Wakititolen LIBRARY A INTERNET
Wakititolen
LIBRARY A INTERNET
Okanisitongo
  • BEIBEL
  • DEN BUKU ANGA TAA SANI DI I SA FENDE
  • KOMAKANDAA
  • w25 yuni bladzijde 26-31
  • Aw hii libi langa A Gaan Leliman fu u leli u

Felon á de na a pisi ya.

Piimisi, wan sani pasa anga a felon.

  • Aw hii libi langa A Gaan Leliman fu u leli u
  • A Wakititolen—Ai bali basiya gi Yehofa Kownukondee (Sutudi-Wakititolen)—2025
  • Den pisi aini a artikel ya
  • Toli di gei a wan ya
  • MMA ANGA NDA SOI U FAW MU POTI YEHOFA A FESI
  • MI BIGIN DU A FUUTEN DINIWOOKO
  • A LIBI FU WI ENKE ZENDELING
  • DEN SENDE U GWA EUROPA, BAKADATI AFIIKAN
  • DEN SENDE U GWA MIDDEN-OOSTEN
  • U DAAI GO NA AFIIKAN BAKA
  • Yehofa belesi mi moo san mi be denki
    A Wakititolen—Ai bali basiya gi Yehofa Kownukondee (Sutudi-Wakititolen)—2019
  • Yehofa ‘seeka a pasi fu mi’
    A Wakititolen—Ai bali basiya gi Yehofa Kownukondee (Sutudi-Wakititolen)—2021
  • Den moin sani di u leli di u wooko gi Yehofa
    A Wakititolen—Ai bali basiya gi Yehofa Kownukondee (Sutudi-Wakititolen)—2023
  • Sani waka bun gim di mi poti a wooko fu Yehofa a fesi
    A Wakititolen—Ai bali basiya gi Yehofa Kownukondee (Sutudi-Wakititolen)—2024
Moo sani
A Wakititolen—Ai bali basiya gi Yehofa Kownukondee (Sutudi-Wakititolen)—2025
w25 yuni bladzijde 26-31
Franco Dagostini.

ONDOOFENITOLI

Aw hii libi langa A Gaan Leliman fu u leli u

ENKE FA FRANCO DAGOSTINI SEEFI GI A TOLI

SUUDATI be e taampu anga goni a omen peesi. A omen pasi be e tapu, sama be e boon sani na a mindii pasi. Son leisi gaan daai winta be e wai. A omen kulu be e feti anga denseefi aini a kondee, neen meke u be mu lowe komoto a wi osu. Disi a wantu fu den sani di miti mi anga mi uman di u be e pionili anga di u be e du a kelen-wooko. Winsi fa omen tesi be e miti u, tokuso ai bigi gi u taki u be man dini Yehofa. U be e si fa Yehofa be e holibaka gi u, a be e belesi u. Fu di Yehofa aw Gaan Leliman, meke a omen pelensipali sani a leli u.​—Yopu 36:22; Yes. 30:20.

MMA ANGA NDA SOI U FAW MU POTI YEHOFA A FESI

Na a kaba fu a yali 1950, mma anga nda foloisi komoto a Italiyakondee gwa Kindersley, aini Saskatchewan, a Kanada. Baka di u foloisi, aa langa seefi neen den kon sabi a waaleiti. Mi be abi wan gaanbaala anga tu pikin sisa. Na a waaleiti a be a moo pelensipali sani aini u libi. Di mi be yonkuu, na ala yuu mi be e de aini a peleikiwooko anga den sama fu mi. Na aitin yali namo mi be abi a ten de, tokuso mi be e taigi den son leisi taki mi a ‘wan yeepi pionili’.

Franco anga den sama fi en di a be moo yonkuu.

Mi anga den sama fu mi aini 1966

Mma anga nda a be pootiman, toku den be e du ala san den man gi Yehofa. Aini 1963 den seli omen fu den sani fu den fu fende moni fu go na a konkelesi di be o holi a Pasadena aini Kalifornia, na Ameekankondee. Aini 1972 u foloisi gwa Trail, British Kolombiya a Kanada fu go peleiki gi den sama di e taki Italiyatongo. A peesi ya be de faawe fu pe u be e tan. A sikoo nda be e kiin fu solugu u. A omen wooko a be sa du pe a be sa fende bunbun moni. Ma nda á be teke nawan fu den wooko ya, bika a be wani du moo gi Yehofa.

