Ani Ona Samfele Lɛ?
MƐNI hewɔ suɔmɔ he hiaa Kristofoi waa lɛ? Yɛ nɔ̃ Nyɔŋmɔ ni amɛjaa lɛ lɛ hewɔ. Bɔfo Yohane tsɔɔ bɔ ni eji lɛ mli yɛ nɛkɛ wiemɔi nɛɛ amli: “Nyɔŋmɔ lɛ, suɔmɔ ji lɛ.” (1 Yohane 4:8) Taakɛ bɔ ni fɔlɔi pii hiɛ kã nɔ akɛ amɛbii baanyiɛ amɛnanemaa hei asɛɛ lɛ, nakai Yehowa Nyɔŋmɔ sumɔɔ ni Kristofoi abɔ mɔdɛŋ ni amɛtamɔ lɛ. No hewɔ lɛ, bɔfo Paulo wo hewalɛ akɛ: “Nyɛfea Nyɔŋmɔ kaselɔi, tamɔ bii ni asumɔɔ, ni nyɛnyiɛa yɛ suɔmɔ mli.”—Efesobii 5:1, 2.
Suɔmɔ haa Kristofoi asui krokomɛi lɛ ŋmɛɔ pɛpɛɛpɛ. Yɛ Yesu gbii lɛ amli lɛ, Yudafoi lɛ—titri lɛ amɛhiɛnyiɛlɔi lɛ—ji mɛi ni kaseɔ Biblia Iɛ jogbaŋŋ. Shi susumɔ nɔ ni Yesu kɛɛ amɛ nɛɛ he: “Nyɛmiitao ŋmalɛi lɛ amli, ejaakɛ nyɛsusuɔ akɛ nomɛi anɔ nyɛbaatsɔ nyɛna naanɔ wala; . . . shi mile jogbaŋŋ akɛ nyɛhiɛ Nyɔŋmɔ suɔmɔ lɛ yɛ nyɛmli.” (Yohane 5:39, 42; Luka 11:42) Eji amɛyɛ suɔmɔ kɛ agbɛnɛ nilee kulɛ amɛbaayoo Yesu akɛ Mesia lɛ. Shi taakɛ eji lɛ, amɛteŋ mɛi pii laaje hegbɛ ni amɛkɛaafee Kristofoi asafo lɛ mli klɛŋklɛŋ bii lɛ.
Agbɛnɛ, kaimɔ Roman Katolek osɔfoi kunimyelɔi ni kɛ amɛjamɔ tee jeŋ hee loo Amerika lɛ. Amɛtamɔ mɛi ni yɔɔ hemɔkɛyeli ni mli wa waa kɛ ekaa babaoo ni ha amɛtsu nɔ ni amɛfee lɛ. Shi eka shi faŋŋ akɛ suɔmɔ bɛ nɔ ni amɛfee lɛ mli. Kulɛ amɛtswaŋ gbɔmɛi ni amɛyanina amɛ yɛ Amerika shikpɔŋ lɛ nɔ lɛ ojo, amɛfeŋ amɛ niseniianii, amɛmɔmɔŋ amɛyei lɛ ekaa naa amɛkɛ amɛ wɔŋ, ni amɛgbeŋ amɛ.
No hewɔ lɛ, suɔmɔ ji Kristofoi asu titri lɛ. Namɛi esa akɛ amɛna suɔmɔ ni tamɔ nɛkɛ? Yesu kɛɔ wɔ akɛ: “‘Suɔmɔ Yehowa o-Nyɔŋmɔ lɛ kɛ otsui muu lɛ fɛɛ kɛ osusuma muu lɛ fɛɛ kɛ ojwɛŋmɔ muu lɛ fɛɛ.’ Kitai lɛ amli ewulu kɛ klɛŋklɛŋ nɔ nɛ. Ni nɔ ni ji enyɔ ni tamɔ no lɛ ji ‘Suɔmɔ onaanyo tamɔ bɔ ni osumɔɔ bo diɛŋtsɛ ohe.’”—Mateo 22:37-39.
