-
Tinikarua na YamataVuli Mai na iVolatabu
-
-
WASE 26
Tinikarua na Yamata
Era biuti Ulu i Saineai na Isireli, era takosova na vanua talasiga o Perana mera yaco ina vanua o Ketesa. E qai tukuna e keri vei Mosese o Jiova: ‘Tala e 12 na tagane mai na yavusa yadua, me ratou lai yamata se vakararai ena vanua o Kenani, na vanua au na solia vei ira na Isireli.’ E digia sara o Mosese e 12 na tagane qai kaya vei ratou: ‘Dou lako i Kenani, dou raica ke vanua vinaka ni teitei. Dou raica tale ga ke ra tamata kaukaua se malumalumu, era vakaitikotiko ena valelaca se nodra dui koro.’ Eratou gole sara i Kenani na 12 na yamata, qo e wili kina o Josua kei Kelepi.
Oti e 40 na siga, eratou lesu mai na yamata, ratou kauta mai na vuanilolo, na pomekaraneti, kei na vuanivaini. Eratou kaya: ‘E vanua vinaka, ia era tamata kaukaua qai vakabai cecere na nodra koro.’ E qai kaya o Kelepi: ‘Eda na qaqa vei ira. Meda lako sara ga qo!’ O kila na vuna e tukuna kina qori o Kelepi? Ni rau nuitaki Jiova kei Josua. Ia eratou kaya na vo ni tini na yamata: ‘Sega! Era tamata lelevu me vaka na tuawa! Keitou vaka ga na vodre e yasadra.’
Era yalolailai na Isireli. Tekivu mera vosakudrukudru, era kaya: ‘Meda digia tale e dua na iliuliu meda lesu i Ijipita. Na cava meda lai vakamatei tu kina ena vanua qo?’ Rau kaya o Josua kei Kelepi: ‘Ni kua ni talaidredre vei Jiova, ni kua tale ga ni rere. Ena taqomaki keda.’ Ia era bese ni vakarorogo na Isireli. Era via vakamatei Josua mada ga kei Kelepi!
Na cava e qai cakava o Jiova? E kaya vei Mosese: ‘Dua na ka noqu vukei ira voli mai na Isireli, ia era se talaidredre tiko ga. Era na tiko ena vanua talasiga qo me 40 na yabaki, era na mate tale ga kina. Ena bula ga na luvedra, o Josua kei Kelepi ena vanua au yalataka.’
“Na cava dou domobula kina? Sa lailai nomudou vakabauta.”—Maciu 8:26
-
-
Era Talaidredre Vei JiovaVuli Mai na iVolatabu
-
-
WASE 27
Era Talaidredre Vei Jiova
Sa dede toka nodra tiko na Isireli ena vanua talasiga, e qai saqati Mosese o Kora, Tecani, Epairami kei na 250 tale. Era kaya vua: ‘Sa rui sivia tale vei kemudrau! Na cava mo liutaki keimami kina, me qai bete levu o Eroni? E tokoni keda kece o Jiova, sega ni o kemudrau ga.’ E rarawa sara ga o Jiova. Ena nona rai, era sa talaidredre tiko vua!
E kaya o Mosese vei Kora kei ira nona ilala: ‘Ni lako mai ena valeniveitavaki nimataka, kauta tiko mai na nomuni itawatawa ni bukawaqa kei na ka boivinaka. Ena qai vakaraitaka o Jiova o koya ena digitaka.’
Ena siga tarava, e lako vei Mosese ena valeniveitavaki o Kora kei na le 250 na tagane. Era vakama sara na ka boivinaka me vakataki ira na bete. E qai kaya o Jiova vei Mosese kei Eroni: ‘Drau tawasei kemudrau tani vei ira na ilala qo.’
A lako o Kora ina valeniveitavaki, ia rau bese ni lako o Tecani, Epairami kei na nodrau vuvale. E kaya vei ira na Isireli o Jiova mera yawaka na valelaca i Kora, Tecani kei Epairami. Era toso tani sara na Isireli. Erau duri tu ena mata ni nodrau valelaca o Tecani, Epairami, kei na nodrau vuvale. E tadola vakasauri na qele qai tilomi ira kece! E lako sobu tale ga na bukawaqa ina valeniveitavaki qai vakamai Kora kei ira na 250 na tagane.
E kaya sara vei Mosese o Jiova: ‘Taura mai nodra ititoko na turaga ni yavusa, vola kina na dui yacadra. Ia ena nodra ititoko na yavusa i Livai, vola kina na yaca i Eroni. Biuta kece ena loma ni valeniveitavaki, ena se mai na senikau ena nona ititoko o koya au digitaka.’
Ena siga tarava, e kauta kece mai o Mosese nodra ititoko qai vakaraitaka vei ira na turaga ni yavusa. Sa se tu na ititoko i Eroni, e vuataka tale ga na amodi dreu. E vakadeitaka kina o Jiova ni sa digitaki Eroni me bete levu.
“Moni talairawarawa vei ira era liutaki kemuni tiko moni vakamalumalumu tale ga.”—Iperiu 13:17
-