Stadi 27
Mekem Stampa Tok Mo Ol Bigfala Poen Oli Kliagud
1-4. Eksplenem mining blong stampa blong wan tok.
1 Evri tok i nidim wan stampa tok blong i lidim hem mo blong joenemgud ol defren haf blong tok. Nating se stampa tok blong yu i olsem wanem, hem i mas stap long evri haf blong tok blong yu. Hem i karem bigfala tingting insaed long tok blong yu: maet yu save talem long wan fultoktok nomo be hem i karem evri tingting blong tok we yu givim. Stampa tok i mas klia long evriwan we oli lesin long yu, mo bambae i olsem sipos yu makemgud.
2 Stampa tok blong wan tok i no tokbaot wan samting we i gat plante haf long hem, olsem “bilif”; stampa tok i wan haf blong hem. Eksampel, maet stampa tok i olsem, “Bilif Blong Yu—?Hem i Kasem Wanem Mak?” no hem i olsem “Yu Nidim Bilif Blong Mekem God i Glad Long Yu” no “Stampa Blong Bilif Blong Yu” no “Gohed Blong Stap Gru Long Bilif.” Nating se olgeta stampa tok ya oli tokbaot bilif, wanwan long olgeta oli tokbaot poen ya long defren fasin mo yu mas bildimap olgeta wanwan long ol defren rod.
3 Samtaem maet yu save gat ol poen long tok blong yu bifo yu jusum stampa tok. Be stampa tok blong yu i mas klia bifo we yu stat blong mekemrere tok blong yu long wan pepa no bifo we yu jusumaot ol bigfala poen long tok blong yu. Eksampel, afta long evri Baebol stadi maet yu wantem tokbaot ogenaesesen blong ol Wetnes blong Jeova. Hemia wan samting we i gat plante haf long hem. Blong jusum wanem stret bambae yu tokbaot, yu mas tingbaot ol man we oli lesin long yu mo risen blong tok blong yu. Olsemia nao bambae yu save jusum stampa tok blong yu. Sipos yu traem blong givhan long wan nyuwan blong i prij, maet yu wantem soem se ol Wetnes blong Jeova oli folem eksampel blong Jisas Kraes taem oli stap prij long ol haos wanwan. Hemia nao stampa tok blong yu. Evri samting we yu talem, hem i blong sapotem haf ya long saed blong ol Wetnes blong Jeova.
4 ?Olsem wanem blong stap talem bakegen stampa tok long tok blong yu? Fastaem, yu mas jusumgud wan stret stampa tok, hemia we i laenap wetem risen from wanem yu givim tok blong yu. Yu mas mekemrere fastaem. Taem yu yu jusum stampa tok finis mo tok blong yu i stanap long hem, bambae fasin blong talem bakegen stampa tok i kam hem wan nomo sipos yu givim tok folem plan we yu mekemrere finis. Be, taem yu givim tok, fasin blong talem bakegen ol impoten toktok no impoten tingting long stampa tok bambae i pulum ol man oli tingbaot stampa tok.
5, 6. ?Olsem wanem blong save sipos wan stampa tok i stret?
5 Stampa tok i stret. Long Tiokratik Skul plante taem i no wan trabol blong gat wan stret stampa tok, from we plante taem oli givim wan stampa tok long yu. Be samting ya i no tru long evri tok we oli askem yu blong givim. Taswe i waes blong tingtinggud long stampa tok.
6 ?Wanem samting i soem sipos wan stampa tok i stret, no no gat? I gat ol defren samting. Yu mas tingbaot ol man we oli lesin long yu, wanem samting yu wantem talem, mo tok we oli givim long yu blong mekem, sipos oli givim wan long yu. Sipos yu faenem se yu stap givim ol tok we yu no stap talem bakegen stampa tok, maet hem i from we yu no bildimap tok blong yu long wan stampa poen. Maet yu yu talem plante poen tumas long tok blong yu we oli no rili sapotem stampa tok blong yu.
7, 8. Soem ol rod we yu save mekem stampa tok i kliagud.
7 Talem bakegen ol stampa toktok no poen. Wan rod blong mekem se olgeta haf blong wan tok oli save mekem stampa tok i kam klia, i blong talem bakegen ol impoten toktok we oli stap long stampa tok no talem bakegen stampa poen we i stap long stampa tok. Long myusek, stampa tok blong hem hemia haf we oli stap plei long hem bakegen blong mekem ful singsing ya. Be, samtaem i gat smol toktok nomo we i naf blong makem singsing ya. Oltaem myusek i no kamaot long sem stael. Samtaem oli sing long wan, tu no tri fultoktok nomo, samtaem oli yusum stampa tok long ol defren fasin, be long sam rod, man we i wokem singsing i stap wokem myusek i go insaed gogo stampa myusek i kamaot plante taem long singsing ya mo i makemaot singsing ya.
