Ani Mra Be Mli Sɔlemɔ Lɛ Tsɔɔ Akɛ Nyɔŋmɔ Lɛ Triniti Ni?
Fa4—Mɛɛ be ni mɛɛ gbɛ nɔ Triniti tsɔɔmɔ lɛ tsɔ eje shishi?
Nɛkɛ saji ni tsara nɔ nɛɛ mli klɛŋklɛŋ etɛ lɛ tsɔɔ akɛ Yesu kɛ ekaselɔi lɛ aloo mra be mli Sɔlemɔ Tsɛmɛi lɛ etsɔɔɔ Triniti tsɔɔmɔ lɛ. (Buu-Mɔɔ ni je kpo yɛ November 1, 1991; February 1, 1992; kɛ April 1, 1992 lɛ) Nɛkɛ naagbee fa nɛɛ baasusu bɔ ni fee ni Triniti tsɔɔmɔ ni abiii he sane Iɛ ba kɛ gbɛfaŋnɔ ni Nikaea Gwabɔɔ ni atsɛ yɛ afi 325 Ŋ.B. lɛ na yɛ mli Iɛ he.
YƐ AFI 325 Ŋ.B. Iɛ, Roma maŋtsɛ Konstantino tsɛ osɔfonukpai akpee ko yɛ Nikaea maŋtiase lɛ mli yɛ Asia Bibioo lɛ. Eyiŋtoo ji ni ekɛsaa naagba ni ji jamɔ mli naataomɔi ni yaa nɔ yɛ wekukpaa ni ka Nyɔŋmɔ Bi lɛ kɛ Nyɔŋmɔ Ofe lɛ teŋ lɛ he lɛ. Ni Encyclopedia Britannica lɛ wie yɛ nɔ ni jɛ nakai gwabɔɔ lɛ mli ba lɛ he akɛ:
“Konstantino diɛŋtsɛ ji mɔ ni kwɛ kpee lɛ nɔ, ni ekudɔ sanegbaa lɛ, ni lɛ ji mɔ ni kɛ yiŋtoo . . . ni ji sane titri ni tsɔɔ wekukpaa ni ka Kristo kɛ Nyɔŋmɔ teŋ yɛ sɔlemɔ lɛ hemɔkɛyeli jajemɔ ni gwabɔɔ lɛ kɛha, ‘ni tsɔɔ bɔ ni ekɛ Tsɛ lɛ ji heloo kome [ho·mo·ouʹsi·os]’ lɛ ba. . . . Yɛ bulɛ kɛ gbeyeishemɔ babaoo ni amɛyɔɔ kɛha maŋtsɛ lɛ hewɔ lɛ, osɔfonukpai lɛ kɛ amɛwaonaa gbɛi wo hemɔkɛyeli jajemɔ lɛ shishi, eyɛ mli akɛ ekɛ amɛsusumɔ kpaaa gbee, ja amɛteŋ mɛi enyɔ pɛ efeee nakai.”1
Ani nɛkɛ nɔyelɔ wɔŋjalɔ nɛɛ kɛ ehe wo mli yɛ Biblia mli nɔmimaa ni eyɔɔ lɛ hewɔ? Dabi. A Short History of Christian Doctrine lɛ kɛɔ akɛ: “Konstantino bɛ saji ni abiɔ yɛ Hela Nyɔŋmɔjamɔ he nikasemɔ mli lɛ he shishinumɔ ko kwraa.”2 Nɔ ni enu shishi ji akɛ, jamɔ mli naataomɔi miiwo ekomefeemɔ ni yɔɔ emaŋtsɛyeli lɛ mli lɛ he gbeyei, ni eetao esaa naataomɔi nɛɛ.
Ani no Akɛto Triniti Tsɔɔmɔ lɛ Shishi?
Ani Nikaea Gwabɔɔ lɛ to Triniti lɛ ema shi, loo ema nɔ mi akɛ Kristendom tsɔɔmɔ? Mɛi pii susuɔ akɛ nakai sane lɛ ji. Shi anɔkwa saji lɛ tsɔɔ akɛ jeee nakai ni.
