Buu-Mɔɔ INTANƐT NƆ WOJIATOOHE
Buu-Mɔɔ
INTANƐT NƆ WOJIATOOHE
Ga
@
  • ɛ
  • ɔ
  • ɛ́
  • ɛ̃
  • ɔ̃
  • ã
  • ŋ
  • á
  • BIBLIA
  • WOJI
  • ASAFOŊ KPEEI
  • w89 7/15 bf. 4-7
  • Nltsumɔ Baanyɛ Aha Ona Miishɛɛ

Vidio ko bɛ kɛhã nɔ ni ohala nɛɛ.

Ofainɛ waa, be ni wɔtaoɔ wɔjie vidio lɛ, wɔná naagba ko.

  • Nltsumɔ Baanyɛ Aha Ona Miishɛɛ
  • Buu-Mɔɔ Eetswa Yehowa Maŋtsɛyeli He Adafi—1989
  • Saneyitsei Bibii
  • Saji Ni Tamɔ Enɛ
  • Yiŋtoi Ni Ja Gbɛ?
  • Abɔ Gbɔmɔ Ni Etsu Nii
  • ‘Na Nɔ Kpakpa’ Yɛ Nyɔŋmɔ Suɔmɔnaa Nifeemɔ Mli
  • Obaanyɛ Onya Nitsumɔ ni Wa He
    Buu-Mɔɔ Eetswa Yehowa Maŋtsɛyeli He Adafi—2015
  • Tsu Nii Kɛ Miishɛɛ
    Bɔ Ni Ooofee Ohi Nyɔŋmɔ Suɔmɔ Lɛ Mli
  • Gbo Deŋme ni Oye Emli Nii Kpakpai lɛ Amli Ŋɔɔmɔ
    ‘Nyɛhia Nyɔŋmɔ Suɔmɔ Lɛ Mli’
  • Ha Ashɛje Omii​—Shɛjemɔ Mɛi Krokomɛi Amii
    Buu-Mɔɔ Eetswa Yehowa Maŋtsɛyeli He Adafi—2013
Kwɛmɔ Ekrokomɛi Hu
Buu-Mɔɔ Eetswa Yehowa Maŋtsɛyeli He Adafi—1989
w89 7/15 bf. 4-7

Nltsumɔ Baanyɛ Aha Ona Miishɛɛ

ANTONIO ni yɔɔ Genoa, Italia lɛ kɛɛ: “Misumɔɔ minitsumɔ akɛ mɔ ni kalaa woji diɛŋtsɛ. Awoɔ mi nyɔmɔ jogbaŋŋ, ni enɛ haa mikɛ ŋmɛlɛtswaa babaoo tsuɔ nii fe nine. Yɛ afii fioo pɛ mli, yɛ da ni midako tsɔ lɛ fɛɛ sɛɛ lɛ, mibatsɔ minitsumɔtsɛ lɛ shieŋtsɛ kpakpa.” Antonio tamɔ mɔ ni enine eshɛ otii nihaa mɔ tsuɔ nii waa lɛ nɔ: ninamɔ, gbɛi kɛ nitsumɔ ni esumɔɔ tsumɔ waa.

Shi ani Antonio ‘miina nɔ kpakpa yɛ edeŋmegbomɔ nitsumɔ lɛ fɛɛ mli’? (Jajelɔ 3:13) Ni ani nitsumɔ ni tamɔ nɛkɛ miiha eena miishɛɛ lɛlɛŋ? Etee nɔ akɛ: “Yɛ bɔ ni wɔshihilɛ lɛ kɛ yeyeeyefeemɔ baa hewɔ lɛ, wɔje shishi wɔkɛ weku mli haomɔi miikpe. Ni enɛ haaa wɔna miishɛɛ.” Antonio loo eŋa lɛ bɛ miishɛɛ yɛ amɛnitsumɔ kpakpa ni amɛyɔɔ lɛ fɛɛ sɛɛ. Ni bo hu? Ani ‘oona nɔ kpakpa yɛ odeŋmegbomɔ nitsumɔ lɛ fɛɛ mli’? Ani onitsumɔ lɛ miiha oona miishɛɛ diɛŋtsɛ?

Yiŋtoi Ni Ja Gbɛ?