Yɛ anɔkwale mli lɛ, Kristofonyo suɔmɔ lɛ yaa shɔŋŋ fe nakai. Yesu kɛɛ hu akɛ: “Nyɛsumɔa nyɛhenyɛlɔi nyɛjɔa mɛi ni lomɔɔ nyɛ, nyɛfea mɛi ni nyɛɔ nyɛ lɛ ekpakpa ni nyɛsɔlea nyɛhaa mɛi ni haoɔ nyɛ ni amɛwaa nyɛ yi lɛ; koni nyɛtsɔmɔ nyɛtsɛ ni yɔɔ ŋwɛi lɛ bii; shi ehaa ehulu teɔ shi yɛ mɛi fɔji kɛ mɛi kpakpai anɔ, ni ehaa nyɔŋmɔ nɛɔ yɛ jalɔi kɛ mɛi ni bɛ jalɛ lɛ anɔ.” (Mateo 5:44, 45) Yɛ gbɛ kroko nɔ lɛ, Kristofonyo suɔmɔ lɛ kɔɔ mɔ fɛɛ mɔ he! Shi mɛni ji nɔ ni enɛ tsɔɔ yɛ efeemɔ mli diɛŋtsɛ?
Kɛ Wɔsumɔɔ Nyɔŋmɔ Diɛŋtsɛ Lɛ
Nɔ kome ji akɛ, kɛ wɔmiisumɔ ni wɔsumɔ Nyɔŋmɔ diɛŋtsɛ lɛ, ehe baahia ni wɔle lɛ jogbaŋŋ. Nyɔŋmɔ eha enɛ po efee mlɛo kɛtsɔ Biblia lɛ ni ekɛha lɛ nɔ, nɔ ni ji ewolo ni jɛ eŋɔɔ ni eŋma wɔ lɛ. Kɛ wɔnine shɛ wolo ko nɔ kɛjɛ suɔlɔ ko ŋɔɔ lɛ wɔteŋ mɛi pii kaneɔ wolo lɛ amrɔ nɔŋŋ ni bɔ ni wɔbɛ deka kwraa ha lɛ kɔɔɔ he eko. Ani esa akɛ enɛ afee nɔ ko ni yɔɔ sɔrɔto yɛ Biblia lɛ kanemɔ he? Dabida. Eji anɔkwale akɛ nibii pii yɛ ni gbalaa mɛi ajwɛŋmɔ ŋmɛnɛ yɛ shihilɛ mli, ni mɛi pii sumɔɔ ni amɛkwɛ televishin fe ni amɛkɛ hiɛdɔɔ aaakane nɔ ko. Shi anɔkwale Kristofoi haaa enɛ atsi amɛ naa ni amɛkakane Nyɔŋmɔ Wiemɔ lɛ. No hewɔ lɛ, amɛtamɔ lalatsɛ lɛ ni ŋma akɛ: “Misusuma yeɔ odasei lɛ [ni ŋmɛnɛ anaa yɛ Biblia lɛ mli lɛ] anɔ, ni misumɔɔ amɛ naakpa.”—Lala 119:167.
Nyɔŋmɔ kɛɔ wɔ bɔ ni wɔfee wɔnii wɔha yɛ Biblia lɛ mli. Taakɛ bɔ ni fɔlɔi kɛ jeŋba he mlai mamɔɔ shi amɛhaa amɛbii lɛ, Yehowa hu kɛ tɛi ni efolɔ eshwie shi ni ekpaa wɔ gbɛ akɛ wɔdi sɛɛ—mlai ni anyɛŋ atsake hiɛ eha. Akɛ nɔkwɛmɔ nɔ lɛ, Biblia lɛ kɛɔ wɔ akɛ: “Ajwamaŋbɔlɔi loo wɔŋjalɔi loo gbalaŋkulɔi loo mɛi ni kɛ amɛ diɛŋtsɛ amɛheloo feɔ yakayakanii loo hii ni kɛ hii feɔ yakayakanii loo julɔi loo hiɛjoolɔi loo daatɔlɔi loo mɛi ajɛlɔi loo amimyelɔi anine shɛŋ Nyɔŋmɔ maŋtsɛyeli lɛ nɔ kwraa.” (1 Korintobii 6:9, 10) Nibii babaoo ni ato naa nɛ! Shi mɔ fɛɛ mɔ ni sumɔɔ Nyɔŋmɔ diɛŋtsɛ lɛ kɛ miishɛɛ baakadi enɛɛmɛi. Mɛni hewɔ? Ejaakɛ taakɛ bɔfo Yohane tsɔɔ lɛ: “Ejaakɛ enɛ ji Nyɔŋmɔ suɔmɔ lɛ, akɛ wɔye ekitai lɛ anɔ.”—1 Yohane 5:3.
