Buu-Mɔɔ INTANƐT NƆ WOJIATOOHE
Buu-Mɔɔ
INTANƐT NƆ WOJIATOOHE
Ga
@
  • ɛ
  • ɔ
  • ɛ́
  • ɛ̃
  • ɔ̃
  • ã
  • ŋ
  • á
  • BIBLIA
  • WOJI
  • ASAFOŊ KPEEI
  • dp yitso 2 bf. 12-29
  • Daniel—Wolo Ni Aaka Akwɛ

Vidio ko bɛ kɛhã nɔ ni ohala nɛɛ.

Ofainɛ waa, be ni wɔtaoɔ wɔjie vidio lɛ, wɔná naagba ko.

  • Daniel—Wolo Ni Aaka Akwɛ
  • Bó Daniel Gbalɛ lɛ Toi!
  • Saneyitsei Bibii
  • Saji Ni Tamɔ Enɛ
  • SANE NI KƆƆ MAŊTSƐ NI AKƐƐ ANAAA LƐ LƐ HE LƐ
  • NAMƆ JI DARIO, MEDIANYO LƐ?
  • YEHOIAKIM NƆYELI
  • EMLITSƆƆMƆ FITSOFITSO NI MƆƆ SHI
  • ANI SAJI NI JƐ WOLO LƐ SƐƐ YEƆ ODASE AKƐ DANIEL JI SHISHIULƆ?
  • ODASEYELI NI JƐ SƐƐ NI FIƆ DANIEL SƐƐ
  • ODASEFONYO NI FE FƐƐ
  • Daniel Wolo Lɛ Kɛ Bo
    Bó Daniel Gbalɛ lɛ Toi!
  • Daniel Wolo lɛ Mli Saji Otii
    Buu-Mɔɔ Eetswa Yehowa Maŋtsɛyeli He Adafi—2007
  • Yehowa Kɛ Nyɔmɔwoo Ni Hi Naakpa Wo Daniel Shi
    Bó Daniel Gbalɛ lɛ Toi!
  • Bó Nyɔŋmɔ Gbalɛ Wiemɔ Kɛha Wɔ Gbii Nɛɛ lɛ Toi
    Buu-Mɔɔ Eetswa Yehowa Maŋtsɛyeli He Adafi—2000
Kwɛmɔ Ekrokomɛi Hu
Bó Daniel Gbalɛ lɛ Toi!
dp yitso 2 bf. 12-29

Yitso Enyɔ

Daniel​—Wolo Ni Aaka Akwɛ

1, 2. Mɛɛ shishinumɔ naa afolɔɔ Daniel wolo lɛ naa yɛ, ni mɛni hewɔ osusuɔ akɛ ehe hiaa ni asusu odaseyeli ni akɛfãa ehe lɛ he lɛ?

SUSUMƆ ohe akɛ oyɛ mla saneyelihe, ni oobo sane ko ni ayeɔ ni he hiaa lɛ toi. Nuu ko damɔ shi ni akɛ shishiumɔ efolɔ enaa. Mlalelɔ ni folɔɔ enaa lɛ miima nɔ mi akɛ nuu lɛ yeɔ fɔ. Ni kɛlɛ, mɔ ni afolɔɔ enaa nɛɛ ji mɔ ko ni yɔɔ gbɛi kpakpa kɛjɛ jeeŋmɔ akɛ eyeɔ emuu. Ani onyaŋ he akɛ ooonu odaseyeli ni ekɛfãa ehe lɛ?

2 Shihilɛ ni tamɔ nakai mli obaa kɛ́ aasusu Biblia mli wolo ni ji Daniel lɛ he lɛ. Eŋmalɔ lɛ ji nuu ko ni ehe gbɛi akɛ emuuyeli mlihiɛlɔ. Akɛ bulɛ ni fa waa eha wolo ni egbɛi kã nɔ lɛ afii akpei abɔ. Wolo lɛ jieɔ ehe kpo akɛ yinɔsane ni ja, ni Daniel, Hebri gbalɔ ko ni hi shi yɛ afii ohai kpawo kɛ afii ohai ekpaa D.Ŋ.B. lɛ mli lɛ ŋma. Biblia be he akɔntaabuu ni ja kɛmɔ shi lɛ tsɔɔ akɛ ewolo lɛ wieɔ afi 618 kɛbashi afi 536 D.Ŋ.B. lɛ mli saji ahe, ni agbe naa yɛ nakai afi lɛ naagbee gbɛ. Shi aafolɔ wolo lɛ naa. Ɛnsaiklopidiai kɛ woji krokomɛi miitsɔɔ loo amɛmiikɛɛ yɛ faŋŋ akɛ eji shishiumɔnɔ̃ diɛŋtsɛ.

3. Mɛni The New Encyclopædia Britannica lɛ kɛɔ yɛ anɔkwale ni Daniel wolo lɛ ji lɛ he?

3 Ákɛ nɔkwɛmɔnɔ lɛ, The New Encyclopædia Britannica lɛ kpɛlɛɔ Daniel wolo lɛ nɔ akɛ be ko lɛ “abu lɛ akɛ eji anɔkwa yinɔsane, ni gbalɛi ni ji anɔkwale diɛŋtsɛ yɔɔ mli.” Shi Britannica lɛ kɛɔ akɛ, yɛ anɔkwale mli lɛ, “aŋma” Daniel wolo lɛ “yɛ maŋ lɛ jaramɔ be lɛ mli naagbee gbɛ​—beni akɛ yiwaa ni naa wa ba Yudafoi lɛ anɔ yɛ [Siria Maŋtsɛ] Antiochus IV Epiphanes shishi lɛ.” Ɛnsaiklopidia lɛ kɛɛ aŋma wolo lɛ yɛ afi 167 kɛ afi 164 D.Ŋ.B. lɛ teŋgbɛ. Nɛkɛ wolo nɛɛ nɔŋŋ kɛɔ akɛ mɔ ni ŋma Daniel wolo lɛ egbaaa nɔ ni baaba wɔsɛɛ shi ekɛ “saji ni etsɔ yinɔsane ni eho kɛha lɛ lɛ hã tamɔ nɔ ni oookɛɛ amɛji wɔsɛɛ be mli nibii ni baaba lɛ ahe gbalɛi.”

4. Mɛɛ be aje shishi awie ashi Daniel wolo lɛ, ni mɛni wo wiemɔ-kɛ-shimɔ ni tamɔ nakai lɛ mli la yɛ nyɛsɛɛ afii ohai nɛɛ amli?

4 Nɛgbɛ susumɔi ni tamɔ nɛkɛ jɛ? Daniel wolo lɛ ni awieɔ ashiɔ lɛ jeee ehee. Eje shishi yɛ Ŋ.B. afii ohai etɛ lɛ mli kɛjɛ jeŋ nilelɔ ko ni atsɛɔ lɛ Porphyry lɛ nɔ. Taakɛ mɛi pii ji yɛ Roma Maŋtsɛyeli lɛ mli lɛ, enu he akɛ hewalɛ ni Kristojamɔ náa lɛ miiwo ehe gbeyei. Eŋmala woji 15 koni ekɛgbɔjɔ nɛkɛ jamɔ “hee” nɛɛ. Eŋma nɔ ni ji 12 lɛ eshi Daniel wolo lɛ. Porphyry kɛɛ aka yiŋ aŋma wolo lɛ, ni Yudanyo ko ŋma enɛ yɛ afii ohai enyɔ D.Ŋ.B. lɛ mli. Tutuamɔi ni tamɔ nakai ba yɛ afii ohai 18 kɛ 19 lɛ amli. Yɛ mɛi ni pɛiɔ Biblia mli saji amli amɛkwɛɔ akɛ eji anɔkwale lo lɛ kɛ mɛi ni kɛɔ akɛ amɛdamɔɔ amɛsusumɔ nɔ amɛkɛleɔ jamɔ mli anɔkwale lɛ asusumɔ naa lɛ, gbalɛ​—wɔsɛɛ be mli saji ni atsɔɔ hiɛ agbaa lɛ​—ji nii ni anyɛŋ afee. Daniel bafee mɔ ni asumɔɔ ni atutua lɛ. Nɔ ni jɛ mli ba ji, akɛ lɛ kɛ ewolo lɛ tee saneyelihe koni ayaka akwɛ. Mɛi ni wieɔ shiɔ saji lɛ kɛɛ amɛyɛ odaseyelii pii ni tsɔɔ akɛ jeee Daniel ŋma wolo lɛ yɛ be mli ni Yudafoi lɛ yɔɔ nomŋɔɔ mli yɛ Babilon lɛ, shi mɔ ko moŋ ŋma afii ohai abɔ sɛɛ.a Tutuamɔi ni tamɔ nɛkɛ bafa babaoo aahu akɛ woloŋmalɔ ko po ŋma hefãmɔ ko ni atsɛɔ lɛ Daniel in the Critics’ Den. [Daniel yɛ Mɛi ni Wieɔ Shiɔ lɛ lɛ Abu Mli.]

