Nyɔŋmɔ Ojarawa Tɛ—BIBLIA LƐ Fai lɛ Amlitaomɔi
SOUTH Afrika okwaafonyo ko ni atsɛɔ lɛ Schalk van Niekerk miikwɛ gbekɛbii komɛi ni kɛ tɛi komɛi miishwɛ yɛ 1867 mli. Ena tɛ lɛ ekome ni yɔɔ fɛo ni kpɛɔ kaŋkaŋ waa. Gbekɛbii lɛ anyɛ kɛɛ lɛ akɛ, “Kɛ oosumɔ lɛ, obaanyɛ okɔ.” Shi Van Niekerk kɛ tɛ lɛ yatsɔɔ su mli nibii ahe nilelɔ ko koni ekwɛ nɔ ni ji. Gbekɛbii lɛ leee akɛ amɛkɛ ojarawa tɛ agbo ko ni shɛɔ £500! miishwɛ!
Ani eeenyɛ eba akɛ bo hu ohiɛ ojarawa tɛ ko ni oleee? Akɛ nɔkwɛmɔ nɔ lɛ, mɛi pii yɛ Biblia lɛ eko, akɛni eji wolo ni aheɔ fe fɛɛ hewɔ, ejaakɛ ayɛ emuu lɛ fɛɛ loo efai komɛi yɛ wiemɔi fe 1,900 mli. Ni kɛlɛ, gbɔmɛi pii kaneko Biblia lɛ, ni yɛ enɛ hewɔ lɛ, emli saji lɛ ahe nɔ ko fioo ko pɛ amɛle.
Biblia lɛ kɛɔ akɛ “ejɛ Nyɔŋmɔ mumɔ lɛŋ” ni yɛ enɛ hewɔ lɛ eji Nyɔŋmɔ Wiemɔ. (2 Timoteo 3:16; okɛto 1 Tesalonikabii 2:13 he.) Eji adesai ajwetri ni jara wa fe fɛɛ. No nɔ wɔtsɔɔ wɔleɔ bɔ ni wɔɔfee wɔna nɔ ni hi fe fɛɛ yɛ shihilɛ mli amrɔ nɛɛ, kɛ nɔ ni he hiaa titri lɛ, bɔ ni wɔɔfee wɔna naanɔ wala! (Yohane 17:3, 17) Ani nɔ ko yɛ ni ejara aaanyɛ awa waa fe no?
Shi bɔni afee ni wɔhiɛ asɔ loo wɔyoo ojarawa tɛ nɛɛ kɛ efai krokomɛi lɛ fɛɛ lɛ, esa akɛ mɔ ko ale enɛ jogbaŋŋ. Kɛ akwɛ enɛ klɛŋklɛŋ kwraa lɛ, eeenyɛ efee tamɔ nɔ ko ni wa waa. Fɛɛ sɛɛ lɛ, Biblia lɛ ji woji sɔrɔtoi komekomei 66 ni abua naa. Mɛni yɔɔ nakai woji lɛ amli? Ani yiŋtoo ko yɛ bɔ ni ato naa aha lɛ sɛɛ? Kɛji nakai lɛ, te mɔ ko aaafee tɛŋŋ ale he ni Biblia mli saji titrii lɛ yɔɔ lɛ?
Ni mɔ ko aaale Biblia lɛ ji mpoatswaa loo kaa diɛŋtsɛ. Shi taakɛ ojarawa tɛ diɛŋtsɛ ji lɛ, Biblia lɛ ŋmɛɔ pɛpɛɛpɛ ni eyɛ gbɛjianɔtoo. Wɔbaanyɛ wɔna enɛ kɛ wɔsusu emli saji lɛ ahe fioo.
Hebri Ŋmalɛi Lɛ—Kɛ Enine Tsɔɔ Kristo Nɔ
Aja Biblia lɛ mli afee lɛ “Kpaŋmɔ Momo” kɛ “Kpaŋmɔ Hee.” Gbɛi ni akɛtsɛɔ amɛ nɛkɛ lɛ ejaaa, ejaakɛ ehaa anaa jwɛŋmɔ lɛ akɛ “Kpaŋmɔ Momo” lɛ be eho ni sɛɛnamɔ bɛ he tsɔ. Gbɛi ni sa jogbaŋŋ kɛha nakai Ŋmalɛi lɛ fa lɛ ji Hebri Ŋmalɛi, ejaakɛ aŋma nakai fa lɛ yɛ Hebri wiemɔ mli titri. Aŋma “Kpaŋmɔ Hee” lɛ yɛ Hela wiemɔ mli yɛ Ŋ.B. klɛŋklɛŋ afii oha lɛ mli; no hewɔ lɛ atsɛɔ lɛ yɛ gbɛ ni ja nɔ akɛ Kristofoi a-Hela Ŋmalɛi.
