ČLANAK ZA RAZMATRANJE 25
PJESMA 96 Božja vlastita knjiga – blago
Što učimo iz proročanstva koje je Jakov izrekao na samrti – 2. dio
Svakom od njih dao je poseban blagoslov (POST. 49:28)
TEMA
Praktične pouke iz proročanstva koje je Jakov na smrtnoj postelji izrekao preostaloj osmorici svojih sinova.
1. Koji ćemo dio Jakovljevog proročanstva razmatrati u ovom članku?
JAKOVLJEVI sinovi okupili su se oko svog ostarjelog oca i pažljivo su slušali što će on reći svakome od njih te kakav će im blagoslov udijeliti. Kao što smo vidjeli u prethodnom članku, riječi koje je Jakov uputio Rubenu, Šimunu, Leviju i Judi po svoj su prilici iznenadile njegove sinove. Zato su se sigurno pitali što će Jakov reći preostaloj osmorici svojih sinova. Pogledajmo što možemo naučiti iz onoga što je Jakov rekao Zebulunu, Isakaru, Danu, Gadu, Ašeru, Naftaliju, Josipu i Benjaminu.a
ZEBULUN
2. Što je Jakov rekao Zebulunu i kako su se njegove riječi ispunile? (Postanak 49:13) (Vidi i okvir.)
2 Pročitaj Postanak 49:13. Jakov je rekao da će Zebulunovi potomci živjeti blizu morske obale, na sjevernom dijelu Obećane zemlje. Više od 200 godina kasnije Zebulunovo pleme dobilo je u nasljedstvo područje na kojem je trebalo živjeti. Ono se nalazilo između Galilejskog i Sredozemnog mora. Iako se zemlja koju su dobili u nasljedstvo nije nalazila na samoj obali, ipak je bila blizu mora. Mojsije je proročanski rekao: “Raduj se, Zebulune, na svojim putovanjima” (Pnz. 33:18). To je možda ukazivalo na činjenicu da će Zebulun moći dobro trgovati zato što se njegovo područje nalazi između dva mora do kojih se lako može doći. U svakom slučaju, Zebulunovi potomci imali su razloga biti sretni.
3. Što nam može pomoći da budemo zadovoljni?
3 Što učimo iz toga? Bez obzira na to gdje živimo i u kojim se okolnostima nalazimo, imamo razloga biti sretni. No da bismo i dalje bili sretni, moramo biti zadovoljni onim što imamo (Psal. 16:6; 24:5). Lako nam se može dogoditi da postanemo nesretni ako se fokusiramo na ono što nemamo, umjesto na sve ono dobro što imamo. Zato se trudi zapažati ono što je pozitivno u okolnostima u kojima se nalaziš (Gal. 6:4).
ISAKAR
4. Što je Jakov rekao Isakaru i kako su se njegove riječi ispunile? (Postanak 49:14, 15) (Vidi i okvir.)
4 Pročitaj Postanak 49:14, 15. Jakov je pohvalio Isakara zbog njegove spremnosti da marljivo i naporno radi. Rekao je za njega da je “magarac jakih kostiju”. Naime, magarac je životinja koja može nositi teške terete. Osim toga, Jakov je rekao da će Isakar imati lijepu zemlju. U skladu s Jakovljevim riječima, Isakarovi potomci dobili su plodnu zemlju uz rijeku Jordan (Još. 19:22). Oni su nesumnjivo naporno radili dok su obrađivali svoju zemlju, no isto su tako naporno radili kako bi pomagali drugima (1. Kralj. 4:7, 17). Naprimjer, kad su sudac Barak i proročica Debora pozvali Izraelce da dođu i pomognu u borbi protiv Sisere, Isakarovo pleme bilo je među plemenima koja su spremno ponudila svoju pomoć. A i u drugim prilikama bili su spremni boriti se rame uz rame sa svojim sunarodnjacima (Suci 5:15).
5. Zašto moramo biti spremni naporno raditi u službi Jehovi?
5 Što učimo iz toga? Kao što je Jehova cijenio marljiv i naporan rad pripadnika Isakarovog plemena, tako cijeni i sav trud koji mi ulažemo da bismo mu služili (Prop. 2:24). Uzmimo za primjer braću koja marljivo rade za dobrobit skupštine (1. Tim. 3:1). Ta braća ne trebaju voditi bitke u doslovnom smislu, ali moraju se itekako naprezati da bi zaštitili Božji narod od duhovnih opasnosti (1. Kor. 5:1, 5; Juda 17–23). Isto tako, ulažu puno truda kako bi pripremili i iznijeli ohrabrujuće govore kojima jačaju skupštinu (1. Tim. 5:17).