5. Mɛni hewɔ sanebimɔ ni kɔɔ anɔkwale ni Daniel wolo lɛ ji lɛ he lɛ he hiaa lɛ?

5 Ani odaseyeli ko yɛ nɔ ni mɛi ni wieɔ shiɔ saji nɛɛ kɛ hekɛnɔfɔɔ kɛɔ lɛ sɛɛ? Aloo odaseyeli lɛ fiɔ ehefãmɔ lɛ sɛɛ? Ekɔɔ saji ni he hiaa waa he. Ejeee gbɛi ni blema wolo nɛɛ ená lɛ pɛ kɛkɛ, shi ekɔɔ wɔ wɔsɛɛ be hu he. Kɛ́ Daniel wolo lɛ ji nɔ ni akɛshishiuɔ mɔ lɛ, belɛ eshiwoi ni kɔɔ adesai awɔsɛɛ be he lɛ hu ji wiemɔi foji kɛkɛ. Shi kɛ́ anɔkwa gbalɛi yɔɔ mli lɛ, belɛ ŋwanejee ko bɛ he akɛ obaashwe ni okase nɔ ni enɛɛmɛi tsɔɔ kɛha wɔ ŋmɛnɛ. Akɛni enɛ yɔɔ wɔjwɛŋmɔ mli hewɔ lɛ, nyɛhaa wɔpɛia tutuamɔi ni akɛbaa Daniel nɔ lɛ ekomɛi amli wɔkwɛa.

6. Mɛɛ naafolɔmɔ akɛbaa yɛ bei komɛi amli ni kɔɔ yinɔsane ni yɔɔ Daniel wolo lɛ mli lɛ he?

6 Ŋɔɔ naafolɔmɔ ni yɔɔ The Encyclopedia Americana lɛ mli lɛ akɛ nɔkwɛmɔnɔ: “Átsake yinɔsane mli saji ni kɔɔ mra bei lɛ ahe [tamɔ Babilon nomŋɔɔ lɛ nɛkɛ] lɛ mli kwraa bɔ ni esaaa” yɛ Daniel wolo lɛ mli. Ani nakai enɛ ji lɛɛlɛŋ? Nyɛhaa wɔsusua nɔ ni akɛɛ eji tɔ̃mɔi etɛ lɛ ahe ekomekome wɔkwɛa.

SANE NI KƆƆ MAŊTSƐ NI AKƐƐ ANAAA LƐ LƐ HE LƐ

7. (a) Mɛni hewɔ Belshazar he ni Daniel wie lɛ ŋɔɔ mɛi ni wieɔ shiɔ Biblia lɛ anaa waa lɛ? (b) Mɛni ba jwɛŋmɔ ni ahiɛ akɛ Belshazar ji mɔ ko ni aka yiŋ akɛ lɛ ba kɛkɛ lɛ nɔ?

7 Daniel ŋma akɛ, Belshazar, Nebukadnezar “bi” ko miiye nɔ akɛ maŋtsɛ yɛ Babilon beni abutu maŋtiase lɛ. (Daniel 5:​1, 11, 18, 22, 30) Mɛi ni wieɔ shiɔ sane oti nɛɛ ewie nɛkɛ sane nɛɛ he kɛjɛ jeeŋmɔ, ejaakɛ anaaa Belshazar gbɛi yɛ he ko he ko yɛ Biblia lɛ sɛɛ. Yɛ no najiaŋ lɛ, blema yinɔsaneŋmalɔi bale Nabonido, mɔ ko ni baye Nebukadnezar sɛɛ akɛ Babilonia maŋtsɛmɛi lɛ anaagbee mɔ. No hewɔ lɛ, yɛ afi 1850 mli lɛ, Ferdinand Hitzig kɛɛ akɛ Belshazar ji niŋmalɔ lɛ susumɔ ni eka eyiŋ ekɛba. Shi ani Hitzig susumɔ lɛ tamɔɔɔ nɔ ko ni awie lɛ kpalakpala tsɔ̃? Fɛɛ sɛɛ lɛ, ani maŋtsɛ nɛɛ ni atsĩii egbɛi atã​—titri lɛ yɛ be mli ni akpɛlɛɔ nɔ akɛ yinɔsane mli niŋmaai faaa yɛ mli lɛ​—yeɔ odase diɛŋtsɛ akɛ ebako shihilɛ mli dã? Fɛɛ sɛɛ lɛ, yɛ afi 1854 mli lɛ, atsa sũ mli nibii kutrukui kɛjɛ shikpɔŋ yɛ blema Babilonia maŋtiase Ur ni etsɔ amaŋfo ni yɔɔ he ni bianɛ eji Iraq wuoyigbɛ lɛ mli. Nɔ ni fata nɛkɛ blema sũ tɛ-taoi anɔ niŋmaa ni jɛ Maŋtsɛ Nabonido ŋɔɔ nɛɛ he ji sɔlemɔ kɛha “Bel-sar-ussur, mibi nukpa lɛ.” Ehe bahia ni mɛi ni wieɔ shiɔ saji lɛ po akpɛlɛ nɔ akɛ: Daniel wolo lɛ mli Belshazar lɛ nɛ.

8. Yɛ mɛɛ gbɛ nɔ bɔ ni Daniel tsɔɔ akɛ Belshazar ji maŋtsɛ ni yeɔ nɔ lɛ eba mli anɔkwale?

8 Kɛlɛ, mɛi ni wieɔ shiɔ saji lɛ atsui enyɔɔɔ amɛmli. Nɔ ni mɔ ko ni atsɛɔ lɛ H. F. Talbot ŋma ji akɛ, “enɛ etsɔɔɔ nɔ ko nɔ ko.” Ewie akɛ bi ni yɔɔ niŋmaa lɛ mli lɛ baanyɛ afee gbekɛ ko kɛkɛ, yɛ be mli ni Daniel kɛ lɛ miitsɔɔ akɛ maŋtsɛ ni miiye nɔ. Shi beni aŋma Talbot wiemɔ nɛɛ sɛɛ afi pɛpɛɛpɛ ni atsa blema tɛ-taoi anɔ niŋmaai nɛɛ babaoo ni wieɔ Belshazar he akɛ eyɛ woloŋmalɔi kɛ mɛi ni tsuɔ nii yɛ eshia. Gbɔmɔ nɛɛ jeee gbekɛ! Yɛ naagbee lɛ, sũ tɛ-taoi krokomɛi kɛ sane lɛ ba naagbee kwraa, ni amɛbɔ amaniɛ akɛ be ko lɛ Nabonido shi Babilon kwraa afii babaoo. Nɛkɛ sũ tɛ-taoi nɛɛ hu tsɔɔ akɛ, yɛ nɛkɛ bei nɛɛ amli lɛ, “ekɛ [Babilon] maŋtsɛyeli lɛ” wo ebi nukpa (Belshazar) dɛŋ. Belshazar ji maŋtsɛ​—ni kɛ etsɛ yeɔ nɔ yɛ nɛkɛ bei nɛɛ amli.b

9. (a) Mɛɛ shishinumɔ naa ekolɛ Daniel baanyɛ atsɔɔ akɛ Belshazar ji Nebukadnezar bi yɛ? (b) Mɛni hewɔ mɛi ni wieɔ shiɔ lɛ ejaaa yɛ kɛɛmɔ ni amɛkɛɔ akɛ Daniel etsĩii Nabonido ni yɔɔ shihilɛ mli tã po lɛ?

