabu mo Rum We i Tabu We i Tabu.—Eks. 26:1, 31; 36:8, 35.
it-2 pej 936
Sobred
Twelef kek blong bred we oli putum long wan tebol long Rum We i Tabu long Tabenakel mo long tempol. Evri Sabat oli stap jenisim ol bred ya. (Eks 35:13; 39:36; 1Ki 7:48; 2Kr 13:11; Neh 10:32, 33) Prapa nem blong sobred ya long Hibru, hemia “bred blong fes.” Tok ya “fes” samtaem i minim “fored blong” (2Ki 13:23), taswe sobred i stap long fes blong Jehova olsem wan ofring we oli givim oltaem i go long hem. (Eks 25:30, fut.) Baebol i kolem sobred tu se “bred we oli stakemap” (2Kr 2:4), “bred we oli blong God” (Mk 2:26), mo “bred” nomo (Hib 9:2).
21-27 SEPTEMBA
OL GUDGUDFALA SAMTING LONG BAEBOL | EKSODAS 27-28
“?Yumi Save Lanem Wanem Long Ol Klos Blong Pris?”
it-2 pej 1143
Yurim Mo Tumim
Plante man blong stadi long Baebol, oli ting se Yurim mo Tumim oli ol spesel ston. Long Eksodas 28:30 long Baebol blong James Moffatt, oli yusum tok ya “spesel ston.” Sam man oli ting se i gat tri ston, wan oli katem toktok ya “yes” long hem, narawan oli katem “no” long hem, mo namba 3 i no gat toktok long hem. Taem ol man oli gat kwestin, oli sakem ol ston ya blong kasem ansa blong olgeta, be sipos ston we i kamaot, hemia ston we i no gat toktok long hem, hemia i min se i no gat ansa blong kwestin blong olgeta. Ol narafala oli ting se maet Yurim mo Tumim i tu flat ston we wansaed blong tufala i blak, mo narasaed i waet. Taem ol man oli sakem tufala ston ya, sipos tugeta saed i waet, hemia i minim “yes,” sipos tugeta saed i blak, hemia i minim “no,” mo sipos wan saed i blak mo narawan i waet, hemia i min se i no gat ansa. Wan taem, taem Sol i askem long God tru long wan pris sipos bae hem i go faet agensem ol man Filistia o nogat, hem i no kasem wan ansa. Hem i ting se wan long ol man blong hem i mekem sin, ale hem i talem se: “!O God blong Isrel, plis yu ansa long mi long Tumim!” Tumim i jusum Sol mo Jonatan long medel blong ol narafala man. Biaen long samting ya, oli sakem ol spesel ston blong i jusum wan long tufala. Long stori ya, i luk olsem se toktok ya: “Plis yu ansa long mi long Tumim,” i soem se Tumim i defren long ol spesel ston, be maet i save givim tingting tu se tufala i joen.—1Sa 14:36-42.
it-1 pej 849 haf 3
Fored
Hae Pris blong Isrel. Long fored blong kaliko we hae pris blong Isrel i fasem long hed blong hem, i gat wan gol plet, hemia “tabu saen blong dedikesen,” we oli “katem ol tok ya long hem olsem we oli katem nem long wan stamp: Jehova i stamba blong olgeta samting we i tabu.” (Eks 28:36-38; 39:30) Hae pris nao i representem wosip blong Jehova, taswe i stret nomo we wok blong hem i tabu. Tok long plet ya i rimaenem olgeta man Isrel tu se taem oli mekem wok blong Jehova, oli mas stap tabu. Hae pris ya i pija blong Hae Pris Jisas Kraes tu, we i givim laef blong hem long Jehova blong leftemap tabu fasin blong God.—Hib 7:26.
w08 1/8 pej 21 haf 17
Ona Long Jeova Taem Yu Leftemap Hae Nem Blong Hem
17 I impoten we yumi tingbaot blong ona long hae nem blong Jeova taem yumi mekem wosip long hem. Prija 5:1 i talem se: “Taem yu go long haos blong God, yu mas tingting gud long fasin we yu stap mekem.” God i talem long Moses mo Josua blong tufala i tekemaot sandel blong tufala taem tufala i stanap long graon we i tabu. (Eks. 3:5; Jos. 5:15) Tufala i mas mekem samting ya blong soem bigfala respek mo ona long God. Ol pris blong Isrel oli mas werem ol longfala kalsong blong “blokemgud olgeta.” (Eks. 28:42, 43) Samting ya i blong mekem se ol narafala oli no save luk ol tabu haf blong bodi blong pris taem hem i mekem wok blong hem long olta. Evri memba long famle blong pris oli mas holem ol rul ya blong God blong oli leftemap hae nem blong hem.
