LARTIK LETID 32
Swiv legzanp Zeova e vin en dimoun rezonnab
“Montre zot rezonnab avek tou dimoun.”—FILI. 4:5.
KANTIK 89 Beni, si ou ekoute
SA KI NOU POU ETIDYEa
Ki kalite pye dibwa ki ou pou ete? (Vwar paragraf 1)
1. Dan ki sans en Kretyen i parey en pye koko? (Vwar portre.)
ESKI ou’n deza vwar sa ki arive avek en pye koko ler divan i for? I balote dan divan me i pa kase. Sa i ansenny nou ki en pye koko i bezwen fleksib pour li kapab reste for ler i annan gro divan. Pareyman, bann Kretyen i bezwen fleksib pour zot kapab kontinyen servi Zeova avek lazwa ler keksoz i vin difisil. Ki mannyer sa? Nou bezwen rezonnab. Nou fer sa par adapte ler nou sirkonstans i sanze e par respekte pwennvi ek desizyon lezot.
2. Ki bann kalite ki pou ed nou adapte ler nou sirkonstans i sanze e ki nou pou vwar dan sa lartik?
2 Konman bann serviter Zeova, nou anvi vin bann dimoun rezonnab. Nou osi anvi vin bann dimoun ki annan limilite ek konpasyon. Dan sa lartik, nou pou vwar ki mannyer sa bann kalite ti ed serten Kretyen pour adapte ler zot sirkonstans ti sanze. Nou pou osi vwar ki mannyer sa bann kalite pou kapab ed nou. Me aprezan annou vwar lafason ki Zeova ek Zezi i en legzanp parfe lo ki mannyer pour vin rezonnab.
ZEOVA EK ZEZI I REZONNAB
3. Ki mannyer nou konnen ki Zeova i rezonnab?
3 Labib i dir ki Zeova i en “Ros” parski i ferm e solid. (Det. 32:4) Me Zeova i osi rezonnab. Anmezir keksoz i sanze dan lemonn, Zeova i kontinyen adapte pour fer sir ki son plan i ganny akonplir. Zeova in kree bann imen dan son resanblans avek sa abilite pour adapte ler zot sirkonstans i sanze. Dan Labib, Zeova in donn nou bann prensip ki ed nou fer bann desizyon saz malgre nenport problenm nou fer fas avek. Atraver son legzanp e atraver bann prensip ki in donn nou, Zeova i montre nou ki menm si i en “Ros,” i rezonnab.
4. Ki mannyer Zeova in montre ki i rezonnab? Donn en legzanp. (Levitik 5:7, 11)
4 Fason panse ek fason fer Zeova i parfe e i rezonnab. I pa demann nou pour fer plis ki sa ki nou kapab fer. Par egzanp, annou vwar ki mannyer Zeova ti montre ki i rezonnab anver bann Izraelit. I pa ti ekspekte ki tou dimoun i ofer menm sakrifis ki swa zot ris oubyen zot pov. Dan serten ka, i ti permet sak dimoun pour fer bann sakrifis dapre zot sirkonstans.—Lir Levitik 5:7, 11.
5. Ki mannyer Zeova ti demontre limilite ek konpasyon? Donn en legzanp.
5 Zeova i annan limilite ek konpasyon e sa i fer li rezonnab. Par egzanp, nou kapab vwar ki Zeova ti annan limilite dan sa resi konsernan ler i ti pe al detri bann move dimoun Sodonm. Atraver son bann lanz, Zeova ti dir Lot, ki ti en zonm drwat, sov dan montanny. Lot ti per pour al laba alor i ti sipliy Zeova pour les li ek son fanmir al dan en lavil ki ti apel Zoar. Zoar ti en pti lavil ki Zeova ti’n deside pour detri. Zeova ti’n kapab ensiste ki Lot i fer egzakteman sa ki i’n demann li pour fer. Me i ti les Lot al Zoar e i pa ti detri sa lavil. (Zen. 19:18-22) Plizyer syek pli tar, Zeova ti demontre konpasyon anver bann zabitan Niniv. I ti anvoy profet Zonas pour dir bann move dimoun Niniv ki zot ti pou ganny detrir ansanm avek zot lavil. Me ler bann dimoun Niniv ti repantir, Zeova ti pran lapenn pour zot e i pa ti detri lavil Niniv.—Zon. 3:1, 10; 4:10, 11.
