Buu-Mɔɔ INTANƐT NƆ WOJIATOOHE
Buu-Mɔɔ
INTANƐT NƆ WOJIATOOHE
Ga
@
  • ɛ
  • ɔ
  • ɛ́
  • ɛ̃
  • ɔ̃
  • ã
  • ŋ
  • á
  • BIBLIA
  • WOJI
  • ASAFOŊ KPEEI
  • w84 11/1 bf. 3-6
  • 1914 Yinɔ Ni Hoŋ Eyaŋ Lɛ

Vidio ko bɛ kɛhã nɔ ni ohala nɛɛ.

Ofainɛ waa, be ni wɔtaoɔ wɔjie vidio lɛ, wɔná naagba ko.

  • 1914 Yinɔ Ni Hoŋ Eyaŋ Lɛ
  • Buu-Mɔɔ Eetswa Yehowa Maŋtsɛyeli He Adafi—1984
  • Saneyitsei Bibii
  • Saji Ni Tamɔ Enɛ
  • Mɛni Nyiɛɔ Baa Agbɛnɛ?
  • Ani Ekɔɔ Ojamɔ lɛ He?
  • Ani Be Nl Fa Yɛ?
  • “Naagbee Gbii” lɛ kɛ Maŋtsɛyeli LƐ
    “Ha Omaŋtsɛyeli lɛ Aba”
  • Bɔ Ni Wɔfeɔ Wɔleɔ Akɛ Wɔyɛ “Naagbee Gbii Lɛ” Amli
    Ani Nyɔŋmɔ Susuɔ Wɔhe Lɛlɛŋ?
  • 1914 Yinɔ Lɛ—Mɛni Hewɔ Ehe Hiaa Lɛ?
    Buu-Mɔɔ Eetswa Yehowa Maŋtsɛyeli He Adafi—1992
  • Etsɛŋ Ni Nyɔŋmɔ Yiŋtoo Baaba Mli
    Mɛni Ji Yiŋtoo Ni Yɔɔ Shihilɛ Sɛɛ? Te Ooofee Tɛŋŋ Ole Hu?
Buu-Mɔɔ Eetswa Yehowa Maŋtsɛyeli He Adafi—1984
w84 11/1 bf. 3-6

1914 Yinɔ Ni Hoŋ Eyaŋ Lɛ

YESU kɛɛ: “Nɛkɛ yinɔ nɛɛ hoŋ eyaŋ, ja nii nɛɛ fɛɛ eba mli da.” (Mateo 24:​34, NW) Shi mɛni ji wiemɔ “yinɔ” lɛ shishi?

Yinɔsane he nilelɔ, Robert Wohl kɛ mlitsɔɔmɔ ko ni ekaaa ha yɛ ewolo, The Generation of 1914 lɛ mli beni ekɛɛ akɛ: “Jeee be he akɔntaabuui loo ehusui anɔ atsɔɔ bɔ ni yinɔ ko ji yɛ yinɔsane mli. Ejeee bei ni abuɔ naa loo ato naa . . . Shi moŋ etamɔ nigbalamɔ he ko ni nɔ ni hɔ eteŋ tuuŋtu ji niiashikpamɔ aloo niiashikpamɔi sɔrɔtoi ni ato naa . . . Nɔ ni he hiaa ni anyɛ ato yinɔ ko ni hiɛ yɔɔ ehe nɔ ji nɔ ko ni ba yɛ blema ni eho lɛ ni yinɔ lɛ baanyɛ awie he kɛ henumɔ . . . Anaa nibii ni ho ni akaiɔ nɛɛ kɛjɛɔ yinɔsane mli nibii wuji ni ba tamɔ tai, maŋ hiɛ atuatsemɔi, tsɛŋemɔ helai, hɔmɔ kɛ shikahelɛtemɔ mli haomɔi amli.”

Yɛ susumɔ nɛɛ hewɔ lɛ, 1914-18 Ta Kpeteŋkpele Iɛ kɛ esɛɛ nibii ni ba lɛ fee “nɔ ko ni ba” ni kadi yinɔ lɛ diɛŋtsɛ ni “abaanyɛ awie he.” Taakɛ nilelɔ Wohl kɛɛ lɛ: Jeŋ Ta I “kɛ nibii ni eho ni akaiɔ babaoo ba. Mɛi ni tsɔ nakai ta lɛ mli lɛ ahiɛ kpaŋ nɔ akɛ jeŋ ko ba naagbee ni ekroko hu je shishi yɛ August 1914.”