DAN
6. Koji je zadatak dobilo Danovo pleme? (Postanak 49:17, 18) (Vidi i okvir.)
6 Pročitaj Postanak 49:17, 18. Jakov je usporedio Dana sa zmijom koja napada protivnike puno veće od sebe, naprimjer bojnog konja i njegovog jahača. Doista, Izraelovi neprijatelji imali su razloga bojati se Danovog plemena. Za vrijeme putovanja u Obećanu zemlju Danovo pleme služilo je kao straža koja je narod “štitila s leđa” (Broj. 10:25). To je bio itekako važan zadatak, iako ostatak naroda nije mogao vidjeti sve što su Danovci radili u pozadini.
7. Kako trebamo gledati na svaki teokratski zadatak koji dobijemo?
7 Što učimo iz toga? Jesi li ikad obavljao neki zadatak i imao osjećaj da drugi ne zapažaju to što radiš? Možda si sudjelovao u čišćenju i održavanju dvorane za sastanke, prijavio se za neku dobrovoljnu službu na pokrajinskom sastanku ili kongresu ili si obavljao neki drugi zadatak. To je za svaku pohvalu! Uvijek imaj na umu da Jehova zapaža i cijeni sve što radiš za njega. On naročito cijeni kad mu služiš zato što mu želiš pokazati da ga voliš svim srcem, a ne zato da bi te drugi hvalili (Mat. 6:1–4).
GAD
8. Zašto su neprijatelji lako mogli napasti Gadovo pleme? (Postanak 49:19) (Vidi i okvir.)
8 Pročitaj Postanak 49:19. Jakov je prorekao da će Gada napadati razbojnici. Više od dva stoljeća kasnije Gadovo pleme zaposjelo je zemlju istočno od rijeke Jordana – zemlju koja je graničila s neprijateljskim narodima. Zato su ih neprijatelji lako mogli napasti. No Gadovci su htjeli ondje živjeti zato što je ta zemlja imala dobre pašnjake i bila je pogodna za uzgoj stoke (Broj. 32:1, 5). Gadovci su očito bili hrabri ljudi. No što je još važnije, oni su se uzdali u to da će im Jehova pomoći da zemlju koju su dobili od njega obrane od razbojnika. Čak su poslali svoje vojnike da godinama pomažu ostalim plemenima u osvajanju Obećane zemlje zapadno od Jordana (Broj. 32:16–19). Uzdali su se u to da će Jehova štititi njihove žene i djecu dok oni budu odsutni. Jehova ih je blagoslovio zbog njihove hrabrosti i požrtvovnosti (Još. 22:1–4).
9. Kako pouzdanje u Jehovu utječe na odluke koje donosimo u životu?
9 Što učimo iz toga? Da bismo mogli služiti Jehovi čak i kad se suočavamo s problemima, moramo se uvijek uzdati u njega (Psal. 37:3). Danas mnogi pokazuju da se uzdaju u Jehovu tako što požrtvovno podupiru teokratske građevinske projekte, služe na području gdje je potrebno više objavitelja ili izvršavaju razne druge zadatke. To čine zato što su uvjereni da će se Jehova uvijek brinuti za njih (Psal. 23:1).
AŠER
10. Što Ašerovci nisu učinili, a trebali su? (Postanak 49:20) (Vidi i okvir.)
10 Pročitaj Postanak 49:20. Jakov je prorekao da će Ašerovo pleme živjeti u blagostanju, a upravo je tako i bilo. Ašer je dobio u nasljedstvo jedno od najplodnijih područja u cijelom Izraelu (Pnz. 33:24). To se područje protezalo duž obale Sredozemnog mora i uključivalo je bogatu feničku trgovačku luku Sidon. Međutim, Ašerovci nisu otjerali Kanaance iz zemlje koju su dobili u nasljedstvo (Suci 1:31, 32). Moguće je da su zbog lošeg utjecaja Kanaanaca i zbog toga što su se previše koncentrirali na materijalne stvari pripadnici Ašerovog plemena u određenoj mjeri izgubili revnost za štovanje pravog Boga. Ašerovci se nisu odazvali kad je sudac Barak tražio dobrovoljce koji će poći u bitku protiv udruženih kanaanskih vojski. Zbog toga Ašerovo pleme nije sudjelovalo u veličanstvenoj pobjedi koju je Jehova dao svom narodu “kod megidskih voda” (Suci 5:19–21). Mora da su se Ašerovci posramili kad su čuli nadahnutu pobjedničku pjesmu Baraka i Debore u kojoj je jedan stih glasio: “Ašer je besposleno sjedio na obali” (Suci 5:17).