6. Ki mannyer Zezi ti montre ki i rezonnab parey Zeova? Donn en legzanp.
6 Zezi i swiv legzanp Zeova e li osi i rezonnab. I ti ganny anvoye lo later pour anons sa bon nouvel avek “bann mouton perdi pep Izrael.” Kantmenm sa, i ti rezonnab ler i ti anons sa bon nouvel avek bann dimoun. En fwa, en madanm ki pa ti en Izraelit ti sipliy Zezi pour geri son fiy ki ti “pe soufer en kantite akoz i posede par en demon.” Zezi ti demontre konpasyon e i ti geri fiy sa madanm. (Mat. 15:21-28) Annou vwar en lot legzanp. Ler Zezi ti konmans son minister i ti dir: “En dimoun ki dir piblikman ki i pa mon disip, mwan osi mon pou dir . . . . ki i pa mon disip.” (Mat. 10:33) Me kantmenm sa ler Pyer ti dir trwa fwa ki i pa konn Zezi, Zezi pa ti dir ki Pyer pa son disip. Zezi ti konnen ki Pyer ti regrete pour sa ki in fer e ki i ti en zonm fidel. Apre ki Zezi ti’n resisite, i ti aparet avek Pyer e i tre probab ki i ti asir li ki in pardonn li e ki i ti ankor kontan li.—Lik 24:33, 34.
7. Dapre Filipyen 4:5, ki mannyer nou anvi lezot i vwar nou?
7 Parey nou’n vwar, Zeova ek Zezi Kri i rezonnab. Zeova i ekspekte ki nou osi nou rezonnab. (Lir Filipyen 4:5.) En tradiksyon Labib i tradwir sa verse koumsa: “Annan en repitasyon konman en dimoun ki rezonnab.” Nou kapab demann nou lekor: ‘Eski dimoun i konn mwan konman en dimoun ki rezonnab, ki pare pour sede e ki konpran lezot? Oubyen eski zot vwar mwan konman en dimoun ki strik, brit oubyen ki pa pare pour sede? Eski mon ensiste ki lezot i fer keksoz dan fason ki mwan mon krwar i devret ganny fer? Oubyen eski mon ekout lezot e fer sa ki zot ti ava kontan ler i posib?’ Pli nou rezonnab, pli nou pe swiv legzanp Zeova ek Zezi. Aprezan annou vwar de sityasyon kot i enportan pour nou rezonnab. Sa i ler nou sirkonstans i sanze e ler lopinyon ek desizyon lezot i diferan avek sa ki pour nou.
LER NOU SIRKONSTANS I SANZE
8. Kwa ki kapab ed nou pour vin en dimoun rezonnab ler nou sirkonstans i sanze? (Vwar not.)
8 Nou bezwen rezonnab ler nou sirkonstans i sanze. Sa bann sanzman i kapab anmenn bann problenm ki nou pa ti pe ekspekte. Par egzanp, i kapab ki en sel kou nou ganny en maladi grav oubyen i kapab ki dan sa pei kot nou reste i annan sanzman dan lekonomi ouswa dan gouvernman e sa i kapab fer nou lavi vreman difisil. (Ekle. 9:11; 1 Kor. 7:31) I kapab difisil pour nou si lorganizasyon Zeova i demann nou pour servi Zeova dan en lot fason oubyen dan en lot landrwa. Nenport problenm ki nou fer fas avek, nou kapab adapte avek nou nouvo sirkonstans si nou fer sa kat keksoz ki swiv: (1) aksepte ki ou sityasyon in sanze, (2) olye mazin lo sa ki ou’n deza fer, mazin lo sa ki ou pou fer aprezan, (3) konsantre lo bann bon keksoz e (4) fer keksoz pour lezot.b Annou vwar ki byenfe serten nou bann frer ek ser in gannyen ler zot in fer sa bann keksoz.