Yesu kɛ wiemɔ “yinɔ” tsu nii shii abɔ yɛ shihilɛi sɔrɔtoi amli kɛ shishinumɔ sɔrɔtoi hu. Shi mɛni etsɔɔ beni ewie ‘yinɔ ni hoŋ eyaŋ’ lɛ he lɛ? Mɛi komɛi etsɔɔ “yinɔ” shishi akɛ efeɔ afii 30, 40, 70 kɛ 120 po. Shi yinɔ kɔɔ gbɔmɛi kɛ saji loo nibii ni baa lɛ ahe diɛŋtsɛ moŋ fe afii komɛi ni áto ama shi.

Atsɔɔ Hela wiemɔ ni akɛtsu nii yɛ Biblia mli akɛ “yinɔ” lɛ shishi akɛ, “Mɛi ni afɔ amɛ yɛ be kome too lɛ nɔŋŋ mli . . . Nɔ ni fata enɛ he ji shishinumɔ ni ji: mɔ ko tipɛŋfoi akuu, yinɔ ko.” (The New International Dictionary of New Testament Theology) “Mɛi ni afɔ amɛ yɛ be kome mli ayikulɛ, ni akpa mli koni mɛi fɛɛ ni yɔɔ wala mli yɛ yinɔ be kome mli, tipɛŋfoi afata he.” (A Greek-English Lexicon of the New Testament ni jɛ Walter Bauer Fith Edition, 1958 nɔ̃ lɛ mli) Nɛkɛ mlitsɔɔmɔ nɛɛ kɔɔ mɛi ni afɔ amɛ yɛ sane ko ni ba ni fee yinɔsane kɛ mɛi fɛɛ ni yɔɔ wala mli yɛ nakai be lɛ mli lɛ ahe. Kɛji akɛ Yesu kɛ “yinɔ” tsu nii yɛ nakai shishinumɔ mli ni wɔkɛto 1914 he lɛ, belɛ fufɔbii ni yɔɔ nakai yinɔ lɛ mli lɛ eye afii 70 loo nɔ ni fe nakai. Ni mɛi krokomɛi ni yɔɔ wala mli yɛ nakai be lɛ mli lɛ yɛ amɛ afii 80 loo 90 mli, ni fioo ko po eye afii oha. Nakai yinɔ lɛ mli gbɔmɛi akpekpei abɔ yɛ wala mli lolo. Amɛteŋ mɛi komɛi “hoŋ ja nii nɛɛ fɛɛ eba mli da.”​—Luka 21:⁠32.

Kɛjɛ 1914 kɛbaa nɛɛ, wɔtsɔ jeŋ tai enyɔ kɛ tawuu sɔrɔtoi amli momo, kɛ hɔmɔ, shikpɔŋ hosomɔi, tsɛŋemɔ helai kɛ nibii krokomɛi ni tamɔ nakai lɛ amli. (Luka 21:​10, 11) Shi kɛlɛ Yesu kɛɛ: “Nɛkɛ yinɔ nɛɛ ehoŋ eyaŋ, ja nii nɛɛ fɛɛ eba mli da.” (Mateo 24:34) No hewɔ lɛ obaabi akɛ: Mɛɛ sane titri eshwɛ ni 1914 yinɔ lɛ baana? Ni ani nɛkɛ nibii nɛɛ baaba yɛ be ni eshwɛ kɛha nakai yinɔ lɛ mli diɛŋtsɛ?

Mɛni Nyiɛɔ Baa Agbɛnɛ?

Kɛjɛ 1919 kɛbaa nɛɛ Yehowa Odasefoi eha Yesu gbalɛ nɛɛ eba mli titri yɛ jeŋ fɛɛ, yɛ shiteekɛwoo fɛɛ sɛɛ akɛ: “Ni aaashiɛ maŋtsɛyeli lɛ he sanekpakpa nɛɛ atsɔɔ je nɛŋ fɛɛ, ni akɛye jeŋmaji lɛ fɛɛ odase; ni no dani naagbee lɛ aaaba.” (Mateo 24:14) Hɛɛ, enɛ ji nitsumɔ ni esa akɛ agbe naa ni Yehowa tsui anyɔ emli yɛ he dani naagbee lɛ aba.