Yiŋtoo titri hewɔ ni haa atsuɔ nii waa ji ni ana nɔ ko yɛ shihilɛ mli. Yɛ maji komɛi anɔ lɛ, ehe hiaa ni gbɔmɛi kɛ ŋmɛlɛtswai babaoo atsu nii dani amɛna nɔ ko fioo. Mɛi komɛi tsuɔ nii dɛŋdɛŋ jenamɔ kɛ jetsɛremɔ koni amɛbii ana nɔ ko ni hi yɛ shia lɛ mli. Mɛi krokomɛi hu tsuɔ nii yɛ ninamɔ ni amɛtaoɔ amɛbua naa lɛ hewɔ.

Leonida ni yɔɔ Philippines lɛ hiɛ nitsumɔi enyɔ. Etsuɔ nii yɛ shikatoo he ko yɛ gbi lɛ mli ni etsɔɔ nii yɛ kɔlegi ko hu ŋmɛlɛtswai etɛ loo ejwɛ yɛ gbɛkɛ. Ani shika ni enaa kɛfataa he lɛ sa? Etsɔɔ mli akɛ: “Be fɛɛ be lɛ miikwɛ watsi. Eje mitsine po. Miitsu nii ni mitsui enyɔɔɔ mimli.”

Dabi, ni aaatsu nii kɛkɛ ni ana shika lɛ kɛ anɔkwa miishɛɛ kɛ tsui ni nyɔɔ mɔmli baaa. Nilelɔ Maŋtsɛ Salomo wo ŋaa akɛ: “Kaagbo deŋme okɛtao nii, ŋmɛɛmɔ bo diɛŋtsɛ onilee nɛɛ he. Aso ooojie ohiɛ oka nɔ ni bɛ lɛ? Ejaakɛ nii kwɛɔ fiji tamɔ okropɔŋ ni efilikiɔ kɛyaa ŋwɛi.” (Abɛi 23:​4, 5) Abɔ amaniɛ akɛ okropɔŋi komɛi afilikimɔ naawalɛ shɛɔ shitoi 80 ŋmɛlɛtswaa kome. Enɛ feɔ bɔ ni shika ni akɛ tɔlɛ ena baanyɛ afiliki oyayaayai lɛ he nɔkwɛmɔ nɔ. Kɛji akɛ gbɔmɔ bua nii babaoo naa po lɛ, kɛji akɛ egbo lɛ enyɛŋ etere nɔ ko kɛjɛ mli kɛya.—Jajelɔ 5:​15; Luka 12:​13-21.

Ni mɔ ko kɛ ehe aaawo nibii anaabuamɔ mli lɛ kɛ osharai ni hiɛdɔɔ yɔɔ mli baa yɛ bei komɛi amli. Ebaanyɛ ni ekɛ shika suɔmɔ aba. Nyɔŋmɔ jalɔi akuu ko ni atsɛɔ amɛ Farisifoi hi shi yɛ klɛŋklɛŋ afii oha lɛ mli ni ale amɛ yɛ shika ni amɛsumɔɔ lɛ hewɔ. (Luka 16:14) Akɛ mɔ ni tsutsu lɛ eji Farisifonyo lɛ, Kristofonyo bɔfo Paulo le amɛshihilɛ gbɛ lɛ jogbaŋŋ. (Filipibii 3:⁠5) Paulo bɔ kɔkɔ akɛ: “Shi mɛi ni taoɔ nii pii ana lɛ gbeɔ kaa kɛ tsɔne kɛ kwashiai akɔnɔi pii ni fiteɔ mɔ ni tsiɔ mɛi ewoɔ hiɛkpatamɔ kɛ laajemɔ mli lɛ amli. Ejaakɛ nibii fɔji fɛɛ ashishifa ji shika suɔmɔ ni mɛi komɛi di sɛɛ . . . ni amɛkɛ piŋmɔi babaoo egbulɔ amɛhe lɛ.” (1 Timoteo 6:​9, 10) Hɛɛ, “shika suɔmɔ,” ni aaafee nɔ fɛɛ nɔ kɛha enɛ lɛ baanyɛ afite mɔ ko shihilɛ. Gbɛ ni tamɔ nɛkɛ kɛ miishɛɛ baaa.