Traem Faenem Ol Gudfala Samting Ya
w12 1/8 pej 26 haf 1-3
?Yu Yu Save?
?Ol sas ston long spesel paos blong hae pris, oli kam wea?
Afta we ol man Isrel oli aot long Ijip mo oli go long draeples, God i givim oda long olgeta blong oli mekem spesel paos ya. (Eksodas 28:15-21) Long spesel paos ya, i gat ol ston ya rubi, topas, emerol, takwoes, safaea, jaspa, lesem, agat, ametis, krisolaet, onikis, mo jed. ?I isi blong ol man Isrel oli kasem ol kaen ston ya?
Long taem we oli raetem Baebol, ol man oli tinghae long ol sas ston mo oli stap salem olgeta. Eksampol, ol man Ijip oli kasem ol sas ston long ol kantri farawe olsem Iran, Afganistan, mo maet India tu. Ol man Ijip oli digim ol defdefren sas ston long ol ples blong maening blong olgeta. Mo ol teritori we king blong Ijip i kontrolem, oli givim ol sas ston we i kamaot long ol maening blong olgeta, i go long king blong Ijip nomo. Job i tokbaot olsem wanem ol man long taem blong hem oli yusum ol ples aninit long graon blong faenem ol sas ston. Long ol sas ston ya we oli digim long graon, Job i tokbaot safaea mo topas.—Job 28:1-11, 19.
Stori blong Eksodas i tokbaot se ol man Isrel oli “tekemaot ol gudgudfala samting blong ol man Ijip,” taem oli aot long Ijip. (Eksodas 12:35, 36) Taswe ol sas ston ya we ol man Isrel oli yusum long spesel paos blong hae pris, maet oli karem long Ijip.
it-1 pej 1130 haf 2
Tabu
Ol Animol Mo Ol Kakae. Ol fasbon pikinini man blong ol buluk, sipsip, mo nani, Jehova i talem se oli tabu, oli blong hem, mo ol man oli no mas pembak olgeta. Oli mas givim olgeta olsem sakrefaes, mo wan haf blong ol animol ya i mas go long ol pris. (Na 18:17-19) Ol fasfrut mo ol taet oli tabu, wetem evri sakrefaes, mo evri presen we oli mekem i tabu blong givim i go long tabu ples. (Eks 28:38) Evri holi samting we oli talem se i blong Jehova, oli tabu mo ol man oli no mas yusum long ol samting olbaot, o long wan wei we bae i mekem oli no moa tabu. Eskampol, hemia ol taet. Sipos wan man i putum sam samting olsem maet ol kakae, i stap blong i kam taet we bambae hem i givim, be afta hem o wan narawan long haos blong hem, i mestem nao i tekem sam long ol samting ya blong kukum o blong mekem wan nara samting wetem, man ya i gat fol from we i brekem loa long saed blong ol tabu samting. Loa i talem se hem i mas pem wan faen i go long tabu ples, eksampol sipos praes blong ol kakae ya i 5,000 be hem i mas ademap 1,000 antap long hem, mo tu, hem i mas givim wan man sipsip we i no gat samting i rong long bodi blong hem, blong givim olsem wan sakrefaes. Long rod ya, ol man oli mas gat bigfala respek long ol tabu samting we oli blong Jehova.—Le 5:14-16.
28 SEPTEMBA–4 OKTOBA
OL GUDGUDFALA SAMTING LONG BAEBOL | EKSODAS 29-30
“Wan Kontribusen We i Go Long Jehova”
it-2 pej 764-765
Rejistresen
Long Sinae. Folem oda blong Jehova, faswan rejistresen i stat taem ol man Isrel oli kamp long Sinae, hemia long seken manis blong seken yia we oli aot long Ijip. Blong givhan long Moses long wok ya, oli jusum wan jif long evri traeb, blong i tekem responsabiliti mo i lukaot long wok blong rejistarem ol man long traeb blong hem. Evriwan we oli man mo oli gat bitim 20 yia, mo we oli naf blong joen long ami, oli rejista, mo Loa i se man we i rejista i mas pem wan takis blong haf sekel (1.10 dola), blong sapotem wok long tabenakel. (Eks 30:11-16; Na 1:1-16, 18, 19) Total namba blong ol man we oli rejista i 603,550 man, be oli no kaontem ol Livaet we oli no kasem graon long Isrel. Olgeta ya oli no pem takis blong tabenakel, mo oli no joen long ami.—Na 1:44-47; 2:32, 33; 18:20, 24.