9. Ki mannyer en koup misyonner ti fer fas avek bann difikilte ki zot pa ti pe ekspekte?
9 Aksepte ki ou sityasyon in sanze. Emanuele ek Francesca ti misyonner dan en pei. Zis konman zot ti konmans aprann langaz sa pei e aprann konn bann frer ek ser dan zot nouvo kongregasyon, pandemi COVID-19 ti konmanse e zot ti bezwen izol zot lekor. Apre manman Francesca ti mor en sel kou. Francesca ti vreman anvi al kot son fanmir me vi ki i ti annan en pandemi, i pa ti kapab vwayaze. Kwa ki ti ed li pour fer fas avek sa bann difikilte? Premyerman, Emanuele ek Francesca ti fer lapriyer ansanm e demann Zeova lasazes pour andire sak zour e pour pa tro enkyet. Zeova ti reponn zot lapriyer a tan atraver son lorganizasyon. Par egzanp, zot ti ganny ankouraze par sa ki en frer ti dir dan en video. Sa frer ti dir: “Ler nou aksepte nou nouvo sirkonstans vitman, nou pou reganny nou lazwa vitman. Sa pou fer ki nou pou kapab donn nou meyer dan nou nouvo sirkonstans.”c Dezyenmman, Emanuele ek Francesca ti deside pour amelyor lafason ki zot fer temwannyaz par telefonn e zot ti menm konmans en letid Labib koumsa. Trwazyenmman, zot ti aksepte led ki bann frer ek ser ti donn zot e zot ti rekonesan pour lafason ki bann frer ek ser ti demontre lanmour anver zot. En ser ti montre ki i ti pe mazin zot par anvoy zot en pti mesaz avek en verse Labib toulezour pandan enn an. Si nou osi nou aksepte nou nouvo sirkonstans, nou pou trouv lazwa avek sa ki nou kapab fer.
10. Ki mannyer en ser ti adapte ler i ti annan en sanzman dan son lavi?
10 Olye mazin lo sa ki ou’n deza fer, mazin lo sa ki ou pou fer aprezan e konsantre lo bann bon keksoz. En ser ki apel Christina ki sorti Laroumani e ki reste Zapon, ti dezapwente ler kongregasyon Angle ki i ti ladan ti fermen. I pa ti kontinyen mazin lo sa ki ti’n arive, o kontrer i ti deside pour zwenn kongregasyon Zaponnen e pour fer son mye pour anons sa bon nouvel dan langaz Zaponnen. I ti demann en madanm ki ti deza travay avek li pour ed li amelyor lafason ki i ti koz Zaponnen. Sa madanm ti dakor pour servi Labib ek sa brosir Viv ere pour touzour! pour ansenny Christina langaz Zaponnen. Christina ti aprann pour koz Zaponnen pli byen me pli enportan ankor, sa madanm ti anvi konn plis konsernan Labib. Ler sanzman ki nou pa ti pe ekspekte i arive, si nou konsantre lo sa ki nou kapab fer e nou reste pozitif, sa bann sanzman i kapab anmenn benediksyon ki nou pa ti pe ekspekte.
11. Kwa ki ti ed en koup ki ti pe fer fas avek problenm larzan?
11 Fer keksoz pour lezot. En koup ki reste dan en pei kot nou travay in ganny enterdi ti fer fas avek problenm larzan ler sa pei ti faid. Ki mannyer sa koup ti adapte? Premyerman, zot ti konmans depans mwens. Osi, olye konsantre lo zot problenm, zot ti deside pour konsantre lo ed lezot par reste okipe dan sa travay predikasyon. (Akt 20:35) Sa msye i dir: “Ler nou reste okipe dan sa travay predikasyon, nou annan mwens letan pour mazin lo nou bann problenm e nou pas plis letan pe fer sa ki Bondye i anvi nou fer.” Ler nou sirkonstans i sanze, nou bezwen gard antet ki degre i enportan pour nou kontinyen ed lezot sirtou atraver sa travay predikasyon.