11. Zašto trebamo zadržati uravnoteženo gledište o materijalnim stvarima?
11 Što učimo iz toga? Mi Jehovi želimo dati ono najbolje što imamo. Da bismo to mogli, trebamo odbaciti svjetovno gledište o materijalnim stvarima i lagodnom životu (Izr. 18:11). Mi se trudimo zadržati uravnoteženo gledište o novcu (Prop. 7:12; Hebr. 13:5). Ne dopuštamo da nas težnja za nepotrebnim materijalnim stvarima sprečava da se posvetimo službi Bogu. Umjesto toga trudimo se već danas davati Jehovi najbolje što možemo, ne žaleći ni vremena ni truda, jer znamo da nas u budućnosti čeka lijep i istinski siguran život (Psal. 4:8).
NAFTALI
12. Kako se ispunilo ono što je Jakov rekao o Naftaliju? (Postanak 49:21) (Vidi i okvir.)
12 Pročitaj Postanak 49:21. Jakov je rekao da će Naftali govoriti “ugodne riječi”. To bi se moglo odnositi na način na koji je Isus govorio i poučavao ljude tijekom svoje službe. Isus, koji je bio poznat kao izvrstan učitelj, “nastanio se u Kafarnaumu”, na području Naftalijevog plemena. Budući da je u Kafarnaumu provodio puno vremena, Biblija kaže da je to bio “njegov grad” (Mat. 4:13; 9:1; Ivan 7:46). Izaija je, prorokujući o Isusu, rekao da će ljudi u Zebulunovoj i Naftalijevoj zemlji vidjeti “veliko svjetlo” (Iza. 9:1, 2). Time što je poučavao ljude o Bogu Isus je pokazao da je “pravo svjetlo koje svijetli svim vrstama ljudi” (Ivan 1:9).
13. Što možemo učiniti da bi naš govor bio ugodan Jehovi?
13 Što učimo iz toga? Jehova obraća pažnju na ono što kažemo i kako to kažemo. Kako možemo govoriti “ugodne riječi” koje su Jehovi po volji? To možemo tako da govorimo istinu (Psal. 15:1, 2). Osim toga, možemo izgrađivati druge svojim riječima tako da se trudimo pohvaliti ih, a ne biti skloni kritiziranju ili prigovaranju (Efež. 4:29). A možemo si i postaviti cilj da postanemo vještiji u započinjanju razgovora koji bi mogli dovesti do toga da ljudima svjedočimo o Jehovi.
JOSIP
14. Kako se ispunilo Jakovljevo proročanstvo o Josipu? (Postanak 49:22, 26) (Vidi i okvir.)
14 Pročitaj Postanak 49:22, 26. Jakov je sigurno bio jako ponosan na Josipa – on je bio “izdvojen od svoje braće” i Jehova ga je koristio na poseban način. Za njega je Jakov rekao da je “mladica rodnog drveta”. Sam Jakov bio je rodno drvo, a Josip je bio mladica s tog drveta. Josip je bio prvi sin kojeg je Jakovu rodila njegova voljena žena Rahela. Jakov je ukazao na to da će Josip dobiti dvostruki dio nasljedstva koje je Ruben – Jakovljev prvorođenac kojeg mu je rodila njegova žena Lea – svojom krivnjom izgubio (Post. 48:5, 6; 1. Ljet. 5:1, 2). To se proročanstvo ispunilo kad su potomci Josipovih sinova, Efrajima i Manašea, dobili u nasljedstvo zemlju kao dva zasebna plemena (Post. 49:25; Još. 14:4).