Hemɔkɛyeli jajemɔ ni nakai gwabɔɔ lɛ kɛha lɛ ma nibii ni kɔɔ Nyɔŋmɔ Bi lɛ he, ni baaha osɔfoi babaoo abu lɛ akɛ ekɛ Nyɔŋmɔ ni ji Tsɛ lɛ yeɔ egbɔ yɛ gbɛ ko nɔ lɛ nɔ mi. Shi kɛlɛ, kɛji wɔle nɔ ni Nikaea Hemɔkɛyeli jajemɔ lɛ ekɛɛɛ lɛ, eeeha wɔnu shishi. Taakɛ aŋma aha kɛjɛ shishijee lɛ, hemɔkeyeli jajemɔ muu lɛ fɛɛ wie akɛ:
“Wɔheɔ Nyɔŋmɔ kome nɔ wɔyeɔ, Tsɛ ofe lɛ, nibii ni anaa kɛ nibii ni anaaa fɛɛ efeelɔ lɛ;
“Kɛ Nuŋtsɔ Yesu Kristo kome hu, Nyɔŋmɔ Bi lɛ, ni Tsɛ lɛ fɔ lɛ lɛ, bi koome lɛ, ni ji akɛ, ejɛ Tsɛ lɛ gbɔmɔtso lɛ nɔŋŋ mli, Nyɔŋmɔ ni jɛ Nyɔŋmɔ mli, la ni jɛ la mli, anɔkwa Nyɔŋmɔ ni jɛ anɔkwa Nyɔŋmɔ mli, afɔ lɛ, shi afeee lɛ, ni ekɛ Tsɛ lɛ hiɛ heloo kome, ni Lɛ enɔ nibii fɛɛ tsɔ kɛba shihilɛ mli, nibii ni yɔɔ ŋwɛi kɛ nibii ni yɔɔ shikpɔŋ nɔ, Mɔ ni, yɛ wɔ gbɔmɛi adesai ahewɔ kɛ agbɛnɛ yɛ wɔyiwalaheremɔ hewɔ lɛ, ekpeleke shi kɛba ni ebatsɔ heloo, ni ebatsɔ gbɔmɔ, ni ena amanehulu ni ete shi ekoŋŋ yɛ gbi ni ji etɛ lɛ nɔ, ni ekwɔ kɛtee ŋwɛi, ni ebaaba ebakojo hiɛkalɔi kɛ gbohii fɛɛ lɛ;
“Kɛ Mumɔ Krɔŋkrɔŋ lɛ hu.”3
Ani nɛkɛ hemɔkɛyeli jajemɔ nɛɛ kɛɔ akɛ Tsɛ, kɛ Bi, kɛ mumɔ krɔŋkrɔŋ lɛ ji mɛi etɛ yɛ Nyɔŋmɔ kome mli? Ani ekɛɔ akɛ mɛi etɛ lɛ yeɔ egbɔ yɛ naanɔ shihilɛ, hewalɛ, gbɛhe, kɛ nilee mli? Dabi, ekɛɛɛ nakai. Etɛ-yɛ-ekome mli shishinumɔ ko kwraa bɛ mli yɛ biɛ. Shishijee Nikaea Hemɔkɛyeli Jajemɔ lɛ etooo Triniti lɛ shishi, ni emaaa nɔ mi hu.
Kɛ ekɛɔ nɔ ko po lɛ, nakai hemɔkɛyeli jajemɔ lɛ kɛɔ akɛ Bi lɛ kɛ Tsɛ lɛ yeɔ egbɔ yɛ “heloo kome” ni amɛji Iɛ hewɔ. Shi ewieee nɔ ko tamɔ nakai yɛ mumɔ krɔŋkrɔŋ lɛ he. Nɔ nɔŋŋ ni ekɛɔ ji akɛ ‘wɔheɔ . . . Mumɔ Krɔŋkrɔŋ lɛ hu wɔyeɔ.’ Enɛ jeee Kristendom Triniti tsɔɔmɔ lɛ.