Klɛŋklɛŋ Biblia mli wolo lɛ, 1 Mose loo Genesis jeɔ shishi kɛjɛɔ afii abɔ ni aleee beni Nyɔŋmɔ bɔ ŋwɛi kɛ shikpɔŋ ni yɛ sɛɛ mli lɛ eje shikpɔŋ lɛ nɔ saamɔ shishi koni adesai ahi nɔ lɛ. Abɔ klɛŋklɛŋ adesai enyɔ lɛ akɛ mɛi ni yeɔ emuu; shi amɛhala eshafeemɔ gbɛ, ni nɔ ni jɛ mli ba ji oshara kɛha amɛshwiei. Ni kɛlɛ, taakɛ ojarawa tɛ ni anaa yɛ duŋ mli ji lɛ, Biblia lɛ kɛ hiɛnɔkamɔ he srɛmi loo kpɛmɔ haa adesai ni egbee shi lɛ: “seshi” ko, ni yɛ naagbee lɛ ebaasaa nɔ ni ejɛ esha kɛ gbele mli eba lɛ fɛɛ. (1 Mose 3:15) Namɔ nɛkɛ Seshi nɛɛ baaji? Klɛŋklɛŋ Mose jeɔ shishi etaoɔ nɛkɛ Seshi ni baa nɛɛ wekukpaa lɛ mli, ni egbalaa jwɛŋmɔ kɛyaa Seshi lɛ blematsɛmɛi anɔkwafoi, tamɔ Abraham, Isak kɛ Yakob ashihilɛ be nɔ.
Nɔ ni nyiɛ sɛɛ lɛ, 2 Mose loo Eksodo tsɔɔ Mose fɔmɔ mli. Mose shihilɛ fee Seshi ni baa lɛ nɔ̃ lɛ he mfoniri yɛ gbɛi sɔrɔtoi pii anɔ. Yɛ haomɔi nyɔŋma lɛ sɛɛ lɛ, Israel shi Mizraim yɛ agbojee mli ni ato amɛ akɛ Nyɔŋmɔ maŋ ni ehala yɛ Sinai Gɔŋ lɛ shishi. Biblia mli wolo ni ji 3 Mose loo Levitiko, taakɛ egbɛi tsɔɔ lɛ kɛ Nyɔŋmɔ gbɛnaa nii kɛha Levi osɔfoyeli yɛ Israel lɛ mamɔ shi. Biblia mli wolo ni ji 4 Mose loo Numeri lɛ gbaa wɔ bei amli ni akane Israelbii lɛ fɛɛ (kɛtsɔ maŋbii lɛ akanemɔ nɔ) kɛ nibii ni ba yɛ be mli ni Israel yɔɔ ŋa lɛ nɔ lɛ he sane. Ni agbɛnɛ, akɛni amɛfee klalo akɛ amɛaabote Shiwoo Shikpɔŋ lɛ nɔ hewɔ lɛ, Israel nine shɛ Mose naagbee ŋaawoi anɔ. Enɛ ji nɔ ni 5 Mose loo Deuteronomio wieɔ he. Ekɛ enine tsɔɔ Seshi ni baa lɛ nɔ ni Mose wo maŋ lɛ ŋaa ni amɛbo ‘gbalɔ ni Nyɔŋmɔ baatee lɛ shi lɛ’ toi.—5 Mose 18:15.
Kɛkɛ ni yinɔsaji ahe woji lɛ nyiɛ sɛɛ. Ato enɛɛmɛi anaa yɛ be-buu naa titri. Yoshua gbaa bɔ ni aye Shiwoo Shikpɔŋ lɛ nɔ kunim kɛ bɔ ni ajara mli aha lɛ he sane. Kojolɔi gbaa afii ni nyiɛ sɛɛ ba ni kojolɔi ye Israel nɔ kɛtsara nɔ lɛ ahe saji. Rut gbaa yoo ko ni sheɔ Nyɔŋmɔ gbeyei, ni hi shi yɛ Kojolɔi lɛ abei lɛ amli ni na hegbɛ ebafee Yesu Kristo blemanyɛmɛi lɛ ateŋ mɔ ko lɛ he sane.