Shi nɔ ni yɔɔ mɔbɔ ji akɛ, sui gbohii ni Biblia lɛ wieɔ shiɔ lɛ pii ji nɔ ni ŋmɛnɛ akpɛlɛ nɔ yɛ mɛi ni ji “Kristofoi” ateŋ po. Amaniɛbɔɔ ko ni Protestant jamɔ ko kɛha kɛjɛ Kanada lɛ jieɔ yi akɛ asusu he ni aŋmɛ hii kɛ hii ni kɛ amɛhe feɔ yakayakanii lɛ agbɛ ni amɛtsɔmɔ jamɔ mli osɔfoi, ni amɛkpɛlɛ nɔ akɛ,abaanyɛ akpɛlɛ bɔlɛnamɔ nɔ ni gbalashihilɛ bɛ mli yɛ shihilɛi komɛi ashishi, ni amɛwo ŋaa akɛ ehe ehiaaa ni akɛɛ akɛ gbalafitemɔ ehiii yɛ gbalashihilɛ mli. Ŋwanejee ko bɛ he akɛ mɛi ni ŋmala nakai saji lɛ miisumɔ ni amɛsa mɛi fɛɛ ahiɛ. Shi ani amɛmiijie suɔmɔ kpo amɛtsɔɔ mɛi ni amɛwoɔ amɛ hewalɛ ni amɛkɛ amɛhe awo jeŋba shara gbɛ̀i nɛɛ amli Iɛ? Dabida, ejaakɛ Paulo kɛɛ akɛ mɛi ni feɔ nɛkɛ nibii nɛɛ anine shɛŋ Nyɔŋmɔ Maŋtsɛyeli lɛ nɔ. Kwɛ bɔ ni enɛ moŋ tsɔɔ suɔmɔ babaoo akɛ okɛ ohe aaakpɛtɛ tɛi ni Nyɔŋmɔ efɔlɔ eshwie shi lɛ ahe ni gbeyeishemɔ bɛ mli, ni oye obua mɛi ni egbɔlɔ lɛ ni amɛfee nakai nɔŋŋ moŋ fe ni okɛ henumɔ aaawo amɛ hewalɛ ni amɛnyiɛ gbɛ ni waaa ni kɛ amɛ baaya oshara mli lɛ nɔ!
Etsirɛɔ Wɔ Ni Wɔkɛ Mɛi Krokomɛi Aja
Kɛ wɔkane Biblia lɛ, wɔkaseɔ naakpɛɛ nibii ni Nyɔŋmɔ eto eyiŋ yɛ he kɛha adesai lɛ. Wɔkaseɔ akɛ “Nyɔŋmɔ sumɔɔ je lɛ akɛ eŋɔ ebi koome lɛ eha, koni mɔ fɛɛ mɔ ni heɔ enɔ eyeɔ lɛ hiɛ akakpata shi moŋ ena naanɔ wala.” (Yohane 3:16) Wɔkaseɔ Nyɔŋmɔ yiŋtoo akɛ ebaajie efɔŋfeemɔ kɛjɛ shikpɔŋ nɛɛ nɔ ni ekɛ nibii agbɛjianɔtoo hee ni tamɔ paradeiso ni toiŋjɔlɛ yɔɔ mli aba kɛtsɔ e-Maŋtsɛyeli ni yɔɔ Yesu shishi lɛ nɔ lɛ he nii. (Mateo 6:9, 10; Kpojiemɔ 21:3, 4) Taakɛ Biblia lɛ woɔ shi lɛ: “Eshwɛ fioo kɛkɛ ni mɔfɔŋ bɛ dɔŋŋ . . . shi mɛi ni he jɔ lɛ shikpɔŋ lɛ aaatsɔ amɛ nɔ, ni amɛmii aashɛ amɛhe yɛ hejɔlɛ babaoo mli.”—Lala 37:10, 11.
Yɛ anɔkwale mli lɛ, Biblia mli sane lɛ pɛpɛɛpɛ ji nɔ ni he hiaa adesa weku lɛ. Enɛ hewɔ ni eyɔɔ mɔbɔ akɛ aaakane yɛ bɔ ni Kristendom maŋsɛɛ sanekpakpa shiɛlɔi ni ohia kɛ jalɛsane ni ayeee yɛ maji ni nako nɔyaa tsɔ lɛ amli lɛ gbalaa amɛjwɛŋmɔ aaahu akɛ ehaa amɛkɛ amɛhe woɔ maŋkwramɔ kɛ maŋ hiɛ atuatsemɔi amli po lɛ ahe sane lɛ. Maŋ hiɛ atuatsemɔ naŋ tsabaa kɛbaŋ nakai maji lɛ amli naagbai lɛ. Ani nɛkɛ maŋsɛɛ sanekpakpa shiɛlɔi nɛɛ sumɔɔ Nyɔŋmɔ diɛŋtsɛ? Kɛji nakai lɛ, ani amɛjieŋ hemɔkɛyeli kpo yɛ eshiwoi amli ni amɛtsɔɔ toi lɛ agbɛ kɛba e-Maŋtsɛyeli lɛ hei? Tookwɛlɔi ni sumɔɔ amɛ asafoku lɛ diɛŋtsɛ lɛ baatsɔɔ amɛ bɔ ni toiboo kɛha Nyɔŋmɔ mla baanyɛ aye abua amɛ bianɛ po, fe ni amɛkɛ amɛhe aaawo maŋkwramɔŋ gbɛjianɔtoi ni nɔ ni baajɛ mli aba yɛ naagbee ji nijiaŋwujee lɛ amli.
