Katolek Yitsogbamɔ Sane Lɛ
AMRƆ nɛɛ Katolek sɔlemɔ lɛ kɛ naagbai enyɔ miikpe yɛ Abonsam he. Ekome ji akɛ, eebɔ mɔdɛŋ ni ewu eshi su ni yɔɔ ŋmɛnɛŋmɛnɛ beaŋ Katolekbii amli ni haa amɛjeɔ shihilɛ mli ni Abonsam yɔɔ lɛ he ŋwane lɛ. Ni yɛ gbɛ kroko nɔ hu lɛ, esa akɛ etsu mumɔi fɔji ni afaa amɛ ni miiya nɔ babaoo ni sɔlemɔ lɛ eŋmɛko gbɛ lɛ he nii.
Paapa John Paul II kai Katolek obalaŋtai akɛ esa akɛ amɛkɛ hiɛdɔɔ asusu Abonsam he. Yɛ wolo ko ni eŋma lɛ mli lɛ, ekɛɛ: “Esaaa akɛ nyɛsheɔ gbeyei akɛ nyɛaatsɛ klɛŋklɛŋ efɔŋfeelɔ lɛ kɛ egbɛi: Mɔ Fɔŋ Lɛ. Etee nɔ ekɛ ŋaa nifeemɔ ni haaa ejie lɛ diɛŋtsɛ ehe kpo lɛ etsu nii.”
Nakai nɔŋŋ hu, osɔfonukpa Joseph Ratzinger, Sacred Congregation for the Doctrine of the Faith ni yɔɔ Roma lɛ nɔkwɛlɔ lɛ jaje akɛ: “Yɛ nɔ fɛɛ nɔ ni Nyɔŋmɔ he nikaselɔi ni kɔɔɔ sane sɛɛ lɛ baakɛɛ lɛ fɛɛ sɛɛ lɛ, yɛ Kristofoi ahemɔkɛyeli naa lɛ, Abonsam ji nɔ ko ni haa mɔ yiŋ feɔ lɛ kɔshikɔshi shi kɛlɛ eji nɔ ko ni yɔɔ diɛŋtsɛ, mɔ pɔtɛɛ ko shi jeee okadi ko kɛkɛ. Eji mɔ ni yɔɔ ni yɔɔ hewalɛ diɛŋtsɛ.”
Osɔfonukpa Ratzinger ye etsui babaoo yɛ Satan he kpeei ni aŋmɛko gbɛ akɛ afee ni Katolekbii feɔ yɛ maji babaoo nɔ lɛ he. Yɛ wolo ni eŋma yɛ September 29, 1985 eyaha Katolek osɔfonukpai ni yɔɔ jeŋ muu lɛ fɛɛ lɛ mli lɛ, eŋma akɛ: “Afii pii nɛ ni abɔi kpeei kɛha sɔlemɔi babaoo feemɔ yɛ sɔlemɔi komɛi amli kɛ jwɛŋmɔ akɛ akɛmiijie gbɔmɛi kɛmiijɛ daimonioi ahewalɛ shishi.” Ekai osɔfoi lɛ akɛ taakɛ sɔlemɔ lɛ mla tsɔɔ lɛ, esaaa akɛ afeɔ kpeei ni tamɔ nɛkɛ ni abiii gbɛ kɛjɛɛɛ osɔfonukpa lɛ ŋɔɔ ni akɛ akɛ gbɛŋmɛɛ nɛɛ eha osɔfoi lɛ pɛ. Asafoŋnyo ko bɛ hegbɛ akɛ ejajeɔ “wiemɔi ni akɛfaa Abonsam kɛ ebɔfoi ni amɛgbee shi lɛ.”
French adafitswaa wolo Le Figaro lɛ bɔ amaniɛ akɛ: “Nifeemɔi ni akɛfaa Abonsam loo daimonioi kɛ nifeemɔi ni akɛteɔ shi awoɔ Abonsam lɛ ‘efa babaoo’ ni eeya nɔ yɛ faŋŋ mli yɛ nyɔji fioo ni eho nɛɛ mli yɛ ltaly, titri lɛ yɛ Turin, heni osɔfonukpa Anastasio Ballestrero hala mɛi heei ekpaa ni faa Abonsam kɛ edaimonioi nɛɛ yɛ lɛ.” Yɛ be mli ni etsɔɔ sane lɛ mli yɛ gbɛ ni da nɔ akɛ nɔ ko ni yaa nɔ yɛ jeŋ fɛɛ lɛ, Paris adafitswaa wolo International Herald Tribune lɛ ŋma akɛ: “Miishɛɛ ni ana yɛ bɔ ni eeenyɛ eba akɛ Satan eba Turin lɛ he lɛ ji sanegbaa ni yaa nɔ yɛ Roma Katolek Sɔlemɔ lɛ mli ni kɔɔ efɔŋ ni etsɔ ehe gbɔmɔ ni Ŋmalɛi lɛ wieɔ he yɛ hei pii ni sɔlemɔ lɛ hu tsɔɔ akɛ eji ‘jeŋ nɛŋ nyɔŋmɔ’ ‘duŋ hewalɛ,’ kɛ ‘blema onufu,’ kɛ ‘mɔheguɔgbelɔ’ lɛ fa bibioo kɛkɛ.”
