Stadi 26
Talem Ol Tok Bakegen Mo Yusum Bodi
1-3. ?From wanem fasin blong talem bakegen tok i wan impoten rod blong tijim man?
1 Risen from wanem yu toktok hem i blong givim save long ol man we oli lesin long yu blong bambae oli tingbaot mo oli save yusum. Sipos oli fogetem, oli lusum gudfala samting. Wan long ol stampa samting we yu save givhan long olgeta blong oli tingbaot tok blong yu hem i blong talem bakegen ol poen we oli impoten. I stret nomo we ol man oli talem se fasin ya blong talem tok bakegen hem i stampa blong memori. Fasin ya blong talem tok bakegen hem i wan nambawan rod blong tij. Yu yu bin lanem finis olsem wanem samting ya i impoten taem yu yusum Baebol. Be “Talem ol tok bakegen” i stap long Pepa Blong Givim Advaes from we hem i stret long ol narafala haf blong tok blong yu tu.
2 Blong givhan long yu blong gat gudhan blong yusum fasin ya blong talem ol tok bakegen, bambae yumi tingbaot samting ya long tu defren fasin. Tufala fasin ya i tokbaot defren rod blong talem tok bakegen; i gat ol defren risen blong tufala. Fasin blong talem bakegen ol bigfala poen i blong givhan long man blong tingbaot. Fasin blong talem bakegen ol poen we man i no kasem save long hem i blong givhan long man blong kasem save.
3 I no fasin blong givim tok nomo we i impoten long poen ya be fasin blong mekemrere tu hem i impoten. Yu yu mas tingbaot fastaem wanem poen yu mas talem bakegen mo wetaem i gud blong talem olgeta bakegen.
4-6. Talem olsem wanem blong talem bakegen ol bigfala poen blong “bildimap” tok mo long “en” blong tok.
4 Talem bakegen ol bigfala poen. Fasin blong talem bakegen ol bigfala poen plante taem oli mekem olsem long en blong tok. Bambae yumi tokbaot tu impoten fasin olsem, yumi save givim nem long tufala se “bildimap” tok mo “en” blong tok.
5 Talem bakegen ol poen blong bildimap tok, hemia talem bakegen ol bigfala tingting long impoten poen we yu jes bin tokbaot, ale yu gohed long nekisfala impoten poen, nao taem yu finis long hem, yu talem bakegen olgeta impoten poen we yu bin tokbaot bifo mo yu gohed long tok. Long rod ya oltaem yu stap joenem ol impoten poen long tok blong oli kam wan tingting.
6 Nating se yu talem bakegen ol poen blong bildimap tok no no gat, be sipos yu talem bakegen ol impoten poen long en blong tok, samting ya bambae i pulum evri poen i kam long wanples mo yu talem bakegen ful tok long sam sot toktok nomo. Samtaem i gud blong talem stret namba blong ol poen blong tingtingbak long olgeta. Hemia narafala rod blong givhan long memori blong man.
7-10. ?Olsem wanem blong talem bakegen ol poen long fasin we i save mekem man i intres?
7 Fasin ya blong talem bakegen ol bigfala poen, yu no nidim blong talem bakegen ol poen no ol tingting nomo. Yu save mekem long plante defren rod: wetem pijatok, taem yu yusum vas long Baebol, taem yu tokbaot bisnes ya long defren rod, taem yu skelem wetem narafala samting, taem yu laenemap wetem narafala samting, taem yu yusum ol kwestin no ol narafala tok we i gat kolosap sem mining. Blong soem eksampel, gudfala lastok blong wan pablik tok maet i tekem olsem faef menet. Talem ol stampa vas blong Baebol mo ol bigfala poen blong tok. Long ples ya ful tok i save joen wanples nomo, poen we evri man i save tingbaot mo i save yusum.
8 Fasin ya blong talem bakegen ol poen long tok i givhan bigwan taem yu mekem wan tok we ol man oli mas skelem ol defren tingting no tingting long sam stret poen, mo spel smol long medel blong tok mo ol poen blong talem bakegen i givhan blong mekem ol man we oli lesin oli tingting dip long samting ya. Be i no oltaem we yumi nidim blong yusum fasin ya blong talem bakegen evri poen. Plante taem yumi save talem nomo poen ya bakegen taem yumi wantem tokbaot narafala poen we i stanap long hem.
9 Narafala rod blong talem bakegen ol bigfala poen, hem i blong talem ol poen ya long fastok, biaen yu save eksplenemgud ol poen ya wanwan long bodi blong tok. Fasin ya i mekem ol poen ya i stap long tingting blong man.
10 Taem yu savegud ol defren rod ya blong talem bakegen ol bigfala poen, bambae yu yu mekem plante samting blong mekem tok i laef mo ol man oli haremgud long hem mo tu i mekem se i isi moa blong ol man oli tingbaot.
11-14. ?Wanem impoten samting long saed blong talem bakegen ol poen we man i no kasem save long hem?
11 Talem bakegen ol poen we man i no kasem klia. Blong talem bakegen wan poen blong man i kasem klia, samting ya i dipen bigwan long ol man we oli lesin long yu. Sipos hem i wan impoten poen mo bambae i no klia long olgeta sipos oli harem wan taem nomo, bambae yu talem bakegen long defren fasin sipos no bambae yu finisim tok blong yu be ol man bambae oli no kasem save long wan samting. Be tu, fasin blong talem bakegen ol tok we oli no impoten, bambae i mekem tok i fasfas wetem plante tok mo ol man oli no save intres long hem.