Shi bei ni kojolɔi lɛ kɛye nɔ lɛ ba naagbee. Klɛŋklɛŋ Samuel wieɔ Israel klɛŋklɛŋ maŋtsɛ, Saul nɔyeli ni ba naagbee kɛ awerɛho, taakɛ gbalɔ Samuel na lɛ he. Samuel Wolo ni ji Enyɔ tsɔɔ David, Saul sɛɛyelɔ lɛ nɔyeli ni ye omanye lɛ mli. Kɛkɛ ni Klɛŋklɛŋ Maŋtsɛmɛi kɛ Maŋtsɛmɛi Awolo ni ji Enyɔ ŋɔ wɔ kɛjɛ Salomo anunyam nɔyeli be lɛ mli kɛtee Israel maŋ lɛ ni tee Babilon nomŋɔɔ mli kɛ awerɛho yɛ 607 D.Ŋ.B. lɛ mli. Agbɛnɛ Klɛŋklɛŋ Kronika kɛ Kronika Wolo ni ji Enyɔ tiɔ nɛkɛ yinɔsane nɛɛ mli ekoŋŋ akɛ maŋ ni eku esɛɛ kɛjɛ nɛkɛ nomŋɔɔ nɛɛ mli amɛba. Yɛ naagbee lɛ, Ezra, Nehemia, kɛ Ester tsɔɔ bɔ ni fee ni aku sɛɛ akɛ Israelbii lɛ ba amɛshikpɔŋ nɔ ekoŋŋ kɛ amɛyinɔsaji krokomɛi ni nyiɛ sɛɛ.
Lalafoo woji lɛ ji nɔ ni nyiɛ sɛɛ, ni lalafoo wiemɔi ni ŋɔɔ fe fɛɛ eko ni aŋmala da lɛ yɔɔ mli. Hiob kɛ emuuyeli mlihiɛmɔ yɛ piŋmɔ shishi kɛ esɛɛ nyɔmɔwoo he mfoniri ko ni kanyaa mɔ haa. Nɔ ni yɔɔ Lalai awolo lɛ mli ji yijiemɔ lalai kɛha Yehowa kɛ sɔlemɔi kɛha mɔbɔnalɛ kɛ yelikɛbuamɔ. Enɛɛmɛi eshɛje Nyɔŋmɔ tsuji babaoo ni anyɛŋ akane amɛ lɛ amii. Kɛfata he lɛ, Lalai lɛ hiɛ gbalɛi babaoo ni haa wɔleɔ Mesia ni baa lɛ he saji babaoo. Abɛi kɛ Jajelɔ jieɔ ŋwɛi nilee lɛ mli fai komɛi akpo kɛtsɔɔ wiemɔi kukuji ni saji babaoo hɔlɔ mli lɛ kɛhamɔ nɔ, yɛ be mli ni Salomo Lalai Amli Lala lɛ ji suɔmɔ he lalafoo wiemɔ ni nɔ kwɔ fe fɛɛ ni hiɛ gbalɛ shishinumɔ ni mli kwɔ waa.
Woji 17 ni nyiɛ sɛɛ lɛ—kɛjɛ Yesaia kɛyashi Maleaki—ji gbalɛi titri. Fɛɛ hiɛ mɔ ni ŋma lɛ gbɛi, ja Yaafo. Gbalɛi nɛɛ pii eba mli yɛ naakpɛɛ gbɛ nɔ momo. Amɛtsɔɔ nibii ni baaba yɛ naagbee kwraa yɛ wɔgbii nɛɛ amli kɛ wɔsɛɛ be mli.
No hewɔ Hebri Ŋmalɛi lɛ kɛ sui sɔrɔtoi ni haa mɔ he jɔ̃ɔ lɛ haa. Ni kɛlɛ fɛɛ hiɛ saneyitso kome. Amɛgbalɛi, fɔmɔ he yinɔsaji, kɛ emli saji ni yɔɔ naakpɛɛ lɛ eyi obɔ kɛ nilee ni anyɛɔ atsuɔ he nii kɛ gbalɛ shishinumɔ.