12. Ki mannyer legzanp zapot Pol i ed nou pour adapte ler nou pe fer predikasyon?
12 Dan nou travay predikasyon, nou bezwen pare pour adapte. Dan predikasyon, nou zwenn dimoun ki annan diferan krwayans e ki sorti dan diferan pei ek kiltir. Zapot Pol ti pare pour adapte e nou kapab aprann avek son legzanp. Zezi ti swazir Pol konman en “zapot pour bann nasyon.” (Rom. 11:13) Alor Pol ti kapab anons sa bon nouvel avek bann Zwif, Grek, bann dimoun ki annan ledikasyon, bann ki reste dan vilaz, bann zofisye gouvernman ek bann lerwa. Pour Pol kapab tous leker tou sa bann diferan kalite dimoun, i ti “vin tou, pour tou sort kalite dimoun.” (1 Kor. 9:19-23) Pol ti reflesir lo kote sa bann dimoun i sorti, zot kiltir ek zot krwayans. Apre i ti adapte lafason ki i ti koz avek zot. Nou osi nou kapab amelyor lafason ki nou fer predikasyon si nou adapte e nou esey reflesir lo sa pli bon fason pour ed sak dimoun.
RESPEKTE LOPINYON LEZOT
Si nou rezonnab, nou pou respekte lopinyon lezot (Vwar paragraf 13)
13. Dapre 1 Korentyen 8:9, ki nou pou evite fer si nou respekte lopinyon lezot?
13 Ler nou en dimoun ki rezonnab, sa i osi ed nou pour respekte lopinyon lezot. Par egzanp, i annan serten ser ki kontan makiye tandis ki lezot pa kontan. Serten Kretyen i kontan pour bwar en pti gin lalkol tandis ki lezot pa bwar ditou. Tou Kretyen i anvi annan en bon lasante me nou swazir diferan metod pour pran swen avek nou lasante. Si nou krwar ki sa ki nou fer i toultan byen e nou esey konvenk nou bann frer ek ser pour fer sa ki nou nou fer, nou kapab fer lezot fer fot e kree divizyon dan kongregasyon. Nou pa pou zanmen anvi fer sa. (Lir 1 Korentyen 8:9; 10:23, 24) Aprezan annou vwar de legzanp ki montre ki mannyer ler nou aplik bann prensip Labib, sa i kapab ed nou pour annan en pwennvi balanse e gard lape dan kongregasyon.
Si nou rezonnab, nou pou respekte lopinyon lezot (Vwar paragraf 14)
14. Ki prensip Labib ki nou devret gard antet ler nou pe fer desizyon konsernan nou fason sanze ek fason pennyen?
14 Fason sanze ek pennyen. Zeova pa’n donn nou bann lalwa strik konsernan nou fason sanze me in donn nou bann prensip pour nou swiv. Nou sanz dan en fason ki apropriye, ki onor Bondye, ki montre ki nou rezonnab, respektab e ki nou annan “bon zizman.” (1 Tim. 2:9, 10; 1 Pyer 3:3) Sa i fer ki nou pa pou sanz dan en fason ki atir latansyon lo nou menm. Bann prensip Labib pou osi ed bann ansyen pour evite fer zot prop lalwa konsernan fason sanze ek pennyen. Par egzanp, bann ansyen dan en kongregasyon ti anvi ed serten zenn frer ki ti pe swiv fason pennyen bann zenn ki ti otour zot. Sa bann frer ti koup zot seve kourt me zot ti kit zot seve dezord. Ki mannyer sa bann ansyen ti kapab ed zot san ki zot ti bezwen fer en lareg? Sirveyan rezyonal ti konsey sa bann ansyen pour dir sa bann frer: “Si ou pe fer en size lo lestrad e lodyans pe port plis latansyon lo ou laparans olye lo sa ki ou pe dir, sa i vedir ki i annan en problenm avek ou fason sanze ek pennyen.” Sa leksplikasyon senp ti rezourd sa problenm san ki bann ansyen ti bezwen fer en lareg.d
Si nou rezonnab, nou pou respekte lopinyon lezot (Vwar paragraf 15)
15. Ki lalwa ek prensip dan Labib ki ed nou ler nou pe fer desizyon konsernan nou lasante? (Romen 14:5)
