Stadi 29
Toktok Isi, Fasin Blong Toktok Mo Maot i Tok Klia
1-4. Makem ol samting we oli soemaot se man i no toktok isi.
1 Taem yu stanap fored long ol man blong givim wan tok, ?yu yu faenem se plante taem i hadwok long yu blong faenem ol stret toktok? ?No, taem yu stap rid, yu yu faenem sam tok we i hadwok blong talem? Sipos i olsem, yu yu gat trabol long fasin ya blong Toktok Isi. Man we i toktok isi i no hadwok long hem blong faenem ol stret toktok blong talem. I no min se hem i man blong “toktok olbaot” nomo, i no stap tingtinggud fastaem, hem i stap gyaman long ol toktok blong hem, no gat. Tok blong hem i rongud no ol man oli glad blong harem, tok blong hem i no fasfas hem i klia nomo. Fasin blong toktok isi i stap long Pepa Blong Givim Advaes blong yu save lanem.
2 Taem ol man oli toktok, plante taem oli no toktok klia from we tingting blong olgeta i no klia mo oli no mekemrere tok blong olgeta. Fasin ya i save kamaot tu from we oli no save plante tok no oli no save jusum ol tok. Long saed blong riding, oltaem ol man oli no toktok isi from we oli no lan blong rid long bigfala voes, mo i tru tu sipos oli no savegud ol tok bambae oli no save toktok isi mo oli fraet. Long saed blong wok blong prij, maet ol man oli no toktok isi from ol samting ya mo tu maet from fasin fraet no maet oli no save wanem bambae oli talem. Hemia nao bigfala trabol from we samtaem man blong haos bambae i tanem baksaed long yu, i no wantem lesin long yu. Long Haos Kingdom ol man we oli lesin long yu bambae oli no jes tanem baksaed long yu be bambae oli stap tingbaot ol narafala samting nao plante long ol samting we yu talem bambae oli lus. Yes hem i wan impoten samting; yu mas gat fasin ya blong toktok isi.
3 Plante man blong givim tok oli gat fasin blong talem ol tok olsem “a-a” oltaem no samkaen tok olsem we oli stap talem oltaem. Sipos yu yu no haremsave se yu stap talem ol tok olsem oltaem, maet i gud blong mekem se wan narafala i lesin long yu taem yu lan blong givim tok blong yu nao hem i save talem bakegen ol tok ya we oltaem yu talem taem hem i harem se yu talem. Maet yu sapraes.
4 Sam narafala man oltaem oli stap talem bakegen tok blong olgeta, olsemia se, oli stat blong talem fultoktok, nao wantaem nomo oli stop mo oli statem bakegen. Sipos nogud fasin ya i stap spolem yu, long ol storeyan blong yu evri dei traem blong winim fasin ya. Traem tingting fastaem long samting we yu wantem talem mo mekem samting ya i klia long tingting blong yu. Nao talem ful tingting we yu no mas stop nating no yu jenisim tingting long “medel blong toktok blong yu.”
5-10. ?Wanem ol advaes blong kamgud moa long fasin blong toktok isi?
5 Narafala samting. Yumi stap lan blong yusum ol tok taem yumi talemaot prapa tingting blong yumi. Taswe ol toktok oli mas kamaot olsem nomo sipos yumi savegud wanem yumi wantem talem. I no nid blong yu stap tingbaot se wanem tok bambae yu talem. Yes, i impoten blong lan jes blong mekem se samting we yu wantem talem i klia long tingting blong yu mo tingbaot ol tok blong yusum taem yu toktok. Sipos yu mekem olsem, mo sipos yu stap tingbaot ol samting we bambae yu talem be yu no stap tingbaot ol tok we yu yusum, bambae yu talem ol tok ya olsem nomo mo bambae yu harem se yu talemaot ol samting ya olsem we yu wantem. Be nao sipos yu stat blong tingbaot ol tok, yu no moa tingbaot ol samting we yu wantem talem bambae tok blong yu i no rongud.