Mi e teke en fu bigi taki mma anga nda soi mi anga den taawan faw mu e poti Yehofa a fesi ala yuu. A fasi fa den be e tyai denseefi yeepi u fu du moo gi Yehofa. Den leli mi taki efu mi e poti a Kownukondee na a fosi peesi aini mi libi, Yehofa o solugu mi.​—Mat. 6:33.

MI BIGIN DU A FUUTEN DINIWOOKO

Aini 1980, mi toow anga wan moin sisa den e kai Debbie. A be wani du moo gi Yehofa. Ala u tu man be wani du a fuuten diniwooko. Neen meke 3 mun baka di u toow, Debbie bigin du a pioniliwooko. Baka di u toow wan yali, u go yeepi a wan pikin kemeente pe den be abi yeepi fanowdu. A so miseefi bigin du a pioniliwooko tu.

Franco anga Debbie a den toow dei.

A dei di u toow aini 1980

Baka wan pisiten u be e fii booko-saka, wa be e piisii moo, neen meke u be wani gwe baka. Ma u be taki anga a kelen-owluman. A taigi u taki: ‘A useefi e meke a libi e taanga gi useefi. A den tesi di e miti u namo we poti pakisei. Ma efu we poti pakisei a den bun sani di e pasa aini u libi, sani o go moo bun.’ A pilisisi saw be abi fanowdu a taigi u (Ps. 141:5). Di u wooko anga san a taigi u, a omen wini u fende. A omen yonkuuwan aini a kemeente be wani du moo gi Yehofa. A omen sisa di den man fu den á de a waaleiti, be wani du moo gi Yehofa tu. A sani ya a wan fu den pelensipali sani di u leli. U leli taki u mu e poti pakisei a den bun sani aini a libi. Boiti dati, u leli taki Yehofa o yeepi u fu holidoo te tesi e miti u (Mika 7:7). Te fu kaba u be bigin piisii baka, bika sani be e go moo bun.

Den baala di be e gi leli na a fosi pionili sikoo di u be go, be yeepi a taakondee tu. Den be soi u wantu fowtow. Den be taigi u sowtu tesi be miti den, anga den belesi di den fende di den go yeepi a wan taa kondee. A sani ya meke u be wani du a zendeling wooko.

U kiin wan pisi fu a dyali fu a komakandaa peesi, fu u be sa poti u wagi.

U de a wan Kownukondee zaal a British Kolombiya aini 1983

U be wani du a zendeling wooko tuutuu, neen meke aini 1984, u foloisi gwa Kibek. A Faansi den e taki aini a foto ya. Kibek anga British Kolombiya de faawe fu denseefi. Neen meke a omen nyun sani u be mu leli. U be mu leli a tongo di den e taki ape tu. Boiti dati, wa be abi tyaipi moni. Mi e membee ete taki wan pisiten a soso patata u be e nyan, bika wan man be taki u be sa go e puu patata neen goon. A omen switi sani Debbie be e meke anga den. Winsi fa den sani ya be e miti u, toku u be e du ala saw poi fu holidoo. U be e si taki Yehofa be e solugu u.​—Ps. 64:10.

Wan dei, neen den baala telefon u. Den be kai u fu go wooko na a Betel fu Kanada. U be piisii di u fende a kai fu go wooko a Betel, ma u be fii booko-saka pikinso. Bika u be poti u nen fu go na a Gileyad sikoo. Ma tokuso u gwa Betel. Di u doo, wi akisi Baala Kenneth Little, wan fu den baala di be de aini a Beikantoo komte taki: ‘San wo du efu den kai u fu go na a Gileyad sikoo?’ A piki u taki: ‘Te den kai u, da wo luku faw sa seeka sani.’