Mɛɛ nibii krokomɛi hu esa akɛ eha yɛ be ni eshwɛ kɛha 1914 yinɔ lɛ mli‘ɛ̃ Biblia lɛ tsɔɔ nihii wuji komɛi ni baaba ni baafee “amanehulu kpeteŋkpele” ni yagbeɔ naa yɛ Harmagedon, “Nyɔŋmɔ Ofe lɛ gbi wulu lɛ nɔ ta” lɛ mli lɛ fa. (Mateo 24:​21; Kpojiemɔ 16: 14, 16) Ehe miihia ni ole nɔ ni nɛkɛ nibii nɛɛ ji koni ofee nii ni baabaa oyi dani efee akɛ ekpe sɛɛ tsɔ.​—Zefania 2:⁠3.

Bɔfo Paulo gba yɛ nɛkɛ nibii ni baaba nɛɛ ekome he, beni ekɛɛ akɛ: “Ejaakɛ nyɛ diɛŋtsɛ nyɛle krɛdɛɛ akɛ Nuŋtsɔ Yehowa gbi lɛ baaba tamɔ julɔ baa nyɔɔŋ lɛ. Ejaakɛ be mli ni amɛaakɛɛ akɛ: Hejɔlɛ yɛ ni wɔyɛ shweshweeshwe! lɛ, no mli nɔŋŋ hiɛkpatamɔ aaabatua amɛ trukaa.” Gbalɛ nɛɛ feɔ lɛ faŋŋ akɛ, dani nibii agbɛjianɔtoo nɛɛ naagbee aaaba kwraa lɛ, abaajaje “hejɔlɛ yɛ ni wɔyɛ shweshweeshwe” yɛ gbɛ ni yɔɔ sɔrɔto ko nɔ, ekolɛ Jeŋmaji Ekomefeemɔ lɛ loo maŋkwramɔŋ kɛ jamɔŋ hiɛnyiɛlɔi lɛ aŋkroaŋkroi baafee nakai. Mɛni baanyiɛ nakai sanejajemɔ lɛ sɛɛ aba? Paulo kɛɛ: “No mli nɔŋŋ hiɛkpatamɔ aaabatua amɛ trukaa.”​—1 Tesalonikabii 5:​2, 3.

Ani Ekɔɔ Ojamɔ lɛ He?

Ani nakai hiɛkpatamɔ lɛ baanyɛ asa ohe? Ojogbaŋŋ, ani ofata je lɛŋ jamɔi sɔrɔtoi babaoo lɛ eko he? Ani ole bɔ ni Nyɔŋmɔ buɔ nɛkɛ jamɔi nɛɛ? Mɛni ji amɛwɔsɛɛ be?

Bɔfo Yohane ni mumɔ yɔɔ enɔ lɛ tsɔɔ bɔ ni gbɛjianɔtoo ni kɛ “shikpɔŋ lɛ nɔ maŋtsɛmɛi” ni hiɛ maŋkwramɔŋ hewalɛ lɛ ebɔ ajwamaŋ afii ohai abɔ kɛ sɛɛnamɔ lɛ ji lɛ mli kɛ okadi ni ji “ajwamaŋ kpeteŋkpele” ni atsɛɔ lɛ “Babilon kpeteŋkpele.” Nakai “ajwamaŋ” lɛ ena jata ni ekɛ “jarayeli gbɛfalɔi” ni ji, je lɛŋ jarayelɔi eye lɛ he sɛɛ babaoo. Mɛɛ gbɛjianɔtoo hu ji enɛ ni eye “maji kɛ asafoi kɛ jeŋmaji kɛ majianɔwiemɔi” anɔ nɛɛ? No ji apasa jamɔ! Hɛɛ, jamɔi fɛɛ ni yɛ Yehowa Nyɔŋmɔ hiɛ lɛ, eji apasa lɛ feɔ “ajwamaŋ kpeteŋkpele” nɛɛ ni lɛ diɛŋtsɛ lɛ eji jeŋ maŋtsɛyeli lɛ. Shi mɛni yɔɔ wɔsɛɛ be nɔŋŋ ni baaba enɔ?​—Kpojiemɔ 17:​1-8, 15; 18:​16-17.