9 Akɛni amɛtsui enyɔɔɔ amɛmli lolo hewɔ lɛ, mɛi ni wieɔ shiɔ saji nɛɛ ateŋ mɛi komɛi wie huhuuhu akɛ, Biblia lɛ tsɛɔ Belshazar akɛ Nebukadnezar bi, jeee Nabonido bi. Mɛi komɛi maa nɔ mi akɛ Daniel etsɔɔɔ akɛ Nabonido hi shi po. Shi kɛlɛ, shitee-kɛ-wooi enyɔ nɛɛ fɛɛ damɔɔɔ shi kɛ apɛi mli akwɛ. Etamɔ nɔ ni Nabonido kɛ Nebukadnezar biyoo bote gbalashihilɛ mli. Enɛ baaha Belshazar afee Nebukadnezar nabi. Hebri loo Aramaik wiemɔi lɛ bɛ wiemɔi kɛha “nii” loo “nabi”; “bi” baanyɛ atsɔɔ “nabi” loo “seshinyo” po. (Okɛto Mateo 1:1 he.) Agbɛnɛ hu, Biblia mli sane lɛ hãa awieɔ Belshazar he akɛ Nabonido bi. Beni etsui fã yɛ gbogbo he niŋmaa ni tsɔɔ nɔ fɔŋ ni baa lɛ he lɛ, Belshazar ni ehao waa lɛ kɛ mɔ ni ji etɛ gbɛhe yɛ emaŋtsɛyeli lɛ mli lɛ ha mɔ fɛɛ mɔ ni baanyɛ atsɔɔ lɛ wiemɔi lɛ ashishi. (Daniel 5:7) Mɛni hewɔ nɔ ni ji etɛ shi jeee enyɔ? Enɛ tsɔɔ akɛ mɛi yɛ klɛŋklɛŋ gbɛhe lɛ kɛ nɔ ni ji enyɔ lɛ amli momo. Yɛ anɔkwale mli lɛ, mɛi ni yɔɔ gbɛhei lɛ ji​—Nabonido kɛ ebi, Belshazar.

10. Mɛni hewɔ Daniel sane ni kɔɔ Babilonia maŋtsɛyeli lɛ he lɛ yɔɔ fitsofitso babaoo fe blema yinɔsaneŋmalɔi krokomɛi anɔ̃ lɛ?

10 No hewɔ lɛ Belshazar ni Daniel tsĩ etã lɛ jeee yinɔsane ni “átsake lɛ kwraa bɔ ni esaaa.” Nɔ ni tamɔɔɔ nakai lɛ, eyɛ mli akɛ Daniel​—eŋmaaa Babilon yinɔsane moŋ​—shi ekɛ Babilonia maŋtsɛyeli lɛ mlitsɔɔmɔ fitsofitso hãa wɔ fe blema je lɛŋ yinɔsaneŋmalɔi tamɔ Herodotus, Xenophon, kɛ Berossus. Mɛni hewɔ Daniel nyɛ eŋmala anɔkwa saji ní amɛshi lɛ? Ejaakɛ lɛ diɛŋtsɛ lɛ eyɛ Babilon. Ewolo lɛ ji nitsumɔ ni mɔ ni kɛ ehiŋmɛi na ŋmala, jeee sɛɛ mli afii ohai lɛ amli shishiulɔ ko nɔ̃.

NAMƆ JI DARIO, MEDIANYO LƐ?

11. Taakɛ Daniel tsɔɔ lɛ, namɔ ji Dario, Medianyo lɛ, shi mɛni ji nɔ ni awie yɛ ehe?

11 Daniel bɔ amaniɛ akɛ, beni abutu Babilon lɛ, maŋtsɛ ko ni atsɛɔ lɛ “Dario, Medianyo lɛ” je enɔyeli shishi. (Daniel 5:31) Anako Dario, Medianyo lɛ gbɛi yɛ jeŋ saji loo yɛ shitsaa he nibii amli. No hewɔ lɛ, The New Encyclopædia Britannica lɛ kɛɔ akɛ nɛkɛ Dario nɛɛ ji “gbɔmɔ ni aka hiɛ atsĩ etã.”

12. (a) Mɛni hewɔ esa akɛ mɛi ni wieɔ shiɔ Biblia lɛ ale nii fe kɛɛmɔ ni amɛaakɛɛ kpeŋ akɛ Dario, Medianyo lɛ ehiko shi pɛŋ lɛ? (b) Mɛni ji nɔ kome ko ni kɔɔ mɔ ni Dario, Medianyo lɛ ji he, ni mɛɛ odaseyeli tsɔɔ nakai?

12 Woloŋlelɔi komɛi kɛ henɔkwɛmɔ jogbaŋŋ efee nii. Yɛ fɛɛ sɛɛ lɛ, mɛi ni wieɔ shiɔ saji nɛɛ tsɛ Belshazar be ko akɛ “aka hiɛ atsĩ etã.” Ŋwanejee ko bɛ he akɛ, Dario sane lɛ hu baatamɔ nakai nɔŋŋ. Tɛ-taoi anɔ niŋmaa ejie lɛ kpo momo akɛ Koresh, Persianyo lɛ eŋɔɔɔ sabala ni ji “Babilon Maŋtsɛ” yɛ maŋ lɛ nɔ kunimyeli sɛɛ nɔŋŋ. Saji amlipɛilɔ ko tsɔɔ akɛ: “Mɔ fɛɛ mɔ ni hiɛ sabala ni ji ‘Babilon Maŋtsɛ’ lɛ ji maŋtsɛ ni sɔmɔɔ yɛ Koresh shishi, shi jeee Koresh diɛŋtsɛ.” Ani Dario baanyɛ afee Media nɔyeli lɛ mli onukpa ko ni yɔɔ hewalɛ waa ni ashi lɛ ni ekwɛ Babilon nɔ lɛ nɔyeli gbɛi, loo sabala? Mɛi komɛi kɛɔ akɛ Dario baanyɛ afee nuu ko ni atsɛɔ lɛ Gubaru lɛ. Koresh wo Gubaru amralo yɛ Babilon, ni jeŋ saji ni aŋmala lɛ maa nɔ mi akɛ ekɛ hewalɛ ni fa ye nɔ. Tɛ-tao ko nɔ niŋmaa kɛɔ akɛ ehala amraloi bibii eto Babilon nɔ. Nɔ ni yɔɔ miishɛɛ ji akɛ, Daniel wie akɛ Dario hala amraloi 120 koni amɛye Babilon maŋtsɛyeli lɛ nɔ.​—Daniel 6:1.

13. Mɛni ji yiŋtoo ni ja hewɔ ni atsĩɔ Dario, Medianyo lɛ tã yɛ Daniel wolo lɛ mli shi jeee yɛ je lɛŋ niŋmaai amli lɛ?

13 Beni be shwieɔ mli lɛ, ekolɛ abaana odaseyeli ni yɔɔ tɛ̃ɛ ni hãa aleɔ mɔ ni nɛkɛ maŋtsɛ nɛɛ ji diɛŋtsɛ. Yɛ fɛɛ sɛɛ lɛ, nɔ ni tamɔ shitsaa mli nibii ni ewieee nɔ ko yɛ enɛ he lɛ jeee nɔ ni adamɔɔ nɔ akɛɔ akɛ Dario ji gbɛi ni “aka hiɛ atsĩ tã,” aahu ni aaajie Daniel wolo muu lɛ fɛɛ yɛ jwɛŋmɔ mli akɛ eji shishiumɔ nii. Shishinumɔ yɛ mli babaoo akɛ aaana Daniel sane lɛ akɛ odase ni mɔ ni kɛ ehiŋmɛi na ye ni átsɔɔ mli fitsofitso fe je lɛŋ saji ni aŋmala ashwie shi ni eshwɛ lɛ.