Kristofoi a-Hela Ŋmalɛi Lɛ—Seshi lɛ Pue
Kɛjɛ be mli ni gbɔmɔ gbee esha mli nɛɛ, afiiakpei ejwɛ eho. Trukaa pɛ kɛkɛ ni Seshi ni amɛ lɛ aahu lɛ, Mesia lɛ, Yesu, pue yɛ shikpɔŋ nɔ! Kristofoi a-Hela Ŋmalɛi lɛ ŋma gbɔmɔ titri yɛ yinɔsane mli nɛɛ sɔɔmɔ nitsumɔ lɛ he saji eshwie shi yɛ woji sɔrɔtoi ejwɛ, ni haa amɛyeɔ emuu, ni atsɛɔ lɛ Sanekpakpai lɛ amli. Enɛɛmɛi ji Mateo, Marko, Luka kɛ Yohane.
Kwɛ bɔ ni Sanekpakpai ejwɛ nɛɛ amli saji lɛ jara wa ha Kristofoi! Amɛgbaa wɔ naakpɛɛ nii ni Yesu fee ni haa mɔ he jɔ̃ɔ lɛ, ebɛbuai ni shishinumɔ yɔɔ mli, e-Gɔŋ nɔ Shiɛmɔ, eheshibaa he nɔkwɛmɔ nɔ, emusuŋtsɔlɛ kɛ toiboo kwraa ni efeɔ ehaa e-Tsɛ lɛ, esuɔmɔ kɛha “[e]tooi” lɛ, kɛ agbɛnɛ yɛ naagbee lɛ efɔleshaa gbele kɛ enunyam shitee lɛ he saji. Sanekpakpai lɛ akasemɔ tswaa suɔmɔ ni mli kwɔ kɛha Nyɔŋmɔ Bi lɛ emaa shi yɛ wɔmli. Nɔ ni fe fɛɛ lɛ, egbalaa wɔ kɛbɛŋkɛɔ mɔ ni tsu Kristo—Yehowa Nyɔŋmɔ, he. Saji nɛɛ sa kanemɔ shii toi abɔ.
Bɔfoi lɛ Asaji lɛ jeɔ shishi kɛjɛɔ he ni Sanekpakpai lɛ ba naagbee yɛ lɛ. Egbaa Kristofoi asafo lɛ shishijee afii lɛ amli saji kɛjɛɔ Pentekoste gbii lɛ amli kɛyashiɔ Paulo tsuŋwoo yɛ Roma yɛ afi 61 Ŋ.B. lɛ. Wɔkaneɔ klɛŋklɛŋ Kristofonyo la odasefonyo lɛ gbele, Saul ni yɛ sɛɛ mli lɛ ebatsɔ bɔfo Paulo lɛ tsakemɔ, klɛŋklɛŋ Jeŋmajiaŋbii ni atsake amɛ kɛba, kɛ Paulo sanekpakpa gbɛfaai ni yɔɔ miishɛɛ lɛ he saji yɛ wolo nɛɛ mli. Nɛkɛ saji nɛɛ fɛɛ yɛ miishɛɛ ni etswaa mɔ hemɔkɛyeli emaa shi.
Agbɛnɛ woji nyɔŋmai enyɔ kɛ ekome ni aŋmala amaje nyiɛ sɛɛ. Akɛ Kristofoi loo asafoi ni Paulo ŋmala klɛŋklɛŋ woji 14 lɛ eyaha lɛ agbɛi wo nakai woji lɛ; mɛi ni ŋmala nɔ ni eshwɛ lɛ agbɛi akɛtsɛɔ nakai woji lɛ—Yakobo, Petro, Yohane, kɛ Yuda. Mɛɛ ŋaawoo kɛ hewalɛwoo babaoo po yɔɔ nɛkɛ woji nɛɛ amli nɛkɛ! Amɛtsɔɔ tsɔɔmɔi kɛ gbalɛi amlibaa amli. Amɛyeɔ amɛbuaa Kristofoi koni amɛhi shi akɛ mɛi ni amɛtse amɛhe kɛjɛ shihilɛ fɔŋ ni ebɔle amɛhe ni esa akɛ amɛhi mli lɛ he. Amɛmaa bɔ ni ehe hiaa akɛ aaana nyɛmimɛi asuɔmɔ kɛ Nyɔŋmɔ gbeyeishemɔ sui krokomɛi lɛ anɔ mi. Amɛtoɔ Kristofoi agbɛjianɔtoo kpakpa he okadi amɛfɔɔ shi, yɛ mumɔŋ onukpai ahiɛnyiɛmɔ shishi.