Kɛha mɛi komɛi lɛ, yiŋtoo hewɔ ni amɛmiaa amɛhiɛ lɛ ji ni amɛtsɔmɔ onukpai yɛ nitsumɔ mli. Ni kɛlɛ, amɛkɛ bɔ ni shihilɛ lɛ ji lɛ bakpeɔ. Fortune wolo tɛtrɛɛ lɛ kɛɛ akɛ: “Nitsulɔi ni kɛ amɛhe sha afɔlei yɛ be mli ni amɛyɛ afii 20 kɛyaa kɛ 30 kɛyaa lɛ ni yashɛ onukpai agbɛhe ko yɛ teŋ gbɛ lɛ miiyoo yɛ gbɛ ni yɔɔ mɔbɔ nɔ akɛ, yɛ amɛnitsumɔ dɛŋdɛŋ babaoo lɛ fɛɛ sɛɛ lɛ, jeee mɔ fɛɛ mɔ baanyɛ akwɔ kɛyashɛ yiteŋgbɛ. Akɛni amɛmiididaŋ kɛmiijɛ amɛtɔlɛ lɛ mli hewɔ lɛ, ehaa amɛbiɔ amɛ diɛŋtsɛ amɛhe nɔ ni enɛɛmɛi fɛɛ tsɔɔ. Mɛni hewɔ esa akɛ amia hiɛ babaoo nakai? Namɔ po jwɛŋɔ wɔhe?”

Nuu ko ni eshihilɛ gbɛ tamɔ nakai ji Mizumori, ni nɔ ni etaoɔ ni enine ashɛ nɔ nɔŋŋ ji ni eya ehiɛ yɛ je lɛŋ. Etiu nitsumɔ ni ji nɔkwɛmɔ nitsumɔ yɛ Japan shikatoo hei wuji lɛ ekome mli, ni enaaa be eha eweku lɛ. Yɛ be mli ni etsu nii waa fe afii 30 lɛ, ena akɛ egbɔmɔtsoŋ hewalɛnamɔ efite, ni ebɛ miishɛɛ. Ekɛɛ: “Miyoo akɛ akaŋ ni ashiɔ yɛ gbɛhei amli yɛ gbɔmɛi ni bɔɔ mɔdɛŋ akɛ amɛaahe gbɛi lɛ ateŋ lɛ ji ‘yakayaka nitsumɔ kɛ kɔɔyɔɔ sɛɛdii.’”​—Jajelɔ 4:⁠4.

Shi gbɔmɛi tamɔ Antonio, ni na enitsumɔ mli ŋɔɔmɔ lɛ hu? Bɔ ni enitsumɔ lɛ ŋɔɔ enaa sɔŋŋ hewɔ lɛ Antonio kɛ eweku shihilɛ sha afɔle yɛ enitsumɔ afɔleshaa latɛ lɛ nɔ. Mɛi krokomɛi kɛ amɛgbɔmɔtsoŋ hewalɛnamɔ kɛ amɛwala po shaa afɔle, taakɛ bɔ ni trukaa gbele baa Japan nitsumɔtsɛmɛi ni tsu nii fe nine ni he gbɛi lɛ anɔ lɛ. Atswa amɛ telifon shii 135 gbi kome yɛ be mli ni afeɔ eyara lɛ.

Mɛi krokomɛi hu tuɔ amɛwala amɛkɛyeɔ amɛbuaa mɛi krokomɛi. Yesu wo mumɔ ni tamɔ nɛkɛ he hewalɛ. (Mateo 7:​12; Yohane 15:13) Ni akɛ ekaa aaatsu nitsumɔ ni sa he nii, ni aye abua mɛi krokomɛi lɛ kɛ miishɛɛ diɛŋtsɛ baa.​—Abɛi 11:⁠25.

Shi kɛlɛ, nɛkɛ jwɛŋmɔ kpakpa ni akɛtsuɔ nii nɛɛ jeee nɔ ni eye ehe kɛjɛ fatɔi ahe. Akɛ nɔkwɛmɔ nɔ lɛ, Yuda maŋtsɛ Uzia kɛ ehe wo maŋ nitsumɔ ko ni da waa mli, etsa nu bui yɛ ŋa lɛ nɔ. Ekolɛ Uzia webii lɛ ahesusumɔ yɛ ejwɛŋmɔ mli, ejaakɛ no mli lɛ “eetao Yehowa sɛɛ gbɛ” ni eka shi faŋŋ akɛ ebo ŋwɛi famɔ akɛ maŋtsɛmɛi lɛ akafee pɛsɛmkunya lɛ toi. (2 Kronika 26:​5, 10; 5 Mose 17:​14-20) Enɛ ha eye kunim yɛ tawuu mli, ni ‘egbɛi jije kɛtee shɔŋŋ.’ Shi beni ebana hewalɛ lɛ, ebawo ehe nɔ, ni nɔ ni jɛ mli ba ji eshigbeemɔ. (2 Kronika 26:​15-20; Abɛi 16:18) Mɔ ni etuu ehe eha mɛi krokomɛi ayelikɛbuamɔ shi efeɔ nɔ ni sa ehiɛ ni ewoɔ ehe nɔ lɛ baanyɛ agbee shi. Belɛ mɛni hewɔ esa akɛ mɔ ko asumɔ ni etsu nitsumɔ ni wa?