YEHOIAKIM NƆYELI

14. Mɛni hewɔ srɔtofeemɔ bɛ Daniel kɛ Yeremia teŋ yɛ afii ni Maŋtsɛ Yehoiakim kɛye nɔ lɛ he lɛ?

14 Daniel 1:1 kaneɔ akɛ: “Yuda maŋtsɛ Yehoiakim maŋtsɛyeli afi ni ji etɛ lɛ nɔ lɛ Nebukadnezar, Babel maŋtsɛ lɛ, ba Yerusalem, ni ebasá eyi.” Mɛi ni wieɔ shiɔ saji lɛ kɛɛ tɔ̃mɔ yɛ ŋmalɛ nɛɛ he ejaakɛ etamɔ nɔ ni ekɛ Yeremia, ni kɛɔ akɛ Yehoiakim nɔyeli afi ni ji ejwɛ lɛ ji Nebukadnezar klɛŋklɛŋ afi lɛ kpãaa gbee. (Yeremia 25:1; 46:2) Ani Daniel miikũ Yeremia naa? Saji pii ni kɔɔ he lɛ haa anaa sane lɛ naa faŋŋ amrɔ nɔŋŋ. Beni Farao Neko fee lɛ maŋtsɛ klɛŋklɛŋ yɛ afi 628 D.Ŋ.B. lɛ, Yehoiakim batsɔ mɔ ni nakai Mizraim nɔyelɔ lɛ kudɔɔ lɛ kɛkɛ. Enɛ ba aaafee afii etɛ dani Nebukadnezar baye etsɛ sɛɛ yɛ Babilon maŋtsɛsɛi lɛ nɔ, yɛ afi 624 D.Ŋ.B. Yɛ no sɛɛ etsɛɛɛ (yɛ afi 620 D.Ŋ.B.), ni Nebukadnezar yatutua Yuda ni efee Yehoiakim maŋtsɛ ni sɔmɔɔ yɛ Babilon shishi. (2 Maŋtsɛmɛi 23:34; 24:1) Kɛha Yudanyo ni hiɔ Babilon lɛ, Yehoiakim “afi ni ji etɛ lɛ” baafee afii etɛ ni nakai maŋtsɛ lɛ kɛsɔmɔ Babilon. Daniel ŋma ewolo lɛ kɛ jwɛŋmɔ ni tamɔ nɛkɛ. Shi Yeremia ŋma yɛ jwɛŋmɔ ni Yudafoi ni yɔɔ Yerusalem diɛŋtsɛ lɛ hiɛ lɛ naa. No hewɔ lɛ, ewie Yehoiakim maŋtsɛyeli be lɛ he akɛ nɔ ni jeɔ shishi beni Farao Neko fee lɛ maŋtsɛ lɛ.

15. Mɛni hewɔ tutuamɔ ni aaatutua be ni anaa yɛ Daniel 1:1 lɛ ji naataomɔ ni egbɔjɔ lɛ?

15 Yɛ anɔkwale mli lɛ, sane ni akɛɛ gbeekpamɔ bɛ mli nɛɛ moŋ wajeɔ odaseyeli ni tsɔɔ akɛ Daniel ŋma ewolo lɛ yɛ Babilon beni eyɔɔ Yudafoi ni yɔɔ nomŋɔɔ mli lɛ ateŋ lɛ. Shi nɔ kroko yɛ ni ejaaa yɛ naataomɔ ni akɛteɔ shi ashiɔ Daniel wolo lɛ he. Kaimɔ akɛ mɔ ni ŋma Daniel wolo lɛ hiɛ Yeremia wolo lɛ ni etsɛɔ wiemɔi asɛɛ kɛjɛɔ mli. (Daniel 9:2) Kɛji akɛ mɔ ni ŋma Daniel wolo lɛ ji julɔ ni le nii waa, taakɛ mɛi ni wieɔ shiɔ saji lɛ kɛɔ lɛ, ani ekɛ ehe aaawo oshara mli ni ete shi ewo Yeremia wolo lɛ ni abuɔ lɛ waa lɛ​—ni yɛ ewolo nɛɛ klɛŋklɛŋ kuku lɛ diɛŋtsɛ mli nakai? Dabi kwraa!

EMLITSƆƆMƆ FITSOFITSO NI MƆƆ SHI

16, 17. Shitsaa mli odaseyeli efi Daniel sane ni kɔɔ (a) Jamɔ he amaga ni Nebukadnezar kɛma shi koni emaŋbii lɛ fɛɛ aja lɛ lɛ sɛɛ yɛ mɛɛ gbɛ nɔ? (b) Nebukadnezar hepupuumɔ su yɛ etsũmaa nitsumɔi yɛ Babilon lɛ he lɛ sɛɛ yɛ mɛɛ gbɛ nɔ?

16 Nyɛhaa wɔjiea wɔjwɛŋmɔ kɛjɛa nɔ ni ejaaa lɛ nɔ kɛya nɔ ni ja lɛ nɔ agbɛnɛ. Susumɔ saji amlitsɔɔmɔi krokomɛi ni yɔɔ Daniel wolo lɛ mli ni tsɔɔ akɛ niŋmalɔ lɛ yɛ saji ni tee nɔ yɛ ebei lɛ amli ni eŋmala lɛ ahe nilee diɛŋtsɛ lɛ he okwɛ.

17 Teemɔŋ saji ni kɔɔ blema Babilon he ni Daniel le jogbaŋŋ lɛ ji odaseyeli ni nyɛɔ mɔ nɔ akɛ esane lɛ anɔkwale ni. Ákɛ nɔkwɛmɔnɔ lɛ, Daniel 3:​1-6 bɔɔ amaniɛ akɛ Nebukadnezar kɛ amaga kpeteŋkpele ko ma shi koni gbɔmɛi lɛ fɛɛ ajá lɛ. Shitsalɔi ena odaseyeli kroko ni tsɔɔ akɛ maŋtsɛ nɛɛ tao akɛ eeeha emaŋbii lɛ kɛ amɛhe awo maŋ kɛ jamɔ nifeemɔi amli babaoo. Nakai nɔŋŋ hu Daniel ŋma Nebukadnezar hepupuumɔ su yɛ enitsumɔi babaoo ni etsu lɛ he lɛ efɔ̃ shi. (Daniel 4:30) Ŋmɛnɛŋmɛnɛ beaŋ pɛ shitsalɔi ema nɔ mi akɛ Nebukadnezar ji mɔ ni hɔ tsũi amaamɔ babaoo ni tee nɔ yɛ Babilon lɛ sɛɛ lɛɛlɛŋ. Yɛ hepupuumɔ he lɛ​—nuu lɛ hã akala egbɛi yɛ ŋtayai lɛ po nɔ! Mɛi ni wieɔ shiɔ Daniel lɛ nyɛŋ atsɔɔ nɔ hewɔ ni shishiulɔ ni hi shi yɛ Makabeabii abeaŋ (167-63 D.Ŋ.B.) lɛ aaanyɛ ale tsũmaa nitsumɔi ni tee nɔ nɛkɛ​—ni ekomɛi po ba mli yɛ enɛ sɛɛ afii ohai ejwɛ, jeeŋmɔ dani shitsalɔi hã ale enɛ lɛ he sane.

18. Yɛ mɛɛ gbɛ nɔ Daniel sane ni kɔɔ toigbalamɔi srɔtoi ni akɛhaa yɛ Babilonia nɔyeli kɛ Persia nɔyeli shishi lɛ he lɛ tsɔɔ sane ni ja?

18 Daniel wolo lɛ hu jieɔ srɔtofeemɔi titrii komɛi ni yɔɔ Babilonia kɛ Medo-Persia mla mli lɛ kpo. Ákɛ nɔkwɛmɔnɔ lɛ, ashɛrɛ Daniel nanemɛi etɛ lɛ awo la flɔnɔɔ mli yɛ Babilonia mla shishi akɛni amɛbooo maŋtsɛ lɛ famɔ toi hewɔ. Afii nyɔŋmai abɔ sɛɛ lɛ, ashɛ́ Daniel awo jatai abu mli akɛni ebooo Persia mla ni kɛ ehenilee kpãaa gbee lɛ toi hewɔ. (Daniel 3:6; 6:​7-9) Mɛi komɛi ebɔ mɔdɛŋ akɛ amɛaakɛɛ akɛ flɔnɔɔ ni tsoɔ kɛ la sane lɛ ji adesã, shi shitsalɔi ena wolo ni aŋma diɛŋtsɛ ni jɛ blema Babilon ni tsĩɔ toigbalamɔ ni tamɔ nɛkɛ tã diɛŋtsɛ. Shi la ji nɔ̃ krɔŋkrɔŋ kɛha Mediabii kɛ Persiabii. No hewɔ lɛ amɛtsɔɔ amɛhe kɛyaa toigbalamɔi krokomɛi ni ehiii kwraa he. No hewɔ lɛ, jatai abu lɛ efeee mɔ ko naakpɛɛ.

19. Mɛɛ srɔtofeemɔ ni yɔɔ Babilonia kɛ Medo-Persia mla gbɛjianɔtoi amli Daniel wolo lɛ feɔ lɛ faŋŋ?

19 Srɔtofeemɔ kroko hu jeɔ kpo. Daniel tsɔɔ akɛ Nebukadnezar baanyɛ afee mlai ni etsake amɛ bɔ ni esumɔɔ. Dario nyɛɛɛ afee nɔ ko ni ekɛtsake ‘Mediabii kɛ Persiabii amlai lɛ’​—nɔ ni lɛ diɛŋtsɛ efee po! (Daniel 2:​5, 6, 24, 46-​49; 3:​10, 11, 29; 6:​12-​16) Yinɔsaneŋmalɔ John C. Whitcomb ŋma akɛ: “Blema yinɔsane maa srɔtofeemɔ ni yɔɔ Babilon, he ni mla lɛ yɔɔ maŋtsɛ lɛ shishi, kɛ Medo-Persia, he ni maŋtsɛ lɛ hɔ mla lɛ shishi lɛ teŋ lɛ nɔ mi.”