I naw biibi, baka wan wiki den kai mi anga Debbie fu go na a Gileyad sikoo. Neen meke u be mu luku san wo du. U be mu luku efu wo tan a Betel efuso wo go na a Gileyad sikoo. Baala Little be taigi u taki: ‘Winsi sowtu bosoloiti i teke, wan dei yo taki a moo betee mi be teke a taawan. Nawan fu den á fowtu, winsi sowtu wan i teke, Yehofa o belesi i.’ Neen meke u teke a kai fu go na a Gileyad sikoo. Aini den yali di pasa, u si taki a sani di baala Little be taki a tuu. Te u be e taki anga sama di be mu luku sowtu wooko den o du gi Yehofa, a den sani di baala Little be taigi u, u be e taigi den.

A LIBI FU WI ENKE ZENDELING

(Leti-ana) Ulysses Glass

(Kukutu-ana) Jack Redford

Ná pikin switi a be switi gi u fu de makandaa anga den 24 baala anga sisa di be de na a du fu 83 kalasi fu a Gileyad sikoo. A sikoo ya be holi aini april 1987 a Brooklyn aini New York. A baala Ulysses Glass anga baala Jack Redford be e gi leli. A gawgaw den feifi mun di u be de na a sikoo pasa. A 6 september 1987 u kaba a sikoo ya. U be fende a gaandi fu go makandaa anga baala John anga sisa Marie Goode a Haiti.

Franco anga Debbie de aini a peleikiwooko a zekanti a Haiti.

Haiti, 1988

Fanafu 1962, den baala á be sende zendeling gwa Haiti moo, bika den be yaki den wan di be fika puu aini a kondee. Dii wiki baka di u kaba a sikoo, u be de a Haiti. Mongo be lai a pe u be de. A kemeente pe u be go be abi 35 peleikiman. A ten de u be yonkuu, a omen sani u be mu leli ete. Boiti dati, aw wawan be e tan na a osu pe den be e poti den zendeling. Den sama fu a pisi pe u be e tan be pooti te. Gaanse fu den á be sabi leisi. A pisiten di u be e tan ape, den sama á be wani saka denseefi a lanti ondoo, bika sani á be e go bun aini a kondee. Fu di den be wani kengi a tiiman, meke den be e waka a sitaati. Son yuu gaan daai winta be e booko den osu fu den sama tu.

A omen sani u leli fu den baala anga sisa a Haiti, bika winsi fa den sani ya be e pasa, toku den be e piisii. A libi be e taanga gi son wan fu den, ma den be lobi Yehofa. Ala yuu den be e de aini a peleikiwooko. Wan gaandi sisa á be sabi leisi, ma a be sabi wan sani fu 150 tekisi a ede. Fu di omen ogii be e pasa aini a kondee, meke u be e soi den sama taki na a Kownukondee fu Gadu wawan sa losi den polobelema di wi enke libisama abi. Son wan fu den sama di u be e sutudeli anga den be toon kowownu-pionili, taawan be toon spesuutu-pionili. Son wan fu den baala be toon owluman tu. Ná pikin piisii a sani ya be e meke u piisii.

Di mi be de a Haiti, mi be miti wan yonkuman den e kai Trevor. A Mormoon keliki be sende en kon aini a kondee enke wan sowtu zendeling. Mi taki anga en wantu leisi fu a Beibel. Baka omen yali, neen a sende wan biifi gi mi. A be sikiifi taki: ‘Mio dopu na a kelen-komakandaa di e kon. Mi wani daai kon baka a Haiti enke wan spesuutu-pionili. Mi wani peleiki gi den sama na a pisi pe mi be de enke wan zendeling gi a Mormoon keliki.’ A dati en anga en uman du omen yali.

DEN SENDE U GWA EUROPA, BAKADATI AFIIKAN

Franco sidon na a tafaa pe ai wooko.

Mi de a wooko aini Sloveniya, 1994

Baka wan pisiten den baala be sende u gwa Europa, bika a be kon moo makiliki fu peleiki anda. Aini 1992, neen u doo a Ljubljana, wan peesi a Slofeinia. Na ape mma anga nda be e tan fosi den foloisi go tan a Italiyakondee. A ten de, den pisi kondee de be e tyai a nen fu Yugoslafiya. Boiti dati, den be e feti a omen pisi fu a kondee ete. Neen meke na a beikantoo fu Wenen, Oostenrijk, Zagreb, Krowasiya, Belgrado anga Serfia be e luku a wooko a den pisi kondee de. Nownow ala den kondee ya abi den eigi beikantoo.