Anɔkwale lɛ ji akɛ, Biblia mli sane lɛ ŋɔɔ aaahu akɛ mɔ ni yɔɔ suɔmɔ lɛ sumɔŋ ni ekome ehiɛ enɛ. Enɛ hewɔ suɔmɔ tsirɛɔ anɔkwale Kristofoi lɛ koni amɛkɛ mɛi krokomɛi aja nɔ ni amɛle lɛ. Nɔ ni yaa nɔ yɛ Kristendom ji akɛ ashi Biblia lɛ he wiemɔ lɛ aha kuu bibioo ko ni amɛkɛfee amɛnitsumɔ ni awoɔ amɛ nyɔmɔ yɛ he—osɔfoi lɛ. Nɔ ni ejɛ enɛ mli eba lɛ ehiii kwraa. Taakɛ Lutheran osɔfo ko kpɛlɛ nɔ yɛ wolo tɛtrɛɛ Christianity Today lɛ mli lɛ: “Sɔlemɔ lɛ egbɔjɔ ŋmɛnɛ ejaakɛ mumɔŋ hiɛnyiɛlɔi nyɛɛɛ atsɔne heyelilɔi akuu lɛ ni amɛtsu nitsumɔ lɛ nɔŋŋ ni amɛhu amɛtsuɔ lɛ. Aloo ekolɛ heyelilɔi lɛ nyɛɛɛ ayoo ni amɛkpɛlɛ sɔɔmɔ ni tamɔ nɛkɛ nɔ.”
Anɔkwale Kristofoi lɛ “yɔseɔ ni amɛkpɛlɛɔ sɔɔmɔ ni tamɔ nɛkɛ nɔ.” Amɛkɛ hiɛdɔɔ tsuɔ bɔfo Paulo wiemɔi nɛɛ ahe nii: “Nyɛhaa wɔmɔa wɔhiɛnɔkamɔ jajemɔ lɛ mli ni awaa ni ekagbugbaa, ejaakɛ mɔ ni wo shi lɛ enɔkwafo ni.” (Hebribii 10:23) Mɛni ji amɛyiŋtoo? Etamɔ nɔ ni tsirɛ Kristofoi akuu ko ni hi shi yɛ klɛŋklɛŋ afii oha lɛ mli lɛ ni bɔfo Paulo jie amɛyi nɛkɛ lɛ: “Sɛɛkpee bii nɛɛ jɛɔ suɔmɔ mli amɛshiɛɔ Kristo.”—Filipibii 1:16, NW.
Suɔmɔ Kɛha Nanemɛi Kristofoi
Hɛɛ, suɔmɔ ji anɔkwale Kristojamɔ diɛŋtsɛ lɛ naa samfele, ejaakɛ enaa hewalɛ yɛ anɔkwale Kristofoi ashihilɛ mli nibii fɛɛ kwa nɔ. No hewɔ lɛ amɛbafeɔ gbɔmɛi ni esoro amɛ kwraa yɛ mɛi ateŋ ni amɛhiɔ lɛ ahe. Mɛni hewɔ? Bɔfo Yohane wie nɛkɛ yɛ je nɛɛ he: “Jeŋ muu lɛ fɛɛ ka mɔfɔŋ lɛ hewalɛ mli.” (1 Yohane 5:19) Mɔfɔŋ lɛ ji Satan Abonsam, ni je lɛ jieɔ esui lɛ akpo yɛ enitsumɔi amli. Anaa hewalɛ ni Satan ena yɛ mɛi anɔ lɛ yɛ anɔkwale ni ayeee, jeŋba shara, jalɛ sane ni ayeee, hewolonɔ su mligbalamɔ, kɛ shika helɛtemɔ mli jalɛsane ni bɛ ni egbɛ eshwa ŋmɛnɛ lɛ mli. Esa akɛ Kristofonyo ni jaa Nyɔŋmɔ ni yɔɔ suɔmɔ ni ekaseɔ lɛ kɛtsɔɔ suɔmɔ su nɛɛ taomɔ nɔ lɛ afee gbɔmɔ sɔrɔto!