20. Mɛɛ saji amlitsɔɔmɔ ni kɔɔ Belshazar okpɔlɔŋmɛɛ lɛ he tsɔɔ akɛ Daniel yɛ Babilonia kusumii ahe nilee diɛŋtsɛ?

20 Belshazar okpɔlɔŋmɛɛ lɛ he sane ni taa mɔ tsuiŋ ni aŋma yɛ Daniel yitso 5 lɛ mlitsɔ̃ɔmɔ fa babaoo. Eyɛ faŋŋ akɛ eje shishi kɛ niyeli yɛ miishɛɛ mli kɛ dãanumɔ babaoo, ejaakɛ awieɔ wein he shii abɔ yɛ mli. (Daniel 5:​1, 2, 4) Yɛ anɔkwale mli lɛ, mfonirii ni ágbɔ ni kɔɔ okpɔlɔŋmɛɛ ni tamɔ nɛkɛ he lɛ tsɔɔ akɛ wein pɛ anuɔ. Belɛ eka shi faŋŋ akɛ wein he hiaa waa yɛ nɛkɛ hiɛtserɛjiemɔi nɛɛ ashishi. Daniel tsĩ tã hu akɛ yei ba okpɔlɔŋmɛɛ nɛɛ shishi​—maŋtsɛ lɛ ŋamɛi kɛ ehemɛi. (Daniel 5:​3, 23) Shitsaa maa Babilonia kusum nifeemɔ ni atsɔɔ mli nɛɛ nɔ mi. Yudafoi kɛ Helabii ni hi shi yɛ Makabeabii abeaŋ lɛ teɔ shi woɔ ŋamɛi ni yafataa hii ahe yɛ okpɔlɔŋmɛɛ shishi nɛɛ he jwɛŋmɔ lɛ. Ekolɛ no hewɔ ni Daniel wolo lɛ ni atsɔɔ shishi kɛjɛ Greek Septuagint lɛ mli lɛ mra nɔ̃ lɛ etsĩii yei nɛɛ atã lɛ.c Kɛlɛ, shishiulɔ ni akɛɛ eŋma Daniel wolo lɛ baahi shi yɛ (Greek) Helabii ahiŋmɛigbelemɔ be lɛ nɔŋŋ mli, ni ekolɛ yɛ be ni afee Septuagint lɛ nɔŋŋ mli!

21. Mɛni ji sane mlitsɔɔmɔ ni jwɛŋmɔ yɔɔ mli ni fe fɛɛ ni kɔɔ bɔ ni Daniel yɔɔ bei lɛ kɛ Babilonia nomŋɔɔ lɛ he nilee lɛ he?

21 Yɛ sane mlitsɔɔmɔ nɛɛ hewɔ lɛ, etamɔ nɔ ni ewa akɛ aaahe nɔ ni Britannica lɛ tsɔɔ akɛ Daniel wolo lɛ ŋmalɔ lɛ yɛ nomŋɔɔ bei lɛ ahe nilee “ni yeee emuu ni ejaaa” lɛ aye. Te aaafee tɛŋŋ ni sɛɛ mli afii ohai lɛ amli shishiulɔ aaale blema Babilonia kɛ Persia kusumii jogbaŋŋ fitsofitso nɛkɛ? Kaimɔ hu akɛ, no mli lɛ maŋtsɛyelii enyɔ lɛ fɛɛ egbee shi jeeŋmɔ dani afii ohai enyɔ D.Ŋ.B. lɛ shɛ. Eyɛ faŋŋ akɛ no mli lɛ shitsalɔi bɛ; ni asaŋ Yudafoi ni yɔɔ nakai be lɛ mli lɛ kɛ maŋsɛɛ kusumii kɛ yinɔsane pupuuu amɛhe. Daniel, gbalɔ lɛ pɛ, mɔ ni kɛ ehiŋmɛi na bei lɛ kɛ saji ni etsɔɔ mli lɛ baanyɛ aŋma Biblia mli wolo ni egbɛi kã nɔ lɛ.

ANI SAJI NI JƐ WOLO LƐ SƐƐ YEƆ ODASE AKƐ DANIEL JI SHISHIULƆ?

22. Mɛni mɛi ni wieɔ shiɔ lɛ kɛɔ yɛ gbɛhe ni Daniel wolo lɛ yɔɔ yɛ Hebri Ŋmalɛi wolokpo lɛ mli lɛ he?

22 Naataomɔi ni akɛteɔ shi awoɔ Daniel wolo lɛ waa lɛ ateŋ ekome kɔɔ egbɛhe yɛ Hebri Ŋmalɛi lɛ awolokpo lɛ mli lɛ he. Blema rabifoi lɛ to Hebri Ŋmalɛi lɛ anaa akɛ kui etɛ: Mla lɛ, Gbalɔi lɛ, kɛ Niŋmaai lɛ. Amɛbuuu Daniel amɛshiii Gbalɔi lɛ anɔ, shi akɛwo Niŋmaai lɛ ateŋ. Mɛi ni wieɔ shiɔ saji lɛ kɛɔ akɛ, enɛ tsɔɔ akɛ benɛ aleee wolo lɛ yɛ be ni akɛbua gbalɔi krokomɛi lɛ anaa lɛ mli. Abua naa afata Niŋmaai lɛ ahe ejaakɛ benɛ abua enɛɛmɛi anaa yɛ sɛɛ mli.

23. Te blema Yudafoi lɛ buɔ Daniel wolo lɛ amɛhaa tɛŋŋ, ni te wɔfeɔ tɛŋŋ wɔleɔ enɛ?

23 Shi kɛlɛ, jeee Biblia mlipɛilɔi fɛɛ kpɛlɛɔ nɔ akɛ blema rabifoi lɛ jara Biblia wolokpo lɛ mli yɛ gbɛ ni yɔɔ keketee nɛkɛ nɔ aloo akɛ amɛjie Daniel kɛjɛ Gbalɔi lɛ ateŋ. Shi kɛji akɛ rabifoi lɛ kɛ Daniel fata Niŋmaai lɛ ahe po lɛ, ani enɛ baatsɔɔ akɛ aŋma yɛ sɛɛ mli be ko mli? Dabi. Woloŋlelɔi ni abuɔ amɛ jogbaŋŋ etsɔɔ yiŋtoi srɔtoi ahewɔ ni ekolɛ rabifoi lɛ jie Daniel kɛjɛ Gbalɔi lɛ ateŋ lɛ. Ákɛ nɔkwɛmɔnɔ lɛ, ekolɛ amɛfee nakai akɛni wolo lɛ wo amɛmli la aloo amɛbu Daniel diɛŋtsɛ akɛ esoro lɛ yɛ gbalɔi krokomɛi lɛ ahe akɛni enine shɛ je lɛŋ nɔyeli nitsumɔ nɔ yɛ maŋsɛɛ shikpɔŋ nɔ lɛ hewɔ. Yɛ fɛɛ mli lɛ, nɔ ni he hiaa diɛŋtsɛ lɛ ji enɛ: Blema Yudafoi lɛ buɔ Daniel wolo lɛ waa ni amɛhe amɛye akɛ efata Biblia wolokpo lɛ he. Agbɛnɛ hu, odaseyeli lɛ tsɔɔ akɛ, agbe Hebri Ŋmalɛi wolokpo lɛ naa jeeŋmɔ dani afii ohai enyɔ D.Ŋ.B. lɛ shɛ. Aŋmɛɛɛ sɛɛ mli woji ni afee lɛ gbɛ, ni nɔ ni fata he ji afii ohai enyɔ D.Ŋ.B. lɛ mli nɔ̃ lɛ.

24. Yɛ mɛɛ gbɛ nɔ akɛ apokrifa wolo ni ji Ecclesiasticus etsu nii akɛshi Daniel wolo lɛ, ni mɛni tsɔɔ akɛ tɔ̃mɔ yɛ susumɔ nɛɛ he?