6 Sipos yu no save toktok isi from yu no save ol tok blong jusum, nao yu mas stadi oltaem blong save plante tok. Magasin Wajtaoa mo ol narafala buk blong Sosaeti oli yusum plante tok we yu no stap harem plante taem mo i gud yu traem yusum sam long olgeta tu long toktok blong yu evri dei.
7 Fasin blong no ridgud oltaem i kamaot from we i gat sam tok we yu no savegud olsem wanem blong talem, taswe i gud blong traem rid wetem bigfala voes oltaem mo i no mas olbaot.
8 Wan rod blong yu save mekem samting ya, hem i blong jusum wan haf no tu haf blong wan buk mo ridim long smol voes plante taem gogo yu savegud ful tingting we i stap long hem. Makem ol grup blong ol poen we i stap, putum mak long olgeta sipos yu nidim. Nao stat lanem blong ridim ol haf ya long bigfala voes. Taem yu stap lan, ridim plante taem gogo yu save ridim ol ful tingting we oli stap, yu no stop long ples we i no stret blong stop long hem.
9 Ol tok we i had blong talem, yu mas talem olgeta bakegen plante taem gogo i isi long yu blong talem. Afta yu save talem ol tok ya, yu save ridim fultoktok we tok ya i stap long hem gogo yu yu naf blong ridim fultoktok ya long fasin we i isi nomo.
10 Mo tu, oltaem traem ridim ol samting we yu no lanem fastaem. Eksampel, oltaem ridim vas blong dei mo ol toktok we i stap biaen long vas long bigfala voes. Traem lukluk ol grup blong ol tok, ol tok we oli givim ful tingting, bitim we yu stap luk wanwan tok nomo. Sipos yu stap lan, bambae yu save winim impoten fasin ya long gudfala toktok mo riding.
11-15. ?Olsem wanem fasin blong givim tok olsem storeyan i dipen long ol toktok we yu yusum?
11 Wan narafala fasin blong toktok we i gud blong gat i stap long Pepa Blong Givim Advaes se “Fasin blong toktok.” Hem i samting we yu mekem evri dei, ?be yu yu gat fasin ya taem yu stanap fored blong givim wan tok? Yumi no save olsem wanem be ol man we oli save toktok isi long plante man, plante taem oli no save givim tok olsem storeyan mo oli stap “prij” nomo sipos oli askem olgeta blong mekemrere fastaem blong “givim wan tok.” Be fasin blong givim tok we i gud moa hemia toktok we i olsem storeyan.
12 Yusum ol toktok blong storeyan. Blong givim tok we i olsem storeyan, hem i dipen bigwan long ol toktok we yu yusum. Taem yu mekemrere wan tok we yu no mas ridim, i nogud blong stap talem bakegen ol tok we oli bin raetem i stap long pepa. Fasin blong raetem ol toktok i defren long fasin blong talem ol toktok. Olsemia nao talem ol save ya folem prapa fasin blong toktok blong yu. I nogud blong yusum ol bigfala tok insaed long fultoktok mekem se i hadwok blong kasem save long hem.
13 Tok we yu mekem long platfom i mas olsem fasin blong toktok blong yu long evri dei. Yu no mas traem blong “gyaman long fasin blong toktok blong yu.” Be, tok we yu mekemrere bambae i gud moa long fasin blong toktok blong yu evri dei, from we yu tingting rere long hem finis mo bambae toktok i kam isi moa. From samting ya, ol toktok blong yu oli mas stret moa.