Kpojiemɔ 17:16 tsɔɔ akɛ maŋkwramɔŋ kui ni yɔɔ veveeve yɛ Jeŋmaji Ekomefeemɔ (kooloo ni tsuɔ tamɔ muneele) lɛ mli lɛ baanyɛ jamɔŋ ajwamaŋ lɛ ni amɛ kpata ehiɛ. Jeŋmaji ni leee Nyɔŋmɔ ni teɔ shi woɔ jamɔ ni yɔɔ Jeŋmaji Ekomefeemɔ lɛ mli lɛ eto gbɛjianɔ momo po akɛ amɛbaafite jamɔi fɛɛ ni yɔɔ amɛ nɔyeli he lɛ. Shi aakpa nifeemɔ ni mli wa babaoo yɛ enɛ he yɛ wɔsɛɛ be ni ebɛŋkɛ kpaakpa lɛ mli lɛ gbɛ, beni jeee Kristendom pɛ nɛkɛ maŋkwramɔŋ gbɛjianɔtooi nɛɛ baakpata ehiɛ shi moŋ jamɔŋ gbɛjianɔtooi wuji krokomɛi lɛ hu lɛ. Belɛ yɛ sanenaatsɔɔmɔ ni ja naa lɛ, mɛi ni teɔ shi woɔ Nyɔŋmɔ nɛɛ hu baatutua Yehowa Odasefoi ni jajeɔ Nyɔŋmɔ Maŋtsɛyeli lɛ yɛ anɔkwayeli mli lɛ hu. Enɛ baatamɔ nɔ ni amɛmiitutua Nyɔŋmɔ diɛŋtsɛ ni ebaatee najiaŋtoo shi​—Nyɔŋmɔ ta ni ji Harmagedon!​—Kpojiemɔ 17:​3, 12-16; 16:​14-16; Ezekiel 38:​10-12, 18-23, Zakaria 2:⁠8.

Ani Be Nl Fa Yɛ?

Kɛ akwɛ sane lɛ yɛ adesa susumɔ naa lɛ, etamɔ nɔ ni nibii nɛɛ fɛɛ nyɛŋ aba mli dani 1914 yinɔ lɛ fɛɛ agboi. Shi nibii ni agba afɔ shi lɛ fɛɛ ni kɔɔ 1914 yinɔ lɛ he mlibaa damɔɔɔ adesa nifeemɔ ni yɔɔ shɔ̃ɔ lɛ nɔ. Yehowa gbalɛ wiemɔ kɛtsɔ Kristo Yesu nɔ lɛ ji: “Yinɔ nɛɛ [1914] hoŋ eyaŋ, ja fɛɛ eba mli da.” (Luka 21:32) Ni Yehowa, ni ji gbalɛ ni jɛ mumɔŋ ni efeee efolo fɛɛ jɛɛhe lɛ baaha e-Bi lɛ wiemɔi lɛ aba mli yɛ be kuku ko mli.​—Yesaia 46:​9, 10; 55:​10, 11.

Ani blema Biblia gbalɛi komɛi ni ba mli yɛ he ni adesa heee yeee kɛ yiŋkɔshikɔshifeemɔi ni yɔɔ he lɛ fɛɛ sɛɛ lɛ ekomɛi ahe nɔkwɛmɔ nɔ yɛ? Hɛɛ, ni wɔbaanyɛ wɔsusu enɛɛmɛi ateŋ ekome he kuku. Afi 33 Ŋ.B. lɛ mli ni Yesu gba yɛ Yerusalem kɛ esɔlemɔtsu lɛ he akɛ: “Enɛɛmɛi fɛɛ ni nyɛnaa nɛɛ, gbii aaaba ni ashiŋ emli tɛ kome yɛ ekroko nɔ ni atsiŋ atswaŋ shi. Shi kɛ nyɛna akɛ abɔ ŋsara awo Yerusalem he lɛ, belɛ nyɛnaa nyɛlea akɛ efitemɔ lɛ eshɛ.”​—Luka 21:​6, 20.

No sɛɛ afii nyɔŋmai etɛ kɛ etɛ lɛ, Roma asraafoi ni yɔɔ Cestus Gallus shishi lɛ tutua Yerusalem ni amɛmiihe amɛye maŋ lɛ nɔ kunim. Shi Tatsɛ Gallus ha esraafoi lɛ ku amɛsɛɛ ni anuuu shishi. Nɔ ni jɛ mli ba ji akɛ Yudafoi lɛ ateŋ mɛikomɛi susu akɛ akpataŋ amɛmaŋ krɔŋkrɔŋ lɛ hiɛ. Shi susumɔ ni tamɔ nɛkɛ lɛ sɛɛ etsɛɛɛ. Afii ejwɛ sɛɛ lɛ, Roma asraafoi ni yɔɔ Tito shishi lɛ ba ni amɛbakpata Yerusalem kɛ esɔlemɔwe lɛ hiɛ.