24 Nɔ ni kɛ ehe kpãaa gbee lɛ, akɛ sɛɛ mli woji ni akpoo nɛɛ ekome etsu nii akɛ naataomɔ ni akɛmiite shi kɛmiiwo Daniel wolo lɛ. Eyɛ faŋŋ akɛ Jesus Ben Sirach ŋma apokrifa wolo ni ji Ecclesiasticus lɛ aaafee afi 180 D.Ŋ.B. Mɛi ni wieɔ shiɔ saji lɛ sumɔɔ ni amɛtsɔɔ akɛ ájie Daniel kɛjɛ wolo lɛ mli hii jalɔi ni ato amɛ kakadaŋŋ lɛ agbɛi lɛ mli. Amɛsusumɔ ji akɛ benɛ aleee Daniel yɛ nakai be lɛ mli. Woloŋlelɔi pii kpɛlɛɔ nɛkɛ naataomɔ nɛɛ nɔ. Shi susumɔ enɛ he okwɛ: Gbɛi ni áto naa kakadaŋŋ lɛ nɔŋŋ shiɔ Ezra kɛ Mordekai (mɛi enyɔ ni hé gbɛi waa yɛ Yudafoi ni hi shi yɛ nomŋɔɔ lɛ sɛɛ lɛ ahiɛ lɛ), Maŋtsɛ kpakpa Yehoshafat, kɛ Hiob jalɔ lɛ; yɛ kojolɔi lɛ fɛɛ ateŋ lɛ, Samuel pɛ gbɛi atã etsĩ.d Akɛni ashi nɛkɛ hii nɛɛ agbɛi yɛ nɔ ni ato naa, ni etsɔɔɔ akɛ ekɔɔ mɔ fɛɛ mɔ he, ni jeɔ kpo yɛ wolo ni fataaa Biblia wolokpo lɛ he lɛ mli hewɔ lɛ, ani esa akɛ wɔjie amɛ fɛɛ kɛjɛ jwɛŋmɔ mli akɛ amɛji mɛi ni aka yiŋ awie amɛhe? Jwɛŋmɔ bɛ nɔ ni akɛɔ lɛ mli kwraa.

ODASEYELI NI JƐ SƐƐ NI FIƆ DANIEL SƐƐ

25. (a) Josephus ye anɔkwale ni Daniel sane lɛ ji lɛ he odase yɛ mɛɛ gbɛ nɔ? (b) Yɛ mɛɛ gbɛ nɔ Josephus sane ni kɔɔ Alexander Kpeteŋkpele lɛ kɛ Daniel wolo lɛ he lɛ kɛ yinɔsane ni ale lɛ yaa pɛpɛɛpɛ yɛ? (Kwɛmɔ shishigbɛ niŋmaa ni ji enyɔ lɛ.) (d) Wiemɔi amli odaseyeli fiɔ Daniel wolo lɛ sɛɛ yɛ mɛɛ gbɛ nɔ? (Kwɛmɔ baafa 26.)

25 Nyɛhaa wɔgbalaa wɔjwɛŋmɔ kɛyaa nɔ ni ja lɛ nɔ ekoŋŋ. Átsɔɔ akɛ Hebri Ŋmalɛi lɛ amli wolo ko bɛ ni ama nɔ mi akɛ eji anɔkwale tamɔ Daniel wolo lɛ. Ákɛ nɔkwɛmɔnɔ lɛ: Yudanyo yinɔsaneŋmalɔ ni ehe gbɛi Josephus yeɔ anɔkwale ni eji lɛ he odase. Ekɛɔ akɛ, beni Alexander Kpeteŋkpele lɛ wuɔ ta eshiɔ Persia yɛ afii ohai ejwɛ D.Ŋ.B. lɛ mli lɛ, eba Yerusalem, ni osɔfoi lɛ tsɔɔ lɛ Daniel wolo lɛ ekome. Alexander diɛŋtsɛ mu sane naa akɛ, Daniel gbalɛ wiemɔi ni kɔɔ ehe lɛ kɔɔ lɛ diɛŋtsɛ etafãa ni kɔɔ Persia he lɛ he.e Enɛ ba aaafee afii oha kɛ nyɔŋmai enumɔ dani “shishiulɔ” ni mɛi ni wieɔ shiɔ lɛ kɛɔ lɛ ba. Shi, mɛi ni wieɔ shiɔ lɛ etutua Josephus yɛ nɔ ni ewie nɛɛ hewɔ. Amɛtutuaa lɛ hu yɛ kɛɛmɔ ni ekɛɛ akɛ gbalɛi komɛi ni yɔɔ Daniel wolo lɛ mli lɛ ba mli lɛ hewɔ. Ni kɛlɛ, taakɛ yinɔsaneŋmalɔ Joseph D. Wilson wie lɛ, “ekolɛ [Josephus] le sane lɛ jogbaŋŋ fe mɛi ni wieɔ shiɔ ni yɔɔ je lɛŋ lɛ fɛɛ.”

26. Ŋshɔ ni Egbo Wolokpoi lɛ efi anɔkwale ni Daniel wolo lɛ ji lɛ sɛɛ yɛ mɛɛ gbɛ nɔ?

26 Anɔkwale ni Daniel wolo lɛ ji lɛ ná sɛɛfimɔ kroko beni ana Ŋshɔ ni Egbo Wolokpoi lɛ yɛ Qumran tɛkpolo ni yɔɔ Israel lɛ mli lɛ. Nɔ ni yɔɔ naakpɛɛ ji akɛ, ana Daniel wolo lɛ ekomɛi ni akota lɛ kɛ efãi bibii babaoo ni fata nɔ ni ana yɛ afi 1952 mli lɛ ahe. Atsɔɔ mli akɛ nɔ ni etsɛ fe fɛɛ lɛ jɛ afii ohai enyɔ D.Ŋ.B. lɛ naagbee gbɛ lɛ mli. No hewɔ lɛ, ale Daniel wolo lɛ jogbaŋŋ momo ni abuɔ enɛ waa yɛ hei babaoo yɛ nakai mra be lɛ mli. The Zondervan Pictorial Encyclopedia of the Bible lɛ wie akɛ: “Esa akɛ aŋmɛɛ be ni Makabeabii lɛ kɛha Daniel wolo lɛ he agbɛnɛ, kɛji akɛ be ni fa bɛ ni kã be mli ni aŋma Daniel wolo lɛ kɛ beni ekomɛi pue yɛ Makabeabii ajamɔ kuu lɛ wojiatoohe lɛ teŋ lɛ.”

27. Mɛni ji odaseyeli ni etsɛ fe fɛɛ ni tsɔɔ akɛ Daniel ji gbɔmɔ diɛŋtsɛ ni ale lɛ jogbaŋŋ yɛ Babilonia nomŋɔɔ be lɛ mli?

27 Shi kɛlɛ, Daniel wolo lɛ he odaseyeli ko ni etsɛ fe fɛɛ ni anyɛɔ akɛ he fɔ̃ɔ nɔ babaoo yɛ. Mɛi ni kɛ Daniel hi shi yɛ be kome mli lɛ ateŋ mɔ kome ji gbalɔ Ezekiel. Lɛ hu esɔmɔ akɛ gbalɔ yɛ Babilonia nomŋɔɔ be lɛ mli. Ezekiel wolo lɛ tsĩɔ Daniel gbɛi atã shii abɔ. (Ezekiel 14:​14, 20; 28:3) Nɔ ni awieɔ he nɛɛ tsɔɔ akɛ, yɛ lɛ diɛŋtsɛ ewala be mli po, yɛ afii ohai ekpaa D.Ŋ.B. lɛ, no mli lɛ ale Daniel jogbaŋŋ akɛ nuu jalɔ kɛ nilelɔ, mɔ ni sa akɛ atsĩɔ etã afataa Noa kɛ Hiob ni sheɔ Nyɔŋmɔ gbeyei lɛ ahe.

ODASEFONYO NI FE FƐƐ

28, 29. (a) Mɛni ji odaseyeli ni tsɔɔ mɔ yiŋ fe fɛɛ ni tsɔɔ akɛ Daniel wolo lɛ ji anɔkwale? (b) Mɛni hewɔ esa akɛ wɔkpɛlɛ Yesu odaseyeli lɛ nɔ lɛ?

28 Shi, yɛ naagbee lɛ, nyɛhaa wɔsusua mɔ ni fe fɛɛ yɛ mɛi ni ye anɔkwale ni Daniel wolo lɛ ji lɛ he odase lɛ ateŋ lɛ he wɔkwɛa​—jeee mɔ ko mɔ ko akɛ Yesu Kristo. Beni ewieɔ naagbee gbii lɛ ahe lɛ, Yesu wie “gbalɔ Daniel” kɛ Daniel gbalɛi lɛ ekome he.​—Mateo 24:15; Daniel 11:31; 12:11.