14 Samting ya i soem se hem i impoten blong lanem evri dei. Evri dei long toktok blong yu i nogud blong traem blong mekem olsem ol narafala, folem prapa fasin blong yu. Yu no mas les blong yusum ol gudfala toktok. Yu no mas yusum sem fasin blong toktok mo fultoktok bakegen blong talem ol defren tingting we yu gat. Lanem blong talem ol tok we oli gat mining. Evri dei yu mas glad blong toktok mo, taem yu stap long platfom, bambae yu no save ron sot long toktok mo bambae yu yu save toktok olsem we yu storeyan nomo. Samting ya bambae i mekem ol man we oli lesin long yu oli glad long toktok blong yu.
15 Fasin ya i impoten tumas long wok blong prij. Mo long Tiokratik Skul, sipos yu stap toktok long wan man blong haos, traem toktok olsem we yu stap long wok blong prij, yusum ol prapa toktok blong yu mo long rod we i isi. Samting ya bambae i mekem tok i laef mo impoten moa, bambae hem i trenem yu blong toktokgud wetem ol man long wok blong prij.
16-19. Soem sam fasin blong givim tok we i save spolem fasin toktok we i olsem storeyan.
16 Givim tok olsem storeyan. Fasin blong toktok i no dipen nomo long ol tok we yu yusum. Fasin blong yu mo rod we yu stap yusum blong givim tok oli impoten tu. Olsem jun blong yu, voes i rongud mo prapa fasin blong yu blong talem ol toktok. Hem i olsem fasin blong storeyan evri dei, be hemia nomo voes blong yu i bigwan moa from we yu toktok long plante man.
17 Fasin blong toktok i defren olgeta long fasin blong yusum ol flas toktok. Hem i no olsem “man i stap prij” mo i no gat filing long hem.
18 Wan rod we plante nyufala man blong givim tok oli stap mestem long fasin ya blong givim tok, se taem oli mekemrere oli wantem tingbaot evri toktok we oli mas talem. Taem yu mekemrere tok blong yu, yu no mas ting se yu save tingbaot evri toktok we bambae yu talem long tok blong yu. Long wan tok we i no blong ridim long pepa, bigfala samting se yu mas mekemrere gud ol tingting we bambae yu talem long tok blong yu. Yu mas mekemrere gud ol tingting ya gogo yu savegud olgeta long tingting blong yu. Sipos yu putum olgeta long stret oda mo yu mekem gudfala plan bambae i no hadwok long yu, mo taem yu givim tok blong yu ol tingting ya oli mas kam isi nomo long tingting blong yu. Sipos i olsem, mo sipos yu toktok long fasin we yu wantem storeyan, nao fasin ya blong toktok olsem storeyan bambae i kamaot long tok blong yu.
19 Wan rod blong givhan long yu, hem i blong traem toktok long ol defdefren man insaed long grup blong ol man we oli stap lesin long yu. Lukluk long olgeta wanwan taem yu toktok. Tingbaot man ya we yu lukluk hem olsem we hem i askem wan kwestin long yu, mo ansa long kwestin blong hem. Tingbaot se yutufala nomo i stap taem yu tokbaot poen ya long tok blong yu long hem. Nao yu save lukluk long narafala man mo mekem sem samting bakegen.
20-23. ?Olsem wanem man i save rid olsem prapa fasin blong hem taem hem i toktok?
20 Nating se i hadwok blong ridim wan tok long fasin olsem storeyan, hemia i wan impoten fasin blong toktok we yumi mas gat. Plante taem yumi stap ridim Baebol, yumi ridim ol vas we oli laenap wetem tok blong yumi. Yumi mas ridim Baebol wetem filing mo lukaotgud long mining blong hem. Riding i mas laef. Be tu, ol trufala minista blong God oli no save ridim Baebol olsem ol haeman blong skul oli stap mekem, oli stap ridim long sem jun nomo. Ol man blong Jeova oli ridim Tok blong Hem wetem trufala fasin blong toktok mo olsem trufala storeyan we i stret long ol toktok long Buk ya.