it-1 pej 502
Kontribusen
I gat sam kontribusen we Loa i talem se ol man oli mas givim. Taem Moses i mekem sensas blong ol man Isrel, evriwan we oli man mo oli gat bitim 20 yia, oli mas pem wan ransom blong laef blong hem, hemia “haf sekel [maet 1.10 dola] folem sekel we oli yusum long holi ples.” Mane ya i “kontribusen we i go long Jehova” blong mekem atonmen from laef blong olgeta, mo “blong oli yusum long ol wok long tent blong miting.” (Eks 30:11-16) Man Jiu ya we i stap raetem histri, Josephus (The Jewish War, VII, 218 [vi, 6]), i talem se hemia “tabu takis” we long ol yia biaen, oli stap pem evri yia.—2Kr 24:6-10; Mt 17:24; luk TAXATION.
w11 1/11 pej 12 haf 1-2
?Yu Yu Save?
?Mane blong sapotem ol wok long tempol blong Jehova long Jerusalem, i kam wea?
Ol defren wok long tempol oli gohed from mane we i kam long takis, speseli ol taet we ol man oli mas givim. Be i gat mane blong ol narafala takis tu i stap. Eksampol, long taem we oli wokem tabenakel, Jehova i talem long Moses blong i tekem haf sekel long evri man Isrel we oli rejista, mo mane ya i wan “kontribusen we i go long Jehova.”—Eksodas 30:12-16.
I klia se evri man Jiu oli givim kontribusen ya evri yia i go long tempol, olsem takis blong olgeta. Takis ya nao Jisas i talem long Pita blong i go pem wetem koin we i kamaot long maot blong wan fis.—Matiu 17:24-27.
Traem Faenem Ol Gudfala Samting Ya
it-1 pej 1029 haf 4
Han
Putum Han Long. Maet man i putum han blong hem long wan man o wan samting jes blong tajem, be i save gat plante defren risen tu. Be men mining blong aksen ya, hemia blong jusum wan man o samting, poenem man o samting blong soem se oli save hem, o oli luksave hem long wan fasin. Long seremoni blong putumap pris, Eron mo ol boe blong hem oli putum han blong olgeta long hed blong bul mo tu man sipsip, blong mekem oli tabu. Long rod ya, oli luksave se ol animol ya, oli kilim blong mekem sakrefaes long bihaf blong olgeta, blong oli save kam pris blong Jehova God. (Eks 29:10, 15, 19; Le 8:14, 18, 22) Taem Moses i folem oda blong God, nao i putumap Josua blong i tekem ples blong hem, Moses i putum han blong hem long Josua, nao “tabu spirit i kam fulap long hem mo i mekem hem i waes,” ale hem i save lidimgud ol man Isrel. (Du 34:9) Taem oli jusum wan man blong i kasem wan blesing, oli putum han long man ya. (Je 48:14; Mk 10:16) Taem Jisas Kraes i hilim sam man, hem i tajem, o i putum han blong hem long man ya. (Mt 8:3; Mk 6:5; Lu 13:13) Samtaem, ol aposol oli putum han blong olgeta long sam man blong oli save kasem tabu spirit.—Wok 8:14-20; 19:6.
it-1 pej 114 haf 1
Makemaot
Long Loa we Jehova i givim long Moses, hem i talemaot sam samting we ol man oli mas miksim blong mekem oel blong makemaot man. Hemia wan spesel oel we i kamaot long ol gudfala samting, olsem—mir, swit sinamon, swit kalamas, kasia, mo olif oel. (Eks 30:22-25) Bambae oli kilim eniman i ded sipos hem i miksim ol samting ya mo i yusum evri dei, o long man we i no gat raet. (Eks 30:31-33) Hemia i soemaot se wok ya blong makemaot wan man long tabu oel ya blong i mekem wan spesel wok, i impoten tumas mo i tabu.