8 I sem mak long stampa tok blong wan tok. Fasin blong talem bakegen impoten toktok no stampa poen blong wan stampa tok i olsem myusek we oltaem i stap kamaot long wan ful singsing. Fasin blong talem bakegen ol toktok we oli gat sem mining olsem ol tok insaed long stampa tok no stampa poen hem i narafala rod blong talem bakegen stampa tok. Sipos yu waes blong yusum rod ya mo yu no mekem ful tok ya i sem mak nomo from yu bitim mak blong talem sem toktok bakegen, bambae stampa tok blong tok blong yu hem i talemaot bigfala tingting long ful tok blong yu, mo hemia nao samting we ol man bambae oli tingbaot biaen.
9-13. Eksplenem wanem ol bigfala poen long wan tok. Talem wan pijatok.
9 Afta we yu jusum stampa tok blong yu, nekis samting blong mekem i blong jusum ol stampa poen we yu wantem yusum blong sapotem stampa tok blong yu. Long Pepa Blong Givim Advaes oli putum olsem “Mekem ol bigfala poen oli kliagud.”
10 ?Wanem ol bigfala poen long wan tok? Hem i no ol poen we oli pulum tingting blong ol man we oli lesin no ol sot toktok we yu talem long tok blong yu. Ol bigfala poen hemia ol bigfala haf blong wan tok, ol poen we yu tekem taem blong tokbaot. Oli olsem ol nem we oli raetem long ol ples blong putum ol samting long stoa no oli olsem ol saen we oli stap insaed long ol bigfala stoa, oli givhan long man blong save wanem samting i stap long haf blong stoa ya, mo oli soem wanem samting i save stap tu long haf ya long stoa mo wanem samting i no mas stap long ples olsem. Long ples we saen ya FLAOA i stap—sipos jam mo hani tufala i stap tu long hem bambae samting ya i mekem tingting blong ol man i fasfas. Long ples we saen ya KOFE MO TI i stap, bambae raes i no stap long hem. Sipos ol man oli no luk ol saen ya from i gat tumas samting i stap we oli blokem, bambae i hadwok blong faenem wan samting. Be sipos ol saen ya oli stap long klia ples, man i luksave kwiktaem wanem samting i stap fored long hem. Sem mak long ol stampa poen long tok blong yu. Sipos ol man we oli lesin long yu oli save luksave mo oli save tingbaot ol poen blong yu, bambae oli nidim blong raetem smol not nomo taem oli stap lesin long tok blong yu blong folem bigfala tingting long hem go kasem en blong hem.
11 Narafala samting. Fasin blong jusum mo yusum ol bigfala poen bambae oli no sem mak evritaem, bambae i dipen nomo long ol defren kaen man we oli lesin long yu mo risen blong givim tok. From samting ya, elda we i lukaot long skul i mas skelem ol stampa poen we studen i jusum blong yusum, i no ol poen we man blong givim advaes i bin jusum fastaem.
12 Taem yu jusum ol bigfala poen long tok blong yu, jusum olgeta ya nomo we yu nidim. Taswe, yu save askem se ?Wanem samting i mekem se wan poen i impoten tumas? Poen i impoten tumas sipos hem i mas stap long tok, blong yu save givim tingting we yu wantem talem. Eksampel, taem yu tokbaot ransom long wan man we i no savegud long bilif ya, i impoten blong tokbaot fasin blong Jisas olsem man long wol, sipos no bambae i hadwok blong soem se praes blong sakrifaes blong hem i stret long ol man. Olsemia nao bambae yu tingbaot poen ya olsem wan long ol bigfala poen blong tokbaot. Be sipos yu bin pruvum finis long man ya se Triniti i wan gyaman bilif, nao tok blong yu long saed blong wok blong Jisas we i mekem olsem man i no wan bigfala poen from we man ya i agri long hem finis. Mo from samting ya bambae i isi moa blong tokbaot praes blong ransom sakrifaes blong Jisas. Long saed ya tok blong soem se Jisas i olsem man i no impoten tumas.
13 Taswe askem yu wan se, ?Ol man we bambae oli lesin long mi oli save wanem samting finis? ?Wanem samting mi mas tokbaot blong soemaot risen from wanem mi givim tok blong mi? Sipos yu save ansa long faswan kwestin, yu save ansa long namba tu kwestin taem yu jusum ol poen blong yu, mo yu tekemaot ol narafala poen we ol man oli save finis blong smoltaem mo seraotem olgeta poen we oli stap yet i go long ol smosmol grup. Ol grup blong ol poen ya oli talem long yu wanem kakae long saed blong speret nao bambae yu givim long ol man we oli lesin long yu. Yu no mas kavremap no haedem ol impoten poen ya. Hemia nao ol impoten poen blong yu, we oli mas kliagud long ol man.
14-17. Talem ol risen from wanem yumi no mas givim tumas bigfala poen.