21 Samting ya i tru tu taem yu ridim Wajtaoa no ol haf long wan buk we yumi stadi long hem long buk stadi. Bakegen long ples ya, oli no raetem ol toktok mo ol fultoktok folem fasin blong storeyan, taswe oltaem riding blong yu bambae hem i no save kamaot olsem storeyan. Be, sipos yu kasem save long wanem yu ridim mo yu traehad blong ridim long stret fasin blong toktok wetem mining blong hem, yu save mekem olsem we yu givim wan tok we yu no ridim, nating se maet hem i no sem mak olsem prapa fasin blong yu blong givim tok. Sipos yu yu save mekem i rere fastaem, yu nao yu mas traem blong raetem enikaen mak long ol haf blong givhan long yu, mo yu mas traehad blong ridim ol haf ya long fasin we i laef mo folem prapa fasin blong yu blong toktok.
22 Taem yu ridim no yu toktok olsem storeyan, i impoten blong no gyaman long fasin blong toktok blong yu, tok olsem prapa fasin blong yu blong storeyan. Toktok wetem hat blong yu mo yu mas glad blong toktok long ol man we oli stap lesin long yu.
23 Gudfala fasin blong toktok i no save kamaot samtaem nomo, sem mak olsem ol gudfala fasin, yu mas gat gudfala fasin oltaem. Sipos yu yu gat gudfala fasin blong toktok evri dei samting ya bambae i kamaot taem yu wantem givim tok blong yu long platfom, sem mak sipos yu gat gudfala fasin long haos oltaem ol man oli luksave samting ya.
24, 25. ?From wanem i nogud blong kam slak long fasin blong mekem maot i tok klia?
24 Maot i tok klia. I impoten blong maot i talem klia ol tok, mo poen ya i stap hem wan long Pepa Blong Givim Advaes. Nating se i no evri Kristin oli kasem gudfala edukesen long wol, mo tu olsem Pita mo Jon ol man oli stap lukluk tufala olsem ol man we oli no skulgud mo oli parakot man nomo, be i impoten blong no spolem ol tok we yumi givim from we maot i no tok klia. Hem i samting we yumi mas rere blong stretem sipos yumi tingtinggud long hem.
25 Sipos maot blong man i no tok klia nating, maet hem i save talem ol rong tingting long ol man we oli stap lesin, samting we oli no laekem nating. Taem yu harem maot blong wan man i mestem wan tok, oltaem samting ya i kam long tingting blong yu olsem wan stop saen. Maet yu no moa save folem tok blong man mo bambae yu stat blong tingbaot tok ya we hem i no talemgud. Mekem se yu no moa tingbaot wanem hem i talem, be yu stap tingbaot olsem wanem hem i mestem tok ya.
26, 27. ?Wanem ol trabol long fasin blong mekem maot i tok klia?
26 Yumi save talem se i gat tri bigfala trabol blong fasin ya we maot i no tok klia. Wan hem i mastik blong talemgud ol tok, from man i no save olsem wanem blong talem no hem i no save talemgud ol leta we oli stap long tok. Plante lanwis tede oli gat wan rul blong talemgud ol tok, be long Engglis fasin blong talemgud ol tok i no sem mak oltaem, olsemia nao hem i hadwok moa. Mo narafala trabol long fasin blong maot i no tok klia se man i talem i stret be hem i bitim mak long hem, hem i talem evri smosmol leta we i stap maet ol narafala oli ting se hem i stap traem blong mekem flas, mo fasin ya i nogud. Namba tri trabol se slak maot, oltaem hem i no talem klia, hem i stap mestem sam leta insaed long tok mo ol narafala fasin olsem. Yu no mas mekem olsem.