15 Swen medikal. Sak Kretyen i bezwen deside ki mannyer i pou pran swen avek son lasante. (Gal. 6:5) Dan Labib, i annan zis detrwa lalwa ki kapab annan en lefe lo bann desizyon ki en Kretyen i fer konsernan son lasante. Sa bann lalwa i konsern bann lord pour pa servi disan e pa partisip dan bann keksoz demonyak. (Akt 15:20; Gal. 5:19, 20) Apard sa, sak Kretyen i kapab deside ki swen medikal zot pou aksepte. Serten i rod led zis avek bann profesyonnel dan domenn medikal tandis ki lezot i prefere rod lezot tretman. Menm si nou konvenki ki en tretman spesifik i bon ouswa pa bon, nou bezwen respekte drwa nou bann frer ek ser pour fer zot prop desizyon konsernan zot lasante. I pour sa rezon ki nou devret gard antet sa kat pwen: (1) Zis Rwayonm Bondye ki pou geri nou konpletman e fer ki nou pa pou zanmen malad ankor. (Iza. 33:24) (2) Ler en Kretyen pe fer desizyon konsernan son lasante, i “devret konvenki” konsernan sa ki pli bon pour li. (Lir Romen 14:5.) (3) Nou pa ziz lezot ouswa fer en keksoz ki pou fer zot fer fot. (Rom. 14:13) (4) Bann Kretyen i demontre lanmour anver kanmarad e zot konpran ki linite dan kongregasyon i pli enportan ki zot prop lopinyon. (Rom. 14:15, 19, 20) Si nou gard antet sa bann pwen, nou pou annan en bon lanmitye avek nou bann frer ek ser e nou pou ede gard lape dan kongregasyon.
Si nou rezonnab, nou pou respekte lopinyon lezot (Vwar paragraf 16)
16. Ki mannyer en ansyen i kapab montre ki i rezonnab dan lafason ki i tret lezot ansyen? (Vwar portre.)
16 Bann ansyen i devret rezonnab. Sa pou fer zot vin en bon legzanp pour kongregasyon. (1 Tim. 3:2, 3) Par egzanp, en ansyen pa devret ekspekte ki lezot i aksepte son lopinyon toultan, zis akoz i pli vye ki tou lezot ansyen. I realize ki lespri sen Zeova i kapab azir lo nenport ansyen pour dir en keksoz ki pou ed konsey ansyen fer en desizyon ki saz. Si laplipar ansyen in dakor lo en desizyon ki pa kont bann prensip Labib, en ansyen ki rezonnab pour siport sa desizyon menm si li i ti pou’n dakor avek en lot keksoz.
BANN BYENFE KI EN DIMOUN I GANNYEN LER I REZONNAB
17. Ki byenfe nou gannyen ler nou rezonnab?
17 Bann Kretyen ki rezonnab i ganny bokou byenfe. Nou annan bann pli bon lanmitye avek bann frer ek ser e i annan lape dan kongregasyon. Nou kontan ki parmi pep Zeova i annan dimoun ki annan diferan personnalite e ki sorti dan diferan kiltir. Nou kontan pour konnen ki menm si nou tou nou diferan, nou ador Zeova konman en sel fanmir. Me pli enportan ankor, nou kontan pour konnen ki nou pe swiv legzanp Zeova, nou Bondye ki rezonnab.
KANTIK 90 Ankouraz kanmarad
a Zeova ek Zezi i rezonnab e zot anvi ki nou devlop sa kalite. Si nou rezonnab nou pou vwar li pli fasil pour adapte ler nou sirkonstans i sanze, par egzanp, ler nou malad oubyen ler nou fer fas avek problenm ekonomik. Nou pou osi fer ki i annan lape ek linite dan kongregasyon.
b Vwar sa lartik “How to Deal With Change” ki dan Awake! Nimero 4 2016 an Angle.
c Get sa video Interview With Brother Dmitriy Mikhaylov ki dan sa lartik ki annan pour tit “Zeova i fer persekisyon vin en loportinite pour dimoun aprann konn li,” ki dan Nou minister ek lavi Kretyen—Kaye renyon Mars-Avril 2021.
d Pour plis lenformasyon konsernan fason sanze ek laparans, vwar leson 52 dan liv Viv ere pour touzour!