15. Kako je Josip reagirao na nepravdu?
15 Jakov je ujedno spomenuo strijelce koji su Josipa “mrzili, proganjali i gađali” (Post. 49:23). Ti strijelci bili su Josipova ljubomorna braća, zbog koje je on doživio mnoge boli i nepravde. No Josip nije zamrzio svoju braću niti je krivio Jehovu za to što mu se dogodilo. Kao što je Jakov rekao: “[Josipov] je luk ostao na mjestu, a njegove ruke ostale su jake i spretne” (Post. 49:24). Josip nije prema svojoj braći odapinjao “strijele” neprijateljstva, nego im je uzvratio milosrđem i ljubavlju. On se u svojim kušnjama oslanjao na Jehovu i ne samo da je oprostio svojoj braći nego je bio i dobar prema njima (Post. 47:11, 12). Josip je dopustio da ga kušnje pročiste i oplemene (Psal. 105:17–19). Stoga se Jehova mogao poslužiti njime da bi učinio velika i važna djela.
16. Kako se možemo ugledati na Josipa kad doživljavamo kušnje?
16 Što učimo iz toga? Nemojmo nikada dopustiti kušnjama da nas udalje od Jehove ili naših suvjernika. Imajmo na umu da Jehova može dopustiti da doživljavamo ispite vjere jer nas na taj način poučava i pomaže nam da postanemo bolje osobe (Hebr. 12:7). Takvo poučavanje može nam pomoći da u još većoj mjeri razvijemo kršćanske osobine kao što su milosrđe i spremnost da opraštamo (Hebr. 12:11). Jehova će nas nagraditi za našu ustrajnost, kao što je nagradio i Josipa.
BENJAMIN
17. Kako se ispunilo Jakovljevo proročanstvo o Benjaminu? (Postanak 49:27) (Vidi i okvir.)
17 Pročitaj Postanak 49:27. Jakov je prorekao da će Benjaminovci biti vješti i hrabri ratnici koji se bore poput vukova (Suci 20:15, 16; 1. Ljet. 12:2). Na početku razdoblja u kojem su Izraelom vladali kraljevi, na što se odnosi izraz “jutro”, iz Benjaminovog plemena došao je prvi izraelski kralj, Šaul. On se hrabro i žestoko borio protiv Filistejaca (1. Sam. 9:15–17, 21). Kad je nastupila “večer”, odnosno kad Izraelci više nisu imali svog kralja, kraljica Estera i upravitelj Mordokaj, koji su također bili iz Benjaminovog plemena, spasili su od istrebljenja sve Židove u Perzijskom Carstvu (Est. 2:5–7; 8:3; 10:3).
18. Kako možemo pokazivati vjernost po uzoru na Benjaminovce?
18 Što učimo iz toga? Benjaminovci su nesumnjivo bili ponosni kad je jedan pripadnik njihovog plemena postao kralj, na što je Jakov ukazao svojim proročanstvom. Međutim, kad je Jehova predao kraljevsku vlast Davidu, koji je bio iz Judinog plemena, Benjaminovci su s vremenom prihvatili tu promjenu i pružili podršku novom kralju (2. Sam. 3:17–19). Kad su se desetljećima kasnije ostala plemena pobunila protiv kralja koji je bio iz Davidove loze, Benjaminovci su ostali odani Judinom plemenu i kralju kojeg je Jehova postavio na prijestolje (1. Kralj. 11:31, 32; 12:19, 21). Budimo i mi poput Benjaminovaca i vjerno pružajmo podršku onima koje je Jehova postavio da danas predvode njegov narod (1. Sol. 5:12).
19. Kako nam koristi razmatranje proročanstva koje je Jakov izrekao na smrtnoj postelji?
19 Kao što smo vidjeli, možemo puno toga naučiti iz proročanstva koje je Jakov izrekao na samrti. Razmišljanje o tome kako se ono ispunilo jača naše pouzdanje u Jehovinu proročansku riječ. Osim toga, razmatranje tog proročanstva i blagoslova koje je Jakov izrekao svojim sinovima pomaže nam da još bolje razumijemo kako možemo ugoditi Jehovi.
PJESMA 129 Ustrajmo do kraja!
a Kad je Jakov blagoslovio Rubena, Šimuna, Levija i Judu, obraćao im se redom od najstarijeg do najmlađeg. No kad je davao blagoslov ostaloj osmorici sinova, nije se držao tog redoslijeda.