29 Agbɛnɛ kɛji akɛ mɛi ni kaa amɛyiŋ amɛwieɔ amɛshiɔ Makabeabii atsɔɔmɔ lɛ ji anɔkwale lɛ, belɛ esa akɛ nibii enyɔ lɛ ateŋ ekome afee anɔkwale. Ákɛ, nɛkɛ shishiulɔ nɛɛ laka Yesu aloo ewieee nɔ ni Mateo kɛɔ akɛ ewie lɛ kwraa po. Susumɔi nɛɛ eko bɛ ni baanyɛ adamɔ shi. Kɛji akɛ wɔnyɛŋ wɔkɛ wɔhe afɔ̃ Mateo Sanekpakpa lɛ mli sane lɛ nɔ lɛ, te wɔɔfee tɛŋŋ ni wɔkɛ wɔhe aaafɔ̃ Biblia lɛ fãi krokomɛi lɛ anɔ? Kɛji akɛ wɔjie nakai wiemɔi lɛ kɛjɛ mli lɛ, mɛɛ wiemɔi krokomɛi hu wɔbaajie kɛjɛ Ŋmalɛi Krɔŋkrɔŋ lɛ baafai amli? Bɔfo Paulo ŋma akɛ: “Ŋmalɛ-fɛɛ-ŋmalɛ ni jɛ Nyɔŋmɔ Mumɔ lɛŋ lɛ ehi ha nitsɔɔmɔ . . . kɛ mɔ-saamɔ.” (2 Timoteo 3:​16, wɔma efã ko nɔ mi.) No hewɔ lɛ, kɛji Daniel ji shishiulɔ lɛ, belɛ Paulo hu ji mɔ kroko! Ani abaanyɛ alaka Yesu? Dabida. Beni aŋmaa Daniel wolo lɛ no mli lɛ ehiɛ kã yɛ ŋwɛi. Yesu kɛɛ po akɛ: “Miyɛ dani Abraham yɔɔ.” (Yohane 8:58) Yɛ adesai fɛɛ ni ehi shi pɛŋ lɛ ateŋ lɛ, Yesu baafee mɔ ni hi fe fɛɛ ni baabi saji ni kɔɔ anɔkwale ni Daniel wolo lɛ ji lɛ he. Shi esaaa akɛ wɔbiɔ. Taakɛ wɔna lɛ, edaseyeli lɛ yɛ faŋŋ diɛŋtsɛ.

30. Yesu tsɔɔ anɔkwale ni Daniel wolo lɛ ji lɛ ekoŋŋ yɛ mɛɛ gbɛ nɔ?

30 Agbɛnɛ hu Yesu ma anɔkwale ni Daniel wolo lɛ ji lɛ nɔ mi yɛ ebaptisimɔ be lɛ mli diɛŋtsɛ. Nakai be lɛ mli ebatsɔ Mesia lɛ, ni eha gbalɛ ko ni yɔɔ Daniel wolo lɛ mli ni kɔɔ otsii 69 ni ji afii lɛ he lɛ ba mli. (Daniel 9:​25, 26; kwɛmɔ wolo nɛɛ Yitso 11 lɛ.) Kɛji akɛ nɔ ni akaa yiŋ akɛɔ akɛ aŋma yɛ sɛɛ mli be ko mli lɛ ji anɔkwale po lɛ, kɛlɛ, mɔ ni ŋma Daniel wolo lɛ etsɔ hiɛ ekɛ afii 200 ele wɔsɛɛ be mli sane. Shi, Nyɔŋmɔ kɛ emumɔ tsirɛŋ shishiulɔ ko koni egba gbalɛi ni ji anɔkwale yɛ apasa gbɛi ko shishi. Dabi, gbɔmɛi ni yeɔ Nyɔŋmɔ anɔkwa lɛ jɛɔ amɛtsui muu fɛɛ mli amɛkpɛlɛɔ Yesu odaseyeli lɛ nɔ. Kɛji akɛ mɛi ni le nii lɛ fɛɛ, mɛi ni wieɔ shiɔ saji ni yɔɔ je lɛŋ lɛ fɛɛ aaafee ekome ni amɛfolɔ Daniel naa po lɛ, Yesu odaseyeli lɛ baaha ana amɛ akɛ amɛsane ejaaa, ejaakɛ lɛ ji “odasefonyo anɔkwafo lɛ kɛ anɔkwayelɔ lɛ.”​—Kpojiemɔ 3:14.

31. Mɛni hewɔ mɛi ni wieɔ shiɔ Biblia lɛ ateŋ mɛi pii ayiŋ tsɔɔɔ lolo yɛ anɔkwale ni Daniel wolo lɛ ji he lɛ?

31 Odaseyeli nɛɛ po faaa haaa mɛi ni wieɔ shiɔ Biblia lɛ ateŋ mɛi pii. Yɛ be mli ni mɔ ko esusu sane nɛɛ he jogbaŋŋ kɛmɔ shi lɛ, mɔ ko nyɛŋ afee nɔ ko akɛ ja esusu akɛ ani odaseyeli falɛ ko yɛ ni baafee nɔ ni fa kɛha amɛ lo lɛ he. Jeŋ nilelɔ ko ni yɔɔ Oxford University lɛ ŋma akɛ: “Anáaa nɔ ko kɛjɛɛɛ shitee-kɛ-wooi ahetoo ni ahãa kɛkɛ lɛ mli, bei abɔ ni shishijee jwɛŋmɔ fɔŋ akɛ, ‘gbalɛ ni fe adebɔɔ nɔ̃ nyɛŋ ahi shi’ lɛ yɔɔ lɛ.” No hewɔ lɛ, jwɛŋmɔ fɔŋ ni amɛhiɛ lɛ shwilaa amɛhiŋmɛi. Shi no ji nɔ ni amɛhala​—kɛ nɔ ni amɛlaajeɔ.

32. Mɛni mɛɔ wɔ yɛ Daniel wolo lɛ ni wɔkaseɔ lɛ hewɔ?

32 Shi bo hu? Kɛji akɛ obaanyɛ ona akɛ yiŋtoo diɛŋtsɛ bɛ ni aaaha oyiŋ afee bo kɔshikɔshi yɛ anɔkwale ni Daniel wolo lɛ ji lɛ he lɛ, belɛ ófee klalo kɛha gbɛfãa ko ni yɔɔ miishɛɛ ni hãa akpáa nibii ashi. Obaana akɛ saji ni agba yɛ Daniel wolo lɛ mli lɛ yɛ miishɛɛ, gbalɛi lɛ hãa mɔ naa kpɛɔ ehe. Nɔ ni he hiaa waa lɛ, obaana ni ohemɔkɛyeli miida ni ehe miiwa kɛ yitso fɛɛ yitso kanemɔ. Oshwaŋ ohe kɔkɔɔkɔ akɛ obo Daniel gbalɛ lɛ toi!

[Shishigbɛ niŋmai]

a Mɛi ni wieɔ shiɔ saji lɛ ekomɛi bɔɔ mɔdɛŋ ni amɛba wiemɔ ni ji shishiumɔ lɛ shi kɛtsɔɔ nɔ ni amɛkɛɔ akɛ niŋmalɔ lɛ kɛ Daniel gbɛi tsu nii, tamɔ bɔ ni aŋmala blema woji komɛi ni jeee sɔlemɔ nɔ̃ yɛ gbɛi ni mɛi krokomɛi kɔlɔ lɛ ashishi lɛ. Shi kɛlɛ, Biblia kojolɔ, Ferdinand Hitzig hiɛ jwɛŋmɔ ko ni ji akɛ: “Yɛ Daniel wolo lɛ gbɛfaŋ lɛ, ni aaakɛɛ akɛ [niŋmalɔ] kroko ŋma lɛ baafee srɔto. Ni kɛ nakai ni lɛ, ebafeɔ wolo ni aŋma koni akɛshishiu mɔ, ni yiŋtoo lɛ ji ni akɛlaka mɛi ni baakane lɛ, eyɛ mli akɛ ehe baaba sɛɛnamɔ kɛha amɛ.”

b Beni Babilon gbee shi lɛ, no mli lɛ Nabonido bɛ. No hewɔ lɛ, awie Belshazar he yɛ gbɛ ni ja nɔ akɛ maŋtsɛ yɛ nakai be lɛ mli. Mɛi ni wieɔ shiɔ saji lɛ joɔ naa foi ákɛ je lɛŋ saji ni aŋmala ashwie shi lɛ kɛ sabala ni ji maŋtsɛ hãaa Belshazar. Fɛɛ sɛɛ lɛ, blema odaseyeli tsɔɔ akɛ, gbɔmɛi ni yɔɔ nakai gbii lɛ amli lɛ baanyɛ awie amralo po he akɛ maŋtsɛ.