Enɛ ha Yesu gbalɛ lɛ ba mli anɔkwale kɛmɔ shi. Beni G. A. Williamson ŋmaa ehiɛkpamɔ wiemɔ ko yɛ Josephus The Jewish War lɛ he lɛ, ekɛɛ akɛ: “Eji wɔbɛ adafitswaa jɛɛhei krokomɛi fe sanekpakpai lɛ kulɛ, enɛ baaka wɔ ni wɔsusu akɛ Yesu ewo ekɔkɔbɔɔ lɛ he tsɔ̃ ni jeee nakai etsɔɔ diɛŋtsɛ . . . Ani ebaanyɛ eba akɛ ashiŋ tɛ kome yɛ eko nɔ ahaŋ nakai Sɔlemɔtsu wulu lɛ, ni akpaŋ aluŋ shi”? Eji nii ni baanyɛ aba mli diɛŋtsɛ; eji yinɔsane mli anɔkwale. Hiɛkpatamɔ lɛ ji nɔ ni ba kɛmɔ shi . . . Agba nakai oshara lɛ afɔ shi ni eba mli pɛpɛɛpɛ yɛ naakpɛɛ gbɛ nɔ.”

Taakɛ Yesu gbalɛi ni kɔɔ Yerusalem he lɛ ba mli yɛ afi 33 Ŋ.B. yinɔ lɛ wala be mli lɛ, nakai nɔŋŋ egbalɛi ni kɔɔ “naagbee be” lɛ he lɛ baaba mli yɛ 1914 yinɔ lɛ wala be mli. (Daniel 12:⁠4) Enɛ tsɔɔ akɛ jeee nakai yinɔ lɛ pɛ naakpɛɛ gbɛkpamɔ ka ehiɛ, shi mɛi ni yɔɔ wala mli ŋmɛnɛ lɛ fɛɛ hu. Mɛni hewɔ? Ejaakɛ Yesu wie yɛ nibii sɔrɔtoi ni ba ni kɔɔ nakai yinɔ lɛ he hu akɛ: “Shi beni nibii nɛɛ aaatsɔ naa shi lɛ, nyɛnaa nyɛlea akɛ Nyɔŋmɔ maŋtsɛyeli lɛ eshɛ eta.”​—Luka 21:​28, 31.

Nyɔŋmɔ Maŋtsɛyeli lɛ ni ebɛŋkɛ ŋmɛnɛ lɛ tsɔɔ ŋmɛnɛŋmɛnɛ maŋkwramɔ, jamɔ kɛ jarayeli gbɛjianɔtoo ni mli egbala lɛ anaagbee. Etsɔɔ jalɛ nɔyeli hee ni akɛaaba aha adesai toibolɔi fɛɛ. Obaanyɛ ohala naanɔ wala yɛ “ŋwɛi hee kɛ shikpɔŋ hee” he gbɛjianɔtoo nɛɛ shishi. (2 Petro 3:​13; Yohane 17:⁠3) Hɛɛ, obaanyɛ ohi shi ni ona Gbɛjianɔtoo hee ni awo shi yɛ he nɛɛ, kɛ mɛi ni baaje 1914 yinɔ lɛ mli lɛ​—yinɔ ni hoŋ eyaŋ lɛ.

[Mfoniri ni yɔɔ baafa 4]

“Jeŋ ko ba naagbee ni ekroko je shishi yɛ August 1914”

[Mfoniri ni yɔɔ baafa 5]

‘Be mli ni amɛaakɛɛ akɛ: “Hejɔlɛ yɛ ni wɔyɛ shweshweeshwe!” lɛ, no mli hiɛkpatamɔ aaabatua amɛ trukaa’

[Mfoniri ni yɔɔ baafa 6]

Bo, kɛ mɛi ni je 1914 yinɔ Iɛ mli Iɛ baahi shi ni nyɛna Gbɛjianɔtoo Hee lɛ

    Ga Woji (1980-2025)
    Shi Mli
    Botemɔ Mli
    • Ga
    • Kɛmaje
    • Bɔ Ni Misumɔɔ Lɛ Mihãa
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Mlai Ni Yɔɔ He
    • Ohe Saji
    • Ohe Saji Lɛ Ahe Gbɛjianɔtoo
    • JW.ORG
    • Botemɔ Mli
    Kɛmaje