Neen meke u be mu leli wan taa tongo. U be mu leli omen taa sani tu. Den sama fu a kondee be lobi taki: ‘A tongo ya taanga.’ A be taanga tuu. U be e foondoo te u be e si fa den baala anga sisa be e wooko anga san den baala taki, te wan sani be kengi aini a olikanisâsi. Neen meke Yehofa be e belesi den. Boiti dati, u be e si fa Yehofa be e du sani te wan sani be mu seeka. A omen sani u leli di u be de a Slofeinia. Den tesi di be miti wi aini a ten di pasa, be yeepi u fu pasa den tesi di be miti wi ape.

Ma sani be e tan kengi aini u libi. Bika aini a yali 2000, den baala be sende u gwa Ivoorkust, a West Afiikan. Fu di feti be de aini a kondee, meke aini november 2002, den baala sende u gwa Sierra Leyon. A 11 yali langa den sama fu Siyera Leyon be e feti anga denseefi. Ma a pisiten di den baala sende u go anda, feti á be de aini a kondee moo. Tyali be kisi u di u be mu foloisi komoto a Ivoorkust, ma den sani di u be leli be yeepi u fu de anga piisii ala yuu.

U be e poti pakisei a den sama di be wani kon sabi Yehofa. U be e poti pakisei a den baala anga sisa tu di holidoo omen yali di feti be de aini a kondee. Den baala anga sisa a be pootiman, ma den be de kabakaba fu paati san den abi anga taawan. Wan leisi wan sisa be wani gi Debbie wantu koosi. Di a si taki ai daaidaai fu teke den, a taigi en taki: ‘Na a pisiten fu a feti, a den baala anga sisa be e yeepi u. Nownow a wi abi a okasi fu yeepi taawan.’ Mi anga Debbie be poti en enke maiki fu waka a den baala anga sisa ya baka.

Bakaten u daai gwa Ivoorkust. Ma den be bigin feti aini a kondee baka. Neen meke aini november 2004, den tyai u puu a Ivoorkust anga opalani. A wantu sani namo u be poi tyai di we gwe. A dei de a wan Faansi suudati kampu u siibi. A taa dei fi en, den tyai wi anga opalani gwa Switzerland. A den ten fu twalufu yuu neti fosi u doo na a beikantoo. Den baala fu a Beikantoo Komte anga den baala di be e gi leli na a sikoo gi den baala di á toow, be bali wadaa gi u. Den uman fu den be bali wadaa gi u tu. Den baasa u, den boli gi u, den gi wi omen switi sani. A sani ya meke u be fii taki den baala anga sisa lobi u.

Franco e holi wan lezing aini wan Kownukondee zaal a Ivoorkust.

Mi e taki anga wantu loweman a Ivoorkust aini 2005

Den baala be sende u gwa Gaana, ma wa tan ape langa. Di den á be e feti a Ivoorkust so moo, neen den sende u go anda baka. A switifasi fu den baala anga sisa, be e yeepi u fu holidoo te sani be e kengi wanboowanboo aini u libi. Mi anga Debbie sabi taki den sama di e dini Yehofa lobi denseefi. Neen meke ai bigi gi u taki u de aini a olikanisâsi fi en. A omen tesi miti u, ma a omen sani u leli tu di den tesi ya be e miti u.

DEN SENDE U GWA MIDDEN-OOSTEN

Franco anga Debbie e luku fositen sani a Midden-Oosten.

U be de a Midden-Oosten aini 2007

Aini 2006, den baala fu a edekantoo taigi u taki den o sende u gwa Midden-Oosten. Di u go anda a omen sani u be mu leli. U be mu leli wan nyun tongo baka. U be mu fusutan den gwenti fu den sama tu. Ma keliki anga politiki be e meke omen polobelema de aini kondee. Gaanse fu den sama be e gwa keliki. A omen tongo den baala anga sisa be e taki aini den kemeente. U be kon si taki te den baala anga sisa be e wooko anga den sani di a olikanisâsi taki, den be e libi na a wan. U be e foondoo te u be luku a fasi fa den baala anga sisa be e holidoo, bika omen sani be e miti den. Son yuu a den famii, pikin a sikoo, sama a wookope efuso den biiti sama fu den be e libi ogii anga den.