Shi, enɛ feemɔ lɛ bɛ mlɛo kɛha mɔ aŋkro lɛ. No hewɔ lɛ Biblia lɛ hu woɔ wɔ hewalɛ ni wɔtao mɛi ni yɔɔ hiɛsɔɔ kɛha su ni ji suɔmɔ lɛ. No hewɔ lɛ, Kristofoi baanyɛ aye abua amɛhe. No hewɔ ni bɔfo Paulo ŋma wiemɔi ni woɔ mɔ hewalɛ nɛɛ: “Nyɛhaa wɔyɔseyɔsea wɔhe ni wɔhiɛ adɔ suɔmɔ kɛ nitsumɔi kpakpai ahe, ni wɔkakwa wɔhe naabuamɔ . . . ni wɔwowoo wɔhe hewalɛ.”—Hebribii 10:23-25.
Kɛ oosumɔ ni okpɛlɛ nakai hewalɛwoo lɛ nɔ lɛ, Yehowa Odasefoi baasumɔ ni amɛtsɔɔ bo gbɔmɛi akuu ko ni miibɔ mɔdɛŋ waa ni amɛjie suɔmɔ ni Nyɔŋmɔ gbeyeishemɔ yɔɔ mli lɛ kpo yɛ amɛshihilɛ mli. Ŋwanejee ko bɛ he akɛ kuu ni tamɔ nɛkɛ yɛ akutsoŋ he ni oyɔɔ lɛ, ni Nyɔŋmɔ mumɔ lɛ yɛ amɛnɔ, ejaakɛ kɛ amu sane muu lɛ fɛɛ naa lɛ, no ji anɔkwale Kristofoi asuɔmɔ lɛ jɛɛhe. “Mumɔ lɛ yibii ji suɔmɔ.” (Galatabii 5:22) Amɛkɛbɔɔ baaye abua bo ni obo bɔfo Petro hewalɛwoo nɛɛ toi: “Nyɛnaa suɔmɔ nyɛhaa nyɛmimɛi anaanyobɔɔ muu lɛ fɛɛ.”—1 Petro 2:17.
Kwɛ oshara ni eeeji akɛ yɛ be mli ni mɔ ko ebɔ mɔdɛŋ aaahu akɛ eeesɔmɔ Nyɔŋmɔ lɛ, eeenu ni aajaje Yesu wiemɔi nɛɛ aatsɔɔ lɛ: “Mileee nyɛ kwraa! Nyɛjea minɔ nyɛyaa, nyɛ mlakwamɔ nitsulɔi.” (Mateo 7:23, NW) Kɛ wɔtao suɔmɔ, Kristojamɔ diɛŋtsɛ lɛ naa samfele lɛ, enɛ baŋ wɔ nɔ. Suɔmɔ baatsirɛ wɔ ni wɔkane Biblia lɛ ni wɔhi shi yɛ tɛi ni efolɔ eshwie shi lɛ anaa, wɔtao Kristofoi krokomɛi ni wɔkɛ amɛ abɔ, ni wɔwie nibii kpakpai ni yɔɔ Biblia lɛ mli lɛ he wɔtsɔɔ mɛi krokomɛi.
Hɛɛ, suɔmɔ baatsirɛ wɔ ni wɔfee nɔ ni Nyɔŋmɔ taoɔ akɛ wɔfee lɛ. Ni taakɛ Yesu kɛɛ lɛ, “Mɔ ni feɔ mitsɛ ni yɔɔ ŋwɛi lɛ suɔmɔnaa nii” lɛ, lɛ ji mɔ ni nine baashɛ Nyɔŋmɔ shiwoi anɔ. Bɔfo Yohane kɛfata he akɛ: “Mɔ ni feɔ Nyɔŋmɔ suɔmɔnaa nii lɛ hiɔ shi kɛyaa naanɔ.”—Mateo 7:21; 1 Yohane 2:17.
Hɛɛ, taomɔ suɔmɔ. Ha etsirɛ bo ni ofee Nyɔŋmɔ suɔmɔnaa nii. Kɛkɛ lɛ obaajie ohe kpo akɛ anɔkwale Kristofonyo, akɛni Yesu kɛɛ akɛ: “Kɛji nyɛsumɔɔ nyɛhe lɛ, no mɛi fɛɛ kɛaale akɛ mikaselɔi ji nyɛ.” (Yohane 13:35) Ni onine aaashɛ naanɔ nyɔmɔwoo ni Nyɔŋmɔ ewo shi kɛha mɛi ni sumɔɔ Iɛ lɛ anɔ.
[Mfoniri ni yɔɔ baafa 7]
Taomɔ Suɔmɔ