Taakɛ Hebri Ŋmalɛi lɛ ba naagbee kɛ gbalɛ wiemɔ lɛ, nakai nɔŋŋ Hela Ŋmalɛi lɛ hu fee. Kpojiemɔ, ni bɔfo Yohane ŋma aaafee afi 96 Ŋ.B. lɛ buaa gbalɛi lɛ fɛɛ kɛ Biblia lɛ mli saneyitso—Yehowa gbɛi lɛ he tsemɔ kɛtsɔ e-Mesia Maŋtsɛyeli lɛ nɔ lɛ naa kɛbaa hekome. Ninaai ni tsaraa nɔ baa tsɔɔ Satan gbɛjianɔtoo ni ekpɔtɔ lɛ jamɔ mli, tawuu mli, kɛ maŋkwramɔŋ hewalɛi lɛ ahiɛkpatamɔ. Nɔ ni akɛtoɔ enɛɛmɛi anajiaŋ ji Kristo nɔyeli ni tamɔ maŋtiase, ni gbalaa ejwɛŋmɔ kɛbaa shikpɔŋ lɛ nɔkwɛmɔ loo ehe gbɛjianɔtoo nɔ lɛ. Nyɔŋmɔ ewo shi, yɛ nɛkɛ Maŋtsɛyeli nɔyeli nɛɛ shishi akɛ, “aaatsumɔ amɛhiŋmɛiaŋ yaafonui fɛɛ, ni gbele bɛ dɔŋŋ.”—Kpojiemɔ 21:4.
Belɛ, ani sanebimɔ ko yɛ bɔ ni Biblia lɛ ji ojarawa tɛ ni tɔmɔ ko bɛ he, ni jieɔ ŋwɛi la loo kpɛmɔ kpo etsɔɔ lɛ mli? Kɛji akɛ okaneko fɛɛ lɛ, mɛni hewɔ ojeee nakai feemɔ shishi bianɛ? Bɔ ni eŋmɛɔ pɛpɛɛpɛ yɛ gbɛ ni yɔɔ fɛo nɔ ha, kɛ bɔ ni ekpɛmɔ haa onaa shishinumɔ, bɔ ni efɛo lɛ kanyaa bo, ni emli saji lɛ haa onaa miishɛɛ lɛ baagbala bo. Yɛ anɔkwale mli lɛ eji “nikeenii ni hi kɛwulashi fɛɛ . . . [ni] jɛɔ lai a-Tsɛ lɛ ŋɔɔ.”—Yakobo 1:17.
[Akrabatsa ni yɔɔ baafa 28, 29]
BIBLIA MLI WOJI LƐ Nl ATO NAA
Ni miitsɔɔ mɔ ni ŋma lɛ, he ni aŋma yɛ Iɛ, be ni agbe eŋmaa lɛ naa. kɛ bɛ ni nibii ni aŋmala he saji yɛ wolo lɛ mli he.
Aleee mɛi ni ŋmala woji lɛ ekomɛi kɛ hei ni amɛŋmala yɛ lɛ agbɛi. Bei lɛ pii yɛ ni bɛŋkɛ nii lɛ he kɛkɛ, ni okadi a. lɛ shishi ji “sɛɛ,” b. shishi ji “dani,” ni c. shishi ji “circa,” loo “aaafee.”
Hebri Ŋmalɛi Iɛ Amli Woji (D.Ŋ.B.)