Abɔ Gbɔmɔ Ni Etsu Nii

Wɔbaanyɛ wɔkase nitsumɔ he nii kɛjɛ nuu ko ni tsu babaoo fe adesa fɛɛ adesa ni ehi shikpɔŋ nɛɛ nɔ lɛ dɛŋ. Lɛ ji Yesu Kristo. (Mateo 20:​28; Yohane 21:25) Beni egbo yɛ sɛŋmɔtso nɔ lɛ, ebo akɛ, “Agbe naa!” (Yohane 19:30) Nitsumɔ eyi ewala shihilɛ be ni he afii 33 1/2 lɛ mli obɔ.

Yesu shihilɛ yeɔ ebuaa wɔ ni wɔhaa sanebimɔ ni ji, “Mɛɛ nitsumɔ baanyɛ aha ona miishɛɛ?” lɛ hetoo. E-Ŋwɛi Tsɛ lɛ suɔmɔnaa nifeemɔ ji nɔ ni kɛ miishɛɛ ni anyɛŋ akɛ nɔ ko ato he lɛ baa. Nakai nɔŋŋ hu, wɔ-Bɔlɔ lɛ suɔmɔnaa nifeemɔ baanyɛ aha wɔnu he akɛ wɔtsu nitsumɔ ni sa ni eha wɔna miishɛɛ lɛ. Mɛni hewɔ? Ejaakɛ E-le wɔsu kɛ baŋ kɛ wɔhiamɔ nii babaoo fe bɔ ni wɔle.

Beni Nyɔŋmɔ bɔ klɛŋklɛŋ gbɔmɔ, Adam lɛ, ekɛ nitsumɔ ni ekɛ enine kɛ ejwɛŋmɔ fɛɛ baatsu ha lɛ. (1 Mose 2:​15, 19) ‘Akɛ ekwɛ shikpɔŋ nɔ bɔɔ nii krokomɛi fɛɛ anɔ’ lɛ, Adam yɛ nɔkwɛmɔ nitsumɔ ko ni esa akɛ etsu. (1 Mose 1:28) Bei abɔ ni Adam kɛ ehe kpɛtɛɔ gbɛjianɔtoo nɛɛ he lɛ, enitsumɔ lɛ feɔ nɔ ni sa kɛ nɔ ni shishinumɔ yɔɔ mli. Nitsumɔ bibioo ko ni akɛaaha lɛ lɛ haa enaa hegbɛ koni ekɛsa Ŋwɛi Flooflonyo lɛ hiɛ.

Shi, enɛ eyaaa nɔ nakai yɛ Adam gbɛfaŋ. Eto eyiŋ akɛ ebaatsi ehe kɛjɛ Nyɔŋmɔ gbɛjianɔtoo lɛ he. Adam nyaaa Nyɔŋmɔ suɔmɔnaa nifeemɔ he dɔŋŋ, shi moŋ eesumɔ ni efee nɔ ni sa ehiɛ. Efee esha eshi Bɔlɔ lɛ. Nɔ ni jɛ yiŋkpɛɛ nɛɛ mli ba ji akɛ Adam kɛ eŋa kɛ eshwiei fɛɛ “wo yakayaka nii ashishi.” (Romabii 5:​12; 8:20) Ni nitsumɔ kɛ miishɛɛ moŋ aaaba lɛ, ebatsɔ tɔlɛ kɛ deŋmegbomɔ. Nɔ ni fata Adam toigbalamɔ lɛ he ji nɛkɛ wiemɔi nɛɛ: “Alomɔ shikpɔŋ su yɛ ohewɔ, jaramɔ mli oooye enɔ nii yɛ, owala gbii abɔ fɛɛ. Ni ŋmei kɛ aŋlɛŋlɛ eeewo ehao, ni ŋa nɔ baai oooye. Ohiɛ latsaa mli oooye nii yɛ, kɛyashi be mli ni oooku osɛɛ kɛaatee shikpɔŋ mli.” (1 Mose 3:​17-19) Nitsumɔ ni woo yɔɔ mli, kɛ shishinumɔ akɛ nɔ ni ji oti yɛ mli ji ni esa gbɔmɔ Bɔlɔ lɛ hiɛ lɛ, batsɔ piŋmɔ kɛ deŋmegbomɔ dani ena edaaŋ ŋmaa.