French Academy lɛ mli nyo, Jean Dutourd wie wiemɔ ko ni yɔɔ miishɛɛ yɛ ŋmɛnɛŋmɛnɛ beaŋ yiŋkɔshikɔshifeemɔ ni kɔɔ Satan shihilɛ he lɛ he—nɔ ni Katolek osɔfoi po heee yeee lɛ. Eŋma yɛ French adafitswaa wolo L’EstRépublicain lɛ mli akɛ: “Gbɔmɛi kuɔ amɛhiɛ amɛshwieɔ hemɔkɛyeli ni aaana yɛ Nyɔŋmɔ mli lɛ nɔ yɛ nɛkɛ gbii nɛɛ amli, ni akpɛlɛɔ nɔ kɛ̃ yɛ gbɛ kome loo gbɛ kroko nɔ. Shi shihilɛ mli ni Abonsam yɔɔ lɛ ji nɔ ko ni abuɔ lɛ akɛ eji fɛoyeli nii kwraa. Kɛ otsi Satan gbɛi ata pɛ lɛ . . . kɛkɛ lɛ jeŋ nilelɔi, niiatsɛmɛi, maŋkwralɔi kɛ agbɛnɛ osɔfonukpai lɛ ateŋ mɛi saŋŋ ebɔi ŋmɔlɔ. Amɛŋmɔlɔ lɛ haa minaa kpɛɔ mihe waa ejaakɛ etamɔ nɔ ni Abonsam egbala ejwɛŋmɔ kɛba wɔnɔ titri lɛ kɛjɛ 1914.”
Kɛji akɛ ehe miihia ni paapa lɛ kɛ mɛi krokomɛi agbala Katolekbii ni osɔfoi fata he lɛ ajwɛŋmɔ kɛba shihilɛ mli ni Satan yɔɔ diɛŋtsɛ lɛ nɔ lɛ, ani ejeee anɔkwale akɛ sɔlemɔ lɛ ema blema saji, jeŋ nilee kɛ jeŋ nilee mli nibii ni akaa hiɛ awieɔ ni bɛ mli lɛ nɔ mi babaoo moŋ yɛ afii ohai abɔ lɛ amli fe Biblia lɛ?
1914 ta ni atsi yɛ yiteŋgbɛ nɛɛ sa jogbaŋŋ. Akadi nakai afi lɛ yɛ Biblia Gbalɛ mli akɛ “naagbee gbii” beni Abonsam, akɛ “je nɛŋ nɔyelɔ” lɛ bɔɔ enaagbee mɔdɛŋ ni ekɛkpata adesai fɛɛ ahiɛ lɛ shishijee. (2 Timoteo 3:1; Yohane 14:30) Taakɛ Katolek Biblia shishitsɔɔmɔ ko kɛɛ lɛ: “Oshara miiba—ejaakɛ Abonsam lɛ ekpeleke shi kɛba nyɛŋɔɔ yɛ mlifu ni naa wa mli, ejaakɛ ele akɛ be fioo kɛkɛ eshwɛ lɛ.” Katolek anɔkwafoi baafee jogbaŋŋ akɛ amɛaakpɛlɛ Biblia mli odaseyeli lɛ nɔ. Mɛni hewɔ? Ejaakɛ jeŋ shihilɛi ni yaa nɔ ŋmɛnɛ lɛ yeɔ odase akɛ “Nyɔŋmɔ maŋtsɛyeli lɛ ebɛŋkɛ.”—Kpojiemɔ 12:7-12; Luka 21:25-31, The New Jerusalem Bible.
Akɛni nakai Maŋtsɛyeli lɛ ewo shi akɛ ekɛ nibii ni ejaaa gbɛ kɛ nibii ni kɛ enɛɛmɛi fɛɛ baa lɛ baaba naagbee hewɔ lɛ, Abonsam kɛ mɛi ni fiɔ esɛɛ lɛ ahiɛkpatamɔ ebɛŋkɛ. Shi, gbɔmɛi ni le akɛ Abonsam yɛ lɛ pɛ baanyɛ ate shi ashi enɔyeli lɛ kɛ hiɛnɔkamɔ akɛ amɛbaaje mli. Yɛ mɛɛ gbɛ nɔ? Jeee ni amɛaafa Abonsam kɛ edaimonioi lɛ, shi moŋ, taakɛ bɔfo Paulo ŋma lɛ, kɛtsɔ “Nyɔŋmɔ tawuu nii lɛ fɛɛ” ni wɔɔwo lɛ nɔ. Hɛɛ, Nyɔŋmɔ Wiemɔ lɛ yɛ faŋŋ yɛ enɛ mli: “Nyɛtea shi nyɛwoa abonsam, ni eeejo nyɛnaa foi.”—Efesobii 6:11-18; Yakobo 4:7.
[Mfoniri ni yɔɔ baafa 26]
Ashɛrɛ Abonsam kɛ edaimonioi lɛ ashwie kɛba shikpɔŋ lɛ najiaŋ—Kpojiemɔ 12:9, 12
[He ni Mfoniri ni yɔɔ baafa 26 lɛ Jɛ]
Picture Book of Devils, Demons and Witchcraft/Ernst and Johanna Lehner/Dover