Wolo Niŋmalɔ(l) He ni Aŋma Yɛ Aŋma Agbe Naa Be ni Ehe
1 Mose Mose Ŋa Lɛ Nɔ 1513 “Shishijee mli” kɛyashi 1657
2 Mose Mose Ŋa Lɛ Nɔ 1512 1657-1512
3 Mose Mose Ŋa Lɛ Nɔ 1512 Nyɔɔŋ 1 (1512)
4 Mose Mose Ŋa Lɛ Nɔ/Moab Ŋa Lɛ Nɔ 1473 1512-1473
5 Mose Mose Moab Ŋa Lɛ Nɔ 1473 Nyɔji 2 (1473)
Yoshua Yoshua Kanaan c. 1450 1473–c. 1450
Kojolɔi Samuel Israel c. 1100 c. 1450–c. 1120
Rut Samuel Israel c. 1090 Afii 11 ni Kojolɔi lɛ kɛye nɔ lɛ
1 Samuel Samuel; Gad; Natan Israel c. 1078 c. 1180-1078
2 Samuel Gad; Natan Israel c. 1040 1077–c. 1040
1 Maŋtsɛmɛi Yeremia Yerusalem/Yudah 580 c. 1040-911
2 Maŋtsɛmɛi Yeremia Yerusalem/Mizraim 580 c. 920-580
1 Kronika Ezra Yerusalem (?) c. 460 Yɛ 1 Kronika 9:44 sɛɛ, 1077-1037
2 Kronika Ezra Yerusalem (?) c. 460 1037-537
Ezra Ezra Yerusalem c. 460 537–c. 467
Nehemia Nehemia Yerusalem a. 443 456– a.443
Ester Mordekai Shushan, Elam c.475 493–c. 475
Hiob Mose Ŋa Lɛ Nɔ c. 1473 Fe afii 140 yɛ 1657 kɛ 1473 teŋ
Lala David kɛ mɛi komɛi c. 460
Abɛi Solomon; Agur; Lemuel Yerusalem c. 717
Jajelɔ Solomon Yerusalem b. 1000
Solomon Lala Solomon Yerusalem c. 1020
Yesaia Yesaia Yerusalem a.732 c. 778– a.732
Yeremia Yeremia Yudah/Mizraim 580 647-580
Yaafo Yeremia Yerusalem masɛi 607
Ezekiel Ezekiel Babilon c. 591 613–c. 591
Daniel Daniel Babilon c. 536 618–c. 536
Hosea Hosea Samaria (Kpokpaa nɔ) a.745 b. 804– a.745
Yoel Yoel Yudah c. 820 (?)
Amos Amos Yudah c. 804
Obadia Obadia c. 607
Yona Yona c. 844
Mika Mika Yudah b. 717 c. 777-717
Nahum Nahum Yudah b. 632
Habakuk Habakuk Yudah c. 628 (?)
Zefania Zefania Yudah b. 648
Hagai Hagai Yerusalem 520 Gbii 112 (520)
Zakaria Zakaria Yerusalem 518 520-518
Maleaki Maleaki Yerusalem b. 443
Kristofoi a-Hela Ŋmalɛi Lɛ Amli Woji (Ŋ.B)
Wolo Niŋmalɔ(l) He ni Aŋma Yɛ Aŋma Agbe Naa Be ni Ehe
Mateo Mateo Palestina c. 41 2 B.C.E.–33 C.E.
Marko Marko Roma c. 60-65 29-33 C.E.
Luka Luka Kaisarea c. 56-58 3 B.C.E.–33 C.E.
Yohane Bɔfo Yohane Efeso, loo jɛmɛ niiaŋ c. 98 Yɛ shishijee lɛ sɛɛ, 29-33 C.E.
Bɔfoi Luka Roma c. 61 33–c. 61 C.E.
Romabii Paulo Korinto c. 56
1 Korintobii Paulo Efeso a. 55
2 Korintobii Paulo Makedonia c. 55
Galatiabii Paulo Korinto loo Siria Antiokia c. 50-52
Efesobii Paulo Roma c. 60-61
Filipibii Paulo Roma c. 60-61
Kolosebii Paulo Roma c. 60-61
1 Tesalonikabii Paulo Korinto c. 50
2 Tesalonikabii Paulo Korinto c. 51
1 Timoteo Paulo Makedonia c. 61-64
2 Timoteo Paulo Roma c. 65
Tito Paulo Makedonia (?) c. 61-64
Filemon Paulo Roma c. 60-61
Hebribii Paulo Roma c. 61
Yakobo Yakobo (Yesu nyɛmi lɛ) Yerusalem b. 62
1 Petro Petro Babilon c. 62-64
2 Petro Petro Babilon (?) c. 64
1 Yohane Bɔfo Yohane Efeso, loo jɛmɛ niiaŋ c. 98
2 Yohane Bɔfo Yohane Efeso, loo jɛmɛ niiaŋ c. 98
3 Yohane Bɔfo Yohane Efeso, loo jɛmɛ niiaŋ c. 98
Yuda Yuda (Yesu nyɛmi lɛ) Palestina (?) c. 65
Kpojiemɔ Bɔfo Yohane Patmo c. 96