?Mi Mas Stop Blong Draev?
TRAEM tingbaot wan olfala we i draev blong plante yia. Hem i laekem blong draev from we hem i save go long eni ples we hem i wantem. Be ol famle mo fren blong hem oli wari long hem mo oli wantem se hem i stop blong draev. Be hem i no kasemsave from wanem oli gat tingting olsem.
?Yu tu yu fesem sem samting olsem? Sipos yes, ?wanem i save givhan long yu blong skelem sipos i stret we yu gohed blong draev o nogat?
Long sam kantri, taem ol draeva oli kasem wan stret yia we gavman i putum, mo oli wantem mekem laesens blong olgeta bakegen, oli mas kasem wan setifiket long wan dokta we i talem se oli save gohed blong draev. Ol Kristin we oli laef long ol kantri olsem, oli mas obei long ol loa mo ol desisen ya we i kamaot long ol haeman. (Rom 13:1) Be nomata weples yu laef long hem, yu save jekem yet sipos yu mas gohed blong draev no nogat.
JEKEM YU WAN
Wan oganaesesen we i lukaot long ol olfala i talem se i gud ol olfala oli askem ol kwestin ya daon blong jekem olgeta wan:
?I had blong mi ridim ol saen long rod o blong lukluk rod long naet?
?Mi mi no save tanem hed blong mi blong lukluk ol mira blong trak mo blong lukluk ol samting we mi no save luk long mira?
?Mi mi no moa save muv kwiktaem, eksampol, blong tekemaot leg blong mi long spid mo stanap long brek?
?Mi mi draev slo tumas nao mi mekem se i gat trafik biaen long mi?
?I gat sam taem finis we klosap mi aksiden o trak blong mi i damej from mi bangem wan samting?
?Wan polis i stopem mi long rod from we mi no draev gud?
?I gat wan taem we mi slip taem mi stap draev?
?Mi stap tekem sam meresin we i mekem se mi no save draev gud?
?Sam famle o fren blong mi oli wari from fasin blong mi blong draev?
Sipos yu ansa yes long wan o tu long ol kwestin ya, maet i gud yu mekem sam jenis. Eksampol, maet yu no moa draev oltaem, speseli long naet. Afta we sam taem i pas, i gud yu jekem yu wan bakegen. Maet yu save askem long wan fren o famle blong i talem tingting blong hem long fasin blong yu blong draev. Maet yu save tekem wan kos we i givhan long yu blong draev sef moa. Be sipos yu ansa yes long plante long ol kwestin ya antap, maet i moa gud yu stop blong draev.a
FOLEM OL STAMBA TRUTOK BLONG BAEBOL
Maet i had blong yumi wan i luksave se yumi no moa save draev gud. Mo maet yumi no wantem se narafala i talem long yumi se yumi mas stop blong draev. Taswe, ?wanem i save givhan long yu blong tingting gud mo mekem wan waes desisen? Bambae yumi tokbaot tu stamba trutok blong Baebol.
Gat tingting daon. (Prov. 11:2) Taem yumi stap kam olfala moa, ae blong yumi, sora blong yumi, mo ol masel blong yumi oli no moa wok gud olsem bifo, mo yumi no moa save muv kwik. Plante man, taem oli kam olfala, oli no moa plei sam kaen spot from oli save se i isi blong oli kasem kil. Hemia sem tingting we oli mas gat long fasin blong draev tu. Wan man we i gat tingting daon, bambae i stop blong draev taem hem i luksave se i no moa sef blong hem i draev. (Prov. 22:3) Mo sipos ol narafala we oli wari long hem oli givim advaes long hem, bambae hem i glad nomo blong lesin.—Skelem wetem 2 Samuel 21:15-17.
No mas gat fol from blad blong narafala. (Dut. 22:8) Wan trak i save kam olsem wan tul we i denja sipos man we i draevem i no draev sef. Sipos wan draeva i no moa save draev gud, hemia i denja from we hem wan o narafala i save ded from. Mo sipos hem nao i aksiden, hem i save gat fol from blad blong wan man.
I nogud yu gat tingting ya se sipos yu stop blong draev, maet ol narafala bambae oli no moa tinghae long yu o respektem yu. Jehova i lavem yu mo i glad long yu taem yu luksave limit blong yu, yu gat tingting daon, mo yu tingbaot sefti blong ol narafala. Mo hem i promes blong lukaot gud long yu mo mekem yu harem gud. (Aes. 46:4) Jehova bambae i neva lego yu. Taswe i gud yu askem hem blong i halpem yu blong yu kam waes, mo yu folem ol stamba trutok blong Baebol, taem yu stap mekem desisen se bambae yu stop blong draev o nogat.
a Blong faenemaot moa, yu luk atikol ya “Automobile Accidents—Are You Safe?” long Wekap! blong 22 Ogis 2002, long Inglis.