27 Oltaem long toktok blong yumi, yumi stap yusum ol tok we yumi savegud; taswe hemia i no wan bigfala trabol long fasin ya blong maot i tok klia. Bigfala trabol se taem yumi rid. Ol Wetnes blong Jeova oli stap rid plante long pablik mo tu taem oli stap olgeta nomo. Yumi ridim Baebol long ol man taem yumi go long ol haos wanwan. Samtaem oli askem yumi blong ridim ol haf long Wajtaoa stadi, Baebol stadi mo long buk stadi blong kongregesen. Hem i impoten se riding ya i mas stret, maot i mas tok klia. Sipos no, ol man bambae oli ting se yumi no save wanem yumi stap tokbaot. Mo tu i pulum tingting blong man blong oli no lesin long mesej we yumi talem.
28-34. ?Olsem wanem wan man i save kamgud moa long fasin ya maot i tok klia?
28 Advaes long fasin blong mekem maot i tok klia i no save bitim mak. Sipos i gat sam kwestin long saed blong wan no tu toktok, i naf nomo blong givim advaes long studen taem hem i stap hem wan be i no fored long ol narafala. Be sipos long tok blong hem, hem i mestem sam tok nomo, mo sam long ol tok ya yumi stap yusum oltaem long minista wok blong yumi no long evri dei storeyan blong yumi, i gud elda we i lukaot long skul i save givim advaes long studen ya blong mekem se hem i lanem olsem wanem blong talemgud ol tok ya.
29 Be, sipos hem i ridim Baebol mo studen ya i no talemgud wan no tu nem long Hibru, hemia i no bigfala slak fasin blong hem. Be, sipos hem i mestem plante nem, samting ya i soemaot se hem i no mekemrere gud tok blong hem, mo hem i mas kasem advaes. Studen ya i mas kasem help blong save olsem wanem blong faenem stret rod blong talemgud ol tok mo lanem blong talem.
30 Sem mak taem man i bitim mak long fasin blong talemgud ol tok. Sipos hem i stap gohed olsem mo i rili spolem tok, i gud blong givhan long studen ya. Oli mas makem tu se, plante man we oli toktok kwik oli save mestem sam toktok. I no nid blong givim advaes from samting ya, be sipos hem i kam wan fasin blong man, sipos oltaem wan studen i stap gohed olsem mo hem i hadwok blong savegud ol tok blong hem no hem i pulum tingting blong man long mesej we hem i talem, i gud blong givim advaes long hem blong givhan long hem blong mekem maot i tok klia.
31 Yes man blong givim advaes bambae i tingbaot se long ol defren ples oli gat ol defren fasin blong talemgud ol tok. Olsem we ol diksonari tu oli stap talem plante rod blong talem sam toktok. Taswe bambae man blong givim advaes i mas lukaotgud taem hem i givim advaes long fasin ya, maot i tok klia. Bambae hem i no mekem folem prapa fasin blong talem ol toktok we hem nomo i laekem.
32 Sipos yu yu gat wan trabol wetem fasin ya, maot i tok klia, bambae i no hadwok blong stretem samting ya sipos yu traehad long hem. Ol man we oli gat gudhan blong givim tok taem oli kasem wan tok blong mekem oli stap yusum diksonari blong jekem ol tok, hemia ol toktok we maet oli no savegud. Oli no wantem talem ol tok ya olbaot. Taswe yu mas yusum diksonari.
33 Narafala rod blong gat fasin ya, maot i tok klia sipos yu stap rid long narafala man we hem i gat gudhan blong talemgud ol tok, mo askem hem blong stopem yu mo talem long yu sipos yu no talemgud wan tok.
34 Namba tri rod blong kamgud moa long fasin ya, i blong lesingud long ol man we oli gat gudhan blong givim tok. Yu mas tingting taem yu lesin; raetemdaon ol tok we oli talem, maet oli defren long fasin we yu stap talem. Raetemdaon olgeta; jekem olgeta long diksonari mo lan blong talem olgeta. I no longtaem bambae yu yu save talemgud ol tok. Toktok isi, givim tok olsem fasin blong storeyan, mo maot i tok klia, ol samting ya bambae oli givhan long ol tok blong yu.