Ni wiemɔ titri, “heloo kome” (ho·mo·ouʹsi·os) lɛ po etsɔɔɔ doo akɛ gwabɔɔ lɛ he yifalɛ naa egbɔyeli ko amɛye yɛ Tsɛ lɛ kɛ Bi lɛ he. New Catholic Encyclopedia lɛ wieɔ akɛ:
“Ŋwanejeei yɛ he kɛji Gwabɔɔ lɛ diɛŋtsɛ to eyiŋ akɛ eeema heloo kome ni Tsɛ lɛ kɛ Bi lɛ ji yɛ yifalɛ naa lɛ nɔ mi.”4
Eji gwabɔɔ lɛ miitsɔɔ akɛ Bi lɛ kɛ Tsɛ lɛ fɛɛ feɔ ekome yɛ yifalɛ naa po kulɛ, loloolo lɛ, no etsɔŋ Triniti. Ebaafee enyɔ-yɛ-ekome mli Nyɔŋmɔ, jeee etɛ-yɛ-ekome mli, taakɛ Triniti tsɔɔmɔ lɛ biɔ ni ana lɛ.
“Jwɛŋmɔ ni Mɛi Fioo ko Hiɛ”
Ani osɔfonukpai lɛ fɛɛ he amɛye yɛ Nikaea, akɛ Bi lɛ kɛ Nyɔŋmɔ yeɔ egbɔ? Dabi, ayɛ susumɔi ni kɛ no kpaaa gbee kwraa. Akɛ nɔkwɛmɔ nɔ lɛ, ekome ji nɔ ni Arius, mɔ ni tsɔɔ akɛ Bi lɛ yɛ shishijee be pɔtɛɛ ko, ni no hewɔ lɛ ekɛ Nyɔŋmɔ yeee egbɔ, shi moŋ ebaa shi fe lɛ yɛ nibii fɛɛ mli lɛ damɔ shi kɛha lɛ. Shi yɛ gbɛ kroko nɔ lɛ, Atanasia he eye akɛ Bi lɛ kɛ Nyɔŋmɔ yeɔ egbɔ yɛ gbɛ ko nɔ. Ni ayɛ susumɔi krokomɛi hu.
Martin Marty wie yɛ gwabɔɔ lɛ yiŋkpɛɛ akɛ amɛaasusu Bi lɛ he akɛ ekɛ Nyɔŋmɔ hiɛ heloo kome (heloo-kome feemɔ) lɛ he akɛ: “Nikaea damɔ shi diɛŋtsɛ kɛha jwɛŋmɔ ni mɛi fioo ko hiɛ; sane lɛ naa ni aaana lɛ efeee mlɛo, ni mɛi babaoo ni ehiɛɛɛ Arius jwɛŋmɔ lɛ ekpɛlɛɛɛ nɔ.”5 Nakai nɔŋŋ hu, A Select Library of Nicene and Past-Nicene Fathers of the Christian Church wolo lɛ wie akɛ “mɛi fioo ko pɛ kpɛlɛ shishinumɔ ni kɔɔ tsɔɔmɔ mli shidaamɔ ni teɔ shi woɔ Arius nɔ lɛ he lɛ nɔ, eyɛ mli akɛ nɛkɛ mɛi fioo nɛɛ moŋ nyɛ amɛtsu amɛyiŋtoi ahe nii.”6 Ni A Short History of Christian Doctrine lɛ wieɔ akɛ:
“Nɔ ni bafee tamɔ nɔ ni osɔfonukpai kɛ Nyɔŋmɔjamɔ he nilelɔi ni jɛ Bokagbɛ lɛ ekpɛlɛɛɛ nɔ fe fɛɛ ji susumɔ ni Konstantino diɛŋtsɛ kɛwo hemɔkɛyeli jajemɔ lɛ mli, ni ji homoousios [“hiɛ heloo kome”], ni bafee sane ni kɛ mligbalamɔ ba yɛ béi ni nyiɛ sɛɛ yɛ shishijee hemɔkɛyeli kɛ hemɔkɛyeli kwamɔ teŋ lɛ mli lɛ.”7
Yɛ gwabɔɔ lɛ sɛɛ lɛ, naataamɔi lɛ tee nɔ afii nyɔŋmai abɔ. Bɔ ni abuɔ mɛi po ni fiɔ susumɔ ni ahiɛ lɛ sɛɛ ákɛ akɛ Bi lɛ ato Nyɔŋmɔ Ofe lɛ he akɛ ekɛ lɛ yeɔ egbɔ lɛ ahaa lɛ nɔ bagbɔ yɛ be ko mli. Akɛ nɔkwɛmɔ nɔ lɛ, Martin Marty wie Atanasia he akɛ: “Egbɛi-hemɔ lɛ tee hiɛ waa ni egbee shi ni atswa enane shi tu shii abɔ [yɛ gwabɔɔ lɛ sɛɛ afii lɛ amli] aahu akɛ eha ebatsɔ mɔ ni faa gbɛ daa.”8 Atanasia kɛ afii abɔ hi maŋsɛɛ ejaakɛ maŋkwramɔ kɛ sɔlemɔ lɛ mli onukpai fɛɛ te shi wo esusumɔi ni kɛɔ akɛ Bi lɛ kɛ Nyɔŋmɔ yeɔ egbɔ lɛ.