14 No talem plante bigfala poen tumas. Long olgeta tok i no gat plante impoten poen we yu mas tokbaot. Plante taem yu save raetem ol poen ya long han blong yu nomo. Samting ya i tru nating se tok blong yu i tekem hamas menet. I nogud yu foldaon long trap ya blong traem mekem plante poen oli kam klia. Taem wan stoa i bigwan tumas mo i gat plante defren haf blong hem insaed, ating man i mas askem weples hem i save faenem sam samting insaed. Ol man we oli lesin long yu oli no save kasem evri samting long wan taem. Sipos tok blong yu i longfala, hem i mas isi moa blong man i haremsave mo ol impoten poen blong yu oli mas kam klia moa. Taswe yu no mas traem blong mekem ol man we oli lesin long yu oli tingbaot plante poen tumas. Jusum ol poen ya we yu ting se olgeta oli mas tingbaot mo spenem taem blong tokbaot ol poen ya nomo.
15 ?Wanem samting i soem sipos i gat tumas poen no no gat? Blong talem stret, sipos yu no talem wan poen be yet yu save givim tingting we yu wantem long tok blong yu, poen ya we yu no talem hem i no impoten. Blong mekem tok i rongud maet yu save talem poen ya blong mekem ol man oli tingbaot, be hem i no mas kamaot klia olsem ol impoten poen ya we yu no save tekemaot olgeta.
16 Narafala samting, yu mas gat inaf taem blong eksplenem gud fulwan olgeta poen ya wanwan. Sipos yu mas tokbaot plante poen long wan sot taem, katemdaon ol poen blong mekem ol man we oli lesin long yu oli naf blong tingbaot. Tekemaot ol poen we oli save finis be ol poen we oli no kasem yet yu mas mekem oli klia blong mekem se ol man we oli lesin long yu oli no save fogetem olgeta.
17 Laswan samting, tok blong yu i mas isi blong man i kasem save long hem. Samting ya i no dipen long hamas poen yu wantem talem. Maet hem i fasin blong joenem ol poen blong yu wanples. Eksampel, sipos yu wokbaot i go insaed long wan stoa we evri samting oli hivimap wan ples long medel, maet yu luk se i gat tumas samting mo tingting blong yu i fasfas. Bambae i hadwok long yu blong faenem sam samting. Be, sipos oli seraotem gud ol samting mo oli putumgud ol samting we kolosap oli sem mak long wan ples mo oli raetem wan saen we i soem ol samting we oli stap long haf ya blong stoa, ol man bambae oli glad moa mo i isi blong faenem ol samting insaed long stoa ya. Seraotem ol tingting we yu wantem talem oli go long sam grup nomo, i no long plante grup, aninit long wan bigfala poen blong ol grup wanwan, blong mekem tok i isi blong man i kasem save.
18. ?Olsem wanem blong wok long ol bigfala poen?
18 Wok long ol bigfala poen wanwan. Yu mas mekem ol bigfala poen wanwan oli klia. Yu no mas kavremap olgeta poen wantaem. Samting ya i no blokem yu blong talem smol tok fastaem no talem ol poen ya long fastok no long en blong tok blong yu. Be long bodi blong tok, yu mas tokbaot wan impoten poen fastaem afta narafala poen, yu save talem sam tok we yu nidim blong joenem ol poen no blong makem olgeta. Fasin blong lan blong mekem plan blong tok we yu raetem nomo ol bigfala poen long hem i save givhan bigwan long yu blong luk sipos yu stap wok long ol bigfala poen wanwan.
19-21. ?Olsem wanem blong yusum ol smol poen?
19 Ol smol poen oli pulum tingting i go long ol bigfala tingting. Ol poen blong givim pruf, ol vas blong Baebol, ol narafala samting we yu talem oli mas pulum tingting i go long bigfala poen mo eksplenem moa.
20 Taem yu stap mekemrere tok, skelem ol smol poen mo yusum olgeta ya nomo we oli sapotem stret bigfala poen, maet i mekem poen ya i klia moa no i blong pruvum poen ya no eksplenem moa. Yu no mas yusum ol smol poen we oli no laenap wetem bigfala poen. Ol smol poen olsem bambae oli mekem tingting blong ol man i fasfas nomo.
21 Ol toktok blong yu oli mas mekem ol poen we oli laenap wetem stampa poen oli joengud long hem. Yu no mas livim long ol man we oli lesin blong oli joenem ol poen blong yu. I gud blong mekem ol poen ya oli joengud. Talem olsem wanem oli joen. Oltaem samting we yu no talem bambae ol man oli no kasem save long hem. Yu save mekem samting ya taem yu talem bakegen ol impoten toktok we oli karem bigfala tingting no yu talem bakegen ol bigfala poen. Taem yu gat fasin ya blong pulum ol smol poen i go long ol bigfala poen blong wan tok, mo pulum ol bigfala poen i go long stampa tok, bambae i isi blong ol man oli kasem save long tok blong yu mo bambae i isi moa blong givim tok mo bambae i hadwok blong ol man oli fogetem tok blong yu.