Aini 2012, u go na a konkelesi di be holi a Tel Aviv, a Islayeli. Fanafu a Pinksterfesa di be holi aini a yali 33, a no fosi a foluku fu Yehofa be holi wan gaan komakandaa so baka a Islayeli. Wa poi feegete a konkelesi ya.

Aini den yali di u be de a Midden-Oosten, den baala be sende u gwa wan kondee pe den be tapu a wooko fu Yehofa Kotoigi. U be tyai wantu fu den buku fu u, u be e du a peleikiwooko tu. Boiti dati, u be e gwa den pikin kelen-komakandaa di be e holi. Suudati be lobi de anga goni a sitaati. A omen peesi den be e tapu den wagi fu ondoosuku den sama. Te wi anga den baala be e gwa wan peesi wa be e booko wi ede tumisi, bika den be e konikoni.

U DAAI GO NA AFIIKAN BAKA

Franco e wooko neen laptop.

Mi e seeka wan lezing a Kongo, 2014

Aini 2013, den baala gi u wan taa faantiwowtu. Den be sende u go na a beikantoo fu Kinshasa, a Kongo. Kongo a wan gaan kondee, a moin tu. Ma ná pikin pooti den sama be pooti. Na ala yuu feti be e feti aini a kondee. Di den baala taigi u taki wo go na Afiikan, u be denki taki: ‘U sabi fa a libi de na Afiikan, bika u be e tan anda kaba. Neen meke a naw taanga gi u fu tan a Kongo.’ Tokuso a omen sani u be mu leli ete, moomoo te u be mu gwa wan peesi pe a pasi á be bun. Winsi fa den sani ya be e miti u, tokuso a omen bun sani u be e si di be e gi u taanga-sikin. U be e si taki den baala anga sisa e piisii, winsi fa den be abi moni polobelema. Den be lobi a peleikiwooko. Den be e meke moiti fu gwa den komakandaa. Den be e gwa den gaan komakandaa tu. U be si kiin taki Yehofa be e belesi a wooko, bika moo sama be e kon sabi a waaleiti. Aini den yali di u be e du a fuuten diniwooko a Kongo, u leli omen pelensipali sani. U fende mati di de enke u tuutuu famii.

Franco e peleiki, en anga wantu baala anga sisa e go a wan kampu.

We peleiki a Zuid-Afiikan, 2023

Na a kaba fu 2017, den baala sende u gwa wan taa peesi baka. A leisi ya u be mu gwa Zuid-Afiikan. Na a beikantoo ya na a moo gaanwan di den sende u go. A wooko di u be mu du na a beikantoo, a ná sani di u be sabi du kaba. Neen meke a omen sani u be mu leli. Ma u be e wooko anga den sani di u be leli a den taa peesi di den baala be sende u go. Ná pikin lobi u lobi den baala anga sisa. Son wan fu den e dini Yehofa moo enke 40 yali kaba. Den baala anga sisa ya á kiya na aseefi fasi, neen meke den nai du sani aseefi fasi, ma tokuso den e libi na a wan. A sani ya e soi kiin taki Yehofa e belesi a foluku fi en, bika den e meke moiti fu abi bun manii. Den e wooko anga den leli fu Beibel tu.

Aini den yali di pasa a omen peesi mi anga Debbie go. U leli omen nyun sani. U be mu leli omen tongo tu. A ná ala yuu a be makiliki, ma u be e si taki Yehofa lobi u. U be e si kiin taki den baala anga sisa lobi u tu (Ps. 144:2). Den sani di u leli aini a fuuten diniwooko, meke u kon toon moo bun mati fu Yehofa.

Mi e teke den sani di mma anga nda leli mi fu bigi. Na ala yuu Debbie be e holibaka gi mi. Boiti dati, mi sa waka a den baala anga sisa baka. Te mi anga mi uman e pakisei a ten di e kon, daw sabi taki wo tan leli sani fu a Gaan Leliman fu u.

    Okanisi buku (2011-2025)
    Log Out
    Log In
    • Okanisitongo
    • Sende en gi wan sama
    • Settings
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Gebruiksvoorwaarden
    • Privacybeleid
    • Privacy Settings
    • JW.ORG
    • Log In
    Sende en gi wan sama