No hewɔ lɛ, ní aaakɛɛ akɛ Nikaea Gwabɔɔ ni atsɛ yɛ 325 Ŋ.B. lɛ to Triniti tsɔɔmɔ lɛ shishi loo ema nɔ mi lɛ jeee anɔkwale. Nɔ ni batsɔ Triniti tsɔɔmɔ yɛ sɛɛ mli lɛ bako kwraa yɛ nakai be lɛ mli. Jeee nakai gwabɔɔ lɛ aloo mra be mli Sɔlemɔ Tsɛmɛi lɛ kɛ susumɔ ni ana akɛ Tsɛ lɛ, Bi lɛ, kɛ mumɔ krɔŋkrɔŋ lɛ ateŋ mɔ fɛɛ mɔ ji anɔkwa Nyɔŋmɔ ni amɛyeɔ egbɔ yɛ naanɔ shihilɛ, hewalɛ, gbɛhe, kɛ nilee mli, ni kɛlɛ amɛji Nyɔŋmɔ kome—mɛi etɛ-yɛ-mɔ kome mli Nyɔŋmɔ—lɛ ba. Taakɛ The Church of the First Three Centuries lɛ wieɔ lɛ:
“Ŋmɛnɛŋmɛnɛ beaŋ Triniti tsɔɔmɔ ni ehe gbɛi nɛɛ . . . naaa sɛɛfimɔ ko kwraa kɛjɛɛɛ Justin [Martyr] niŋmaai lɛ amli: ni abaanyɛ akpã nɔ ni akpa shi ana nɛɛ mli kɛkɔ Tsɛmɛi ni tsɔ Nikaea Gwabɔɔ lɛ hiɛ lɛ fɛɛ ahe; ni ji, Kristofoi niŋmalɔi ni ba yɛ afii ohai etɛ ni nyiɛ Kristo fɔmɔ sɛɛ lɛ mli lɛ ahe. Eji anɔkwale, amɛwieɔ Tsɛ, Bi, kɛ gbalɛ naa loo Mumɔ krɔŋkrɔŋ he, shi jeee akɛ mɛi ni yeɔ egbɔ, jeee akɛ mɔ kome yɛ yibɔ su naa, jeee akɛ Mɛi Etɛ yɛ Mɔ Kome mli, yɛ shishinumɔ ni Triniti tsɔɔlɔi kpɛlɛɔ nɔ bianɛ lɛ eko naa. Nɔ ni kɛ enɛ kpaaa gbɛɛ kwraa lɛ moŋ ji anɔkwale lɛ. Esoro Triniti tsɔɔmɔ lɛ, taakɛ nɛkɛ Tsɛmɛi nɛɛ tsɔɔ mli lɛ kwraa yɛ ŋmɛnɛŋmɛnɛ tsɔɔmɔ lɛ he. Ni wɔɔmiiwie enɛ akɛ anɔkwale ni wɔbaanyɛ wɔma nɔ mi taakɛ anɔkwalei krokomɛi fɛɛ ni eba yɛ adesai asusumɔi ahe yinɔsane mli ji lɛ.”