c Hebrew woloŋlelɔ C. F. Keil ŋma yɛ Daniel 5:3 he akɛ: “LXX. lɛ etsĩii yei atã yɛ biɛ, kɛ agbɛnɛ hu yɛ kk. 23, yɛ Makedoniabii, Helabii, kɛ Romabii akusum nifeemɔ hewɔ.”

d Nɔ ni kɛ enɛ kpãaa gbee lɛ, etamɔ nɔ ni hii kɛ yei anɔkwafoi ni atsĩ amɛ tã yɛ Hebribii yitso 11 ni Paulo to naa ni jɛ mumɔŋ lɛ wieɔ saji ni aŋma yɛ Daniel wolo lɛ mli lɛ he. (Daniel 6:​16-​24; Hebribii 11:​32, 33) Shi kɛlɛ, gbɛi ni bɔfo lɛ to naa lɛ hu kɔɔɔ mɔ fɛɛ mɔ he. Gbɔmɛi babaoo yɛ ni Yesaia, Yeremia, kɛ Ezekiel fata he, ni atsĩii amɛ tã yɛ nɔ ni ato naa lɛ mli, shi enɛ etsɔɔɔ akɛ amɛbako shihilɛ mli dã.

e Yinɔsaneŋmalɔi komɛi ewie akɛ enɛ baatsɔɔ nɔ hewɔ ni Alexander jie mlihilɛ kpo etsɔɔ Yudafoi lɛ ní amɛji Persiabii lɛ ananemɛi kɛjɛ jeeŋmɔ lɛ. No mli lɛ Alexander efã ta kɛmiikpata Persia nanemɛi fɛɛ hiɛ.

MƐNI OYƆSE?

• Áfolɔ Daniel wolo lɛ naa yɛ mɛni he?

• Mɛni hewɔ tutuamɔi ni akɛbaa Daniel wolo lɛ nɔ lɛ bɛ shidaamɔ kpakpa lɛ?

• Mɛɛ odaseyeli fiɔ anɔkwale ni Daniel sane lɛ ji lɛ sɛɛ?

• Mɛni ji odaseyeli ni tsɔɔ mɔ yiŋ fe fɛɛ ni tsɔɔ akɛ Daniel wolo lɛ ji anɔkwale?

[Akrabatsa ni yɔɔ baafa 26]

Wiemɔ He Sane Lɛ

AGBE Daniel wolo lɛ ŋmaa naa aaafee afi 536 D.Ŋ.B. Aŋma yɛ Hebri kɛ Aramaik wiemɔi amli, kɛ Hela kɛ Persia wiemɔi fioo ko. Wiemɔi afutumɔ ni tamɔ nɛkɛ efɔɔɔ kaa shi ejeee nɔ ni afɔɔɔ namɔ yɛ Ŋmalɛ mli. Aŋma Biblia wolo ni ji Ezra lɛ hu yɛ Hebri kɛ Aramaik wiemɔ mli. Ni kɛlɛ, mɛi ni wieɔ shiɔ saji lɛ ateŋ mɛi komɛi maa nɔ mi akɛ mɔ ni ŋma Daniel wolo lɛ kɛ nɛkɛ wiemɔi nɛɛ tsu nii yɛ gbɛ ni yeɔ odase akɛ, eeŋma yɛ sɛɛ mli be ko mli yɛ afi 536 D.Ŋ.B. lɛ sɛɛ. Afɔɔ mɔ ko ni wieɔ shiɔ saji lɛ wiemɔ sɛɛtsɛmɔ akɛ ekɛɛ Hela wiemɔi ni akɛtsu nii yɛ Daniel wolo lɛ mli lɛ tsɔɔ akɛ aŋma yɛ sɛɛ mli be ko mli. Ekɛɔ akɛ Hebri nɔ̃ lɛ fiɔ sɛɛ, ni kɛ hoo lɛ Aramaik nɔ̃ lɛ ŋmɛɔ sɛɛ mli be ni tamɔ nɛkɛ gbɛ​—eko po lɛ yɛ nyɛsɛɛ nɛɛ nɔŋŋ mli yɛ afii ohai enyɔ D.Ŋ.B. lɛ mli.

Shi kɛlɛ, jeee wiemɔi ahe nilelɔi fɛɛ kpɛlɛɔ nɔ. Woloŋlelɔi komɛi ewie akɛ Daniel Hebri lɛ tamɔ Ezekiel kɛ Ezra nɔ̃ lɛ, ni etamɔɔɔ nɔ ni anaa yɛ sɛɛ mli apokrifa woji tamɔ Ecclesiasticus lɛ mli lɛ. Yɛ Aramaik ni Daniel kɛtsu nii lɛ gbɛfaŋ lɛ, susumɔ woji enyɔ ni ana ni fata Ŋshɔ ni Egbo Wolokpoi lɛ ahe lɛ he. Aŋmala nomɛi hu yɛ Aramaik mli ni aŋma yɛ klɛŋklɛŋ afii oha lɛ kɛ nɔ ni ji enyɔ D.Ŋ.B. lɛ mli​—no sɛɛ etsɛɛɛ ni akɛɛ aŋma Daniel wolo ni akɛshishiuɔ mɔ lɛ. Shi woloŋlelɔi eyɔse srɔtofeemɔ ko ni da waa yɛ nɛkɛ woji nɛɛ amli Aramaik lɛ kɛ nɔ ni anaa yɛ Daniel wolo lɛ mli. No hewɔ lɛ, mɛi komɛi ewie akɛ eeefee akɛ Daniel wolo lɛ etsɛ fe nɔ ni mɛi ni wieɔ shiɔ lɛ lɛ kɛɔ lɛ kɛ afii ohai abɔ.

Shi Hela wiemɔi ni “yiŋ feɔ mɔ kɔshikɔshi yɛ he” ni yɔɔ Daniel wolo lɛ mli lɛ hu? Ákpa shi ana akɛ ekomɛi ji Persia wiemɔi, shi jeee Hela kwraa! Wiemɔi pɛ ni asusuɔ akɛ eji Hela ji nibii etɛ ni akɛtswaa saŋku lalai agbɛi. Ani nɛkɛ gbɛi etɛ ni yɔɔ mli nɛɛ tsɔɔ diɛŋtsɛ ákɛ akɛ Daniel awo sɛɛ mli be ko mli? Dabi. Shitsalɔi ena akɛ Hela hiŋmɛigbelemɔ hé shi afii ohai abɔ dani Hela batsɔ jeŋ hewalɛ. Agbɛnɛ hu, eji aŋma Daniel wolo lɛ yɛ afii ohai enyɔ D.Ŋ.B. lɛ mli, beni Hela hiŋmɛigbelemɔ kɛ wiemɔ ehe shi yɛ he fɛɛ he lɛ kulɛ, ani Hela wiemɔi etɛ pɛ baahi mli? Ebaŋ lɛ nakai. Babaoo baahi mli. No hewɔ lɛ, wiemɔ he odaseyeli lɛ fiɔ anɔkwale ni Daniel wolo

[Baafa muu mfoniri ni yɔɔ baafa 12]

[Mfonirii ni yɔɔ baafa 20]

(Shishigbɛ) Babilonia sɔlemɔtsu mli sũ kutruku ni tsĩɔ Maŋtsɛ Nabonido kɛ ebinuu Belshazar tã

(Ŋwɛigbɛ) Nebukadnezar hepupuumɔ ni kɔɔ tsũi ni emamɔ lɛ ahe lɛ yɛ niŋmaai nɛɛ nɔ

[Mfoniri ni yɔɔ baafa 21]

Taakɛ Nabonido Yinɔsaji lɛ tsɔɔ lɛ, Koresh asraafoi lɛ bote Babilon ni amɛwuuu ta

[Mfonirii ni yɔɔ baafa 22]

(Ninejurɔ) “Nabonido He Sane ni Aŋma” lɛ bɔɔ amaniɛ akɛ Nabonido kɛ enɔyeli lɛ wo ekromɔ binuu lɛ dɛŋ

(Abɛku) Babilonia niŋmaa ni kɔɔ bɔ ni Nebukadnezar batutua Yuda lɛ he

    Ga Woji (1980-2025)
    Shi Mli
    Botemɔ Mli
    • Ga
    • Kɛmaje
    • Bɔ Ni Misumɔɔ Lɛ Mihãa
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Mlai Ni Yɔɔ He
    • Ohe Saji
    • Ohe Saji Lɛ Ahe Gbɛjianɔtoo
    • JW.ORG
    • Botemɔ Mli
    Kɛmaje