12 Taem yu stap mekemrere tok blong yu, yu mas tingbaot ol man we bambae oli lesin long yu. Samting ya i save givhan long yu blong luksave sam trabol we maet oli gat taem oli traem kasem save long ol poen long tok blong yu. Yu mas rere blong talem bakegen ol poen ya long sam narafala rod blong bambae oli save kasem save long ol poen ya long ol defren kaen rod.
13 ?Olsem wanem blong save sipos ol man oli no kasem save long tok blong yu? Lukluk ol man we oli stap lesin long yu. Lukluk long fes blong olgeta, no sipos yu stap toktok long wan no tu man, askem ol kwestin.
14 Be makemgud samting ya tu: Fasin blong talem bakegen ol semkaen toktok samtaem bambae i no givim tingting we yu wantem. I no hemia nomo we i rod blong tijim man. Sipos ol man we oli stap lesin long yu oli no kasem save long yu fastaem, i no naf nomo we yu talem bakegen sem toktok blong mekem olgeta oli kasem save long tok blong yu. ?Bambae yu save mekem wanem? Yu yu mas jenis. Maet yu save tingbaot narafala samting blong ademap long tok blong yu. Taem yu lanem blong luksave ol nid blong ol man we oli stap lesin long yu bambae samting ya i soemaot se yu yu gat gudhan olsem wan tija.
15-18. ?Olsem wanem yumi save lanem blong yusum bodi blong soem wan samting i olsem wanem?
15 Fasin blong yusum bodi tu i givim paoa long ol tok blong yu, mo plante taem oli makem mining blong ol tok we yu talem. Long rod ya oli sapotem mo oli givim laef long ol tingting we yu talem. I no gat wan man we i toktok be hem i no muvmufum bodi blong hem. No gat. Taswe, sipos yu no yusum bodi blong yu taem yu toktok long platfom, ol man we oli lesin long yu bambae oli save se yu yu fraet. Be taem yu toktok mo yu yusum bodi stret long prapa fasin blong yu, ol man we oli lesin long yu bambae oli no tingbaot yu; bambae oli tingbaot samting we yu talem. Fasin blong yusum bodi i givim paoa long yu, i wekemap ol filing blong yu mo i mekem tok blong yu i laef. Yu no save lanem samting ya long sam buk. Yu neva stadi blong save olsem wanem blong smael no laf no blong kros, taswe i no nid blong yusum bodi folem fasin blong narafala man, mo sipos yu yusum bodi stret folem prapa fasin blong yu mo yu no stap tingbaot bambae yu yu kamgud moa. Fes blong yu tu i save soem filing long ol tok we yu talem, hem i haf blong fasin blong yusum bodi long toktok.
16 I gat tu defren haf long fasin ya blong yusum bodi blong toktok: yusum bodi blong soem se wan samting i olsem wanem mo yusum bodi blong makem wan samting no soem filing.
17 Yusum bodi blong soem se wan samting i olsem wanem. Yusum bodi blong soem se wan samting i olsem wanem i blong soem se samting ya i muf no i longfala olsem wanem no i stap weples. Olgeta ya oli isi blong lanem. Taswe, sipos yu yu gat trabol wetem fasin blong yusum bodi blong toktok taem yu stap long platfom, traem fastaem olgeta ya we oli isi, hemia fasin blong yusum bodi blong soem se wan samting i olsem wanem.
18 Taem yu yu wok long poen ya long skul, yu no mas stap nomo long wan no tu fasin blong yusum bodi blong toktok. Traem blong yusum bodi blong yu plante taem moa long tok blong yu. Blong mekem olsem, faenem ol tok we oli soem weples samting i stap, samting i stap longwe olsem wanem, samting i bigwan olsem wanem, spid blong wan samting i olsem wanem, olsem wanem ol samting oli defren no taem yu yu skelem ol samting wetem narafala. Sipos i gat nid, makem ol tok ya long not blong yu, blong yu yusum bodi taem yu luk mak ya. Gohed blong lan olsem, nating se yu yu kasem wan “G” finis. Afta long sam tok we yu stap givim, bambae yu faenem se yu yu no moa nidim blong makem ples we bambae yu yu yusum bodi blong yu long hem, bambae yu no moa nidim blong tingbaot mo bambae i kam olsem prapa fasin blong yu.
19, 20. ?Fasin blong yusum bodi blong makem wan poen no soem ol filing i blong mekem wanem?
19 Yusum bodi blong makem wan samting no soem filing. Yusum bodi blong soem filing mo strong tingting. Fasin ya i makem tok, i givim laef long tok, mo i givim paoa long tingting we yu talem. Taswe fasin blong yusum bodi blong makem wan samting no soem filing oli impoten tumas, !be lukaotgud! Fasin blong yusum bodi blong makem wan samting no soem filing i save kam olsem fasin we man i stap mekem oltaem. Blong blokem samting ya, i nogud blong yusum bodi long sem fasin oltaem bakegen.
20 Sipos trabol blong yu se oltaem yu stap yusum sem fasin taem yu givim tok, i gud fastaem yu yusum nomo bodi blong toktok blong soem wan samting i olsem wanem. Taem yu yu kamgud long fasin ya blong yusum bodi, nao yu save yusum bodi blong makem wan samting no soem filing blong yu. Taem yu yu gat ekspiryens moa mo yu no moa fraet taem yu stanap long platfom, fasin blong yusum bodi blong makem wan samting no soem ol filing blong yu bambae i soemaot ol filing we oli stap insaed long yu long fasin we i isi nomo, bambae oli soemaot bilif mo tingting blong yu. Bambae oli givim mining long tok blong yu.