Mɛɛ sanenaamuu wɔbaanyɛ wɔna kɛjɛ nɛkɛ anɔkwa saji nɛɛ amli? Enɛ: Nitsumɔ ni wa kɛ tsui ni nyɔɔ mɔ mli kɛ miishɛɛ ni hiɔ shi kɛyaa naanɔ baa beni wɔtswa wɔshihilɛ wɔbɔle ŋwɛi suɔmɔnaa nifeemɔ he.

‘Na Nɔ Kpakpa’ Yɛ Nyɔŋmɔ Suɔmɔnaa Nifeemɔ Mli

Ŋwɛi suɔmɔnaa nifeemɔ tamɔ niyenii kɛba Yesu Kristo​—nɔ ko ni sa akɛ ana mli ŋɔɔmɔ ni baawaje emumɔŋ wala. (Yohane 4:34) Te aaafee tɛŋŋ ni nitsumɔ mli ŋɔɔmɔ ni tamɔ nɛkɛ aaatsɔ onɔ lɛ?

Esa akɛ oyoo “nɔ ni [Yehowa] Nyɔŋmɔ suɔmɔnaa nii ji” kɛha bo. (Efesobii 5:17) Esuɔmɔnaa nii ji ni aku sɛɛ akɛ adesai aba “Nyɔŋmɔ bii lɛ anunyam heyeli lɛ mli” ekoŋŋ. (Romabii 8:​21; 2 Petro 3:⁠9) Agbɛnɛ, jeŋ muu fɛɛ naabuamɔ nitsumɔ ni akɛtsu enɛ lɛ miiya nɔ. Bo hu obaanyɛ ona nitsumɔ ni haa mɔ tsui nyɔɔ emli nɛɛ mli gbɛfaŋnɔ. Nakai nitsumɔ lɛ baaha ona miishɛɛ.

Antonio, ni atsi eta kɛjɛ shishijee lɛ na miishɛɛ kɛ tsui ni nyɔɔ mɔ mli yɛ sɛɛ mli. Beni lɛ kɛ eŋa fɛɛ kɛ “yakayaka” heloo gbɛfaŋ nitsumɔi lɛ ye klɛŋklɛŋ gbɛhe yɛ amɛshihilɛ mli ni amɛkɛ amɛhe wo mli vii lɛ, amɛmumɔŋ shihilɛ fite. Ni no mli amɛje shishi amɛkɛ naagbai miikpe yɛ amɛweku shihilɛ mli. Beni amɛyoo enɛ lɛ, eŋa lɛ kpɛ eyiŋ akɛ ebaakpa nitsumɔ ni eje shishi akɛ ‘eeewaje ehe waa’ yɛ Nyɔŋmɔ Maŋtsɛyeli lɛ shiɛmɔ lɛ he nitsumɔ lɛ mli kɛ ebe fɛɛ.—Luka 13:⁠24.

Antonio kɛɛ: “Amrɔ nɔŋŋ ni wɔyoo tsakemɔ kpele ko. Wɔbeee dɔŋŋ. Toiŋjɔlɛ ku sɛɛ eba wɔweku lɛ mli.” Eŋa lɛ na miishɛɛ babaoo yɛ mɛi krokomɛi ni eye ebua amɛ koni amɛna nilee ni tsɔɔ “naanɔ wala” lɛ hewɔ. (Yohane 17:⁠3) Emiishɛɛ lɛ ha Antonio ku sɛɛ esusu nɔ ni sa ni sɛɛnamɔ yɔɔ he lɛ he ekoŋŋ. Suɔmɔ ni eyɔɔ akɛ ekɛ esusuma muu fɛɛ aaasɔmɔ Nyɔŋmɔ lɛ ye omanye. Ekpoo hegbɛ kɛha nɔwomɔ ni akɛha lɛ lɛ ni eshi eheloonaa nitsumɔ lɛ. Eyɛ mli akɛ tsakemɔi nɛɛ tsɔɔ akɛ ebaatsu nitsumɔ ni baa shi moŋ, shi Antonio kɛ eŋa lɛ fɛɛ yɛ miishɛɛ yɛ be fɛɛ sɔɔmɔ lɛ mli, ni amɛmiifee Nyɔŋmɔ suɔmɔnaa nii.

Shi, jeee mɛi fɛɛ yɔɔ gbɛhe ni baaha amɛfee tsakemɔi wuji ni tamɔ nɛkɛ mli. Mizumori, Japan shikatoo he nitsulɔ ni atsi eta kɛjɛ shishijee lɛ na sɔɔmɔ nitsumɔ lɛ mli gbɛfaŋnɔ akɛ onukpa yɛ Kristofoi asafo lɛ mli ni eyeɔ ebuaa eweku lɛ lolo kɛ eheloo gbɛfaŋ nitsumɔ lɛ, yɛ he ni eji nɔkwɛlɔ yɛ nitsumɔ mli lɛ. Shi, eshihilɛ jeee nɔ ni etswa ebɔle heloo gbɛfaŋ nitsumɔ lɛ dɔŋŋ, shi moŋ, nɔ ni etswa ebɔle Nyɔŋmɔ suɔmɔnaa nifeemɔ. Eheloo gbɛfaŋ nitsumɔ lɛ ji nɔ ni wajeɔ lɛ ni haa enyɛɔ etsuɔ nɔ ni ekɛma ehiɛ lɛ. Agbɛnɛ heloo gbɛfaŋ nitsumɔ lɛ ebafee nɔ ni shishinumɔ yɔɔ mli kɛha lɛ.

Kɛ ona jwɛŋmɔ ni tamɔ nɛkɛ yɛ onitsumɔ he lɛ, ŋwanejee ko bɛ he akɛ obaamia ohiɛ, “jeee kɛ hiɛaŋ sɔɔmɔ, tamɔ mɛi ni taoɔ gbɔmɛi ahiɛ nyam, shi moŋ yɛ tsui krɔŋŋ mli akɛ mɛi ni sheɔ Nyɔŋmɔ gbeyei.” (Kolosebii 3:22) Anɔkwayeli ni tamɔ nɛkɛ baafee nɔ ni eyaŋ shɔŋŋ yɛ akaŋshii jeŋ nɛɛ mli, shi taakɛ Mizumori kpɛlɛɔ nɔ lɛ, kɛ okɛ shishitoo mlai nɛɛ tsu nii lɛ, akɛ bulɛ baahao ni akɛ he baafɔ onɔ. Eyɛ mli akɛ etsuuu nii kɛhaaa nɔwomɔ dɔŋŋ moŋ, shi ebaa kɛkɛ.​—Abɛi 22:⁠29.

Hɛɛ, oshihilɛ gbɛ ni oooha ebɔle Nyɔŋmɔ suɔmɔnaa nifeemɔ lɛ ji oti yɛ miishɛɛ ni aaana yɛ nitsumɔ ni wa lɛ tsumɔ mli. No hewɔ ni nilelɔ Maŋtsɛ Salomo mu sane naa akɛ: “Miyoo akɛ nɔ ko nɔ ko bɛ ni hi ha amɛ fe nɔ ni amɛmii aaashɛ amɛhe ni amɛaafee ekpakpa yɛ amɛwala be lɛ mli. Ni asaŋ miyoo akɛ, kɛ gbɔmɔ fɛɛ gbɔmɔ aaaye ni enu, ni eye nii kpakpai amli ŋɔɔmɔ yɛ edeŋmegbomɔ fɛɛ mli lɛ, Nyɔŋmɔ nikeenii ni.”​—Jajelɔ 3:​12, 13.

[Mfoniri ni yɔɔ baafa 7]

Oweku shihilɛ ni oootswa oma Biblia lɛ kasemɔ kɛ Nyɔŋmɔ suɔmɔnaa nifeemɔ nɔ Iɛ ji nɔ ni baaha ona nitsumɔ ni wa mli sɛɛnamɔi lɛ amli miishɛɛ

    Ga Woji (1980-2025)
    Shi Mli
    Botemɔ Mli
    • Ga
    • Kɛmaje
    • Bɔ Ni Misumɔɔ Lɛ Mihãa
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Mlai Ni Yɔɔ He
    • Ohe Saji
    • Ohe Saji Lɛ Ahe Gbɛjianɔtoo
    • JW.ORG
    • Botemɔ Mli
    Kɛmaje