“Wɔmiitswa mɔ fɛɛ mɔ ni baanyɛ lɛ mpoa ni etsɔɔ niŋmalɔ ko ni sa kadimɔ waa, yɛ klɛŋklɛŋ afii ohai etɛ lɛ mli, ni he nɛkɛ [Triniti] tsɔɔmɔ yɛ ŋmɛnɛŋmɛnɛ shishinumɔ naa nɛɛ eye.”9
Shi kɛlɛ, Nikaea bafee be ko ni sa kadimɔ waa. Egbele gbɛ kɛha Bi lɛ nɔ kpɛlɛmɔ yɛ mla naa akɛ ekɛ Tsɛ lɛ yeɔ egbɔ, ni no saa gbɛ kɛha Triniti susumɔ ni ba yɛ sɛɛ mli lɛ. Wolo ni ji Second Century Orthodoxy, ni J. A. Buckley ŋma lɛ wieɔ akɛ:
“Kɛ hooo kwraa lɛ, kɛbashi afii ohai enyɔ lɛ naagbee gbɛ fɛɛ lɛ, no mli lɛ jeŋ fɛɛ Sɔlemɔ lɛ tee nɔ ehi shi ekome yɛ shishijee shishinumɔ kome naa; amɛ fɛɛ amɛkpɛlɛɔ nɔ akɛ Tsɛ lɛ nɔ kwɔ fe fɛɛ. Amɛ fɛɛ amɛbuɔ Nyɔŋmɔ ni ji Tsɛ Ofe lɛ akɛ lɛ ekomɛ pɛ enɔ kwɔ fe fɛɛ, ni etsakeee, ni anyɛɛɛ atsɔɔ bɔ ni eji, ni ebɛ shishijee. . . .
“Beni nakai afii ohai enyɔ lɛ mli niŋmalɔi kɛ hiɛnyiɛlɔi lɛ ta lɛ, Sɔlemɔ lɛ na ehe akɛ . . . eeshane shi blɛoo shi kɛlɛ eeya nakai oti ni . . . beni atsɛ Nikaea Gwabɔɔ lɛ, akɛshɛ nɛkɛ shishijee hemɔkɛyeli lɛ fitemɔ ni ba fiofio lɛ naagbee kwraa he lɛ he. Jɛmɛ ni kuu bibioo ko ni feɔ basabasa lɛ nyɛ ehemɔkɛyeli kwamɔ lɛ nɔ yɛ mɛi babaoo ni kpɛlɛɔ nii anɔ kɛkɛ lɛ anɔ, ni akɛni maŋkwramɔŋ nɔyelɔi lɛ fi amɛsɛɛ hewɔ lɛ, amɛnyɛ amɛnɔ, ni amɛkɛ wiemɔi dɔkɔbii kɛ hegbeyeiwoo laka mɛi ni mia amɛhiɛ akɛ amɛaahiɛ amɛ shishijee hemɔkɛyeli lɛ mli ni amɛwoŋ he muji lɛ.”10
Konstantinopol Gwabɔɔ Lɛ
Yɛ afi 381 Ŋ.B. lɛ, Konstantinopol Gwabɔɔ lɛ ma Nikaea Hemɔkɛyeli Jajemɔ lɛ nɔ mi. Ni ekɛ nɔ kroko hu fata he. Etsɛ mumɔ krɔŋkrɔŋ lɛ akɛ “Nuŋtsɔ” kɛ “wala-halɔ.” Afi 381 Ŋ.B. hemɔkɛyeli jajemɔ ni alɛɛ mli (ni ji nɔ titri ni sɔlemɔi lɛ kɛtsuɔ nii ŋmɛnɛ, kɛ nɔ ni atsɛɔ lɛ “Nikaea Hemɔkɛyeli Jajemɔ”) lɛ tsɔɔ akɛ Kristendom miihe ekɛ Triniti tsɔɔmɔ ni abiii he sane lɛ he susumɔ lɛ aba. Ni kɛlɛ, nɛkɛ gwabɔɔ nɛɛ po nyɛɛɛ agbe nakai tsɔɔmɔ lɛ naa. New Catholic Encyclopedia lɛ kpɛlɛɔ nɔ akɛ:
“Esa kadimɔ jogbaŋŋ akɛ Nikaea I sɛɛ afii 60 lɛ, Konstantinopol Gwabɔɔ l [381 Ŋ.B.] lɛ kpoo homoousios lɛ yɛ bɔ ni etsɔɔ ŋwɛinyo ni Mumɔ Krɔŋkrɔŋ lɛ ji lɛ mli ehaa lɛ hewɔ.”11
“Woloŋlelɔi ayiŋ futuɔ amɛ yɛ nɔ ni tamɔ wiemɔ ni mli waaa ni hemɔkɛyeli jajemɔ nɛɛ kɛtsuɔ nii lɛ hewɔ; akɛ nɔkwɛmɔ nɔ lɛ, bɔ ni ekɛ wiemɔ homoousios tsuuu nii haaa Mumɔ Krɔŋkrɔŋ lɛ akɛ ekɛ Tsɛ lɛ kɛ Bi lɛ fɛɛ hiɛ heloo kome lɛ.”12
Nakai ɛnsaiklopedia lɛ nɔŋŋ kpɛlɛɔ nɔ akɛ: “Homoousios ejeee kpo yɛ Ŋmalɛi lɛ amli.”13 Dabi, Biblia lɛ kɛ nakai wiemɔ lɛ tsuuu nii haaa mumɔ krɔŋkrɔŋ lɛ aloo Bi lɛ akɛ amɛkɛ Nyɔŋmɔ fɛɛ hiɛ heloo kome. Eji wiemɔ ko ni bɛ Biblia mli, ni ye bua ni akɛ Triniti tsɔɔmɔ ni bɛ Biblia mli, ni yɛ anɔkwale mli lɛ, eteɔ shi ewoɔ Biblia lɛ ba.
Yɛ Konstantinopol sɛɛ po lɛ, afii ohai abɔ ho dani akpɛlɛ Triniti tsɔɔmɔ lɛ nɔ yɛ Kristendom mli fɛɛ. New Catholic Encyclopedia lɛ kɛɔ akɛ: “Yɛ Anaigbɛ lɛ, . . . etamɔ nɔ ni mɛi etsiii Konstantinopol I kɛ ehemɔkɛyeli jajemɔ lɛ ta kwraa yɛ hei babaoo.14 Nɛkɛ wolo nɛɛ tsɔɔ akɛ abuuu gwabɔɔ lɛ hemɔkɛyeli jajemɔ lɛ tsɔ ko yɛ Anaigbɛ aahu kɛbashi afii ohai kpawo loo kpaanyɔ lɛ mli.
Woloŋlelɔi hu kpɛlɛɔ nɔ akɛ jeee Atanasia ji mɔ ni ŋma Atanasia Hemɔkɛyeli Jajemɔ, ni afɔɔ yisɛɛ tsɛmɔ akɛ Triniti lɛ mlitsɔɔmɔ kɛ esɛɛfimɔ ni ja fe fɛɛ lɛ, shi moŋ niŋmalɔ ko ni aleee lɛ ŋma yɛ sɛɛ mli be kpalaŋŋ ko mli. The New Encyclopedia Britannica lɛ wieɔ akɛ:
“Bokagbɛ Sɔlemɔ lɛ leee nɛkɛ hemɔkɛyeli jajemɔ nɛɛ he nɔ ko aahu kɛbashi afii ohai 12 lɛ mli. Kɛjɛ afii ohai 17 lɛ mli kɛbaa ni woloŋlelɔi kpɛlɛ nɔ akɛ jeee Atanasia ŋma nɛkɛ Atanasia Hemɔkɛyeli Jajemɔ nɛɛ (egbo 373), shi moŋ ekolɛ aŋma yɛ France wuoyigbɛ yɛ afii ohai 5 lɛ mli. . . . Etamɔ nɔ ni hemɔkɛyeli jajemɔ lɛ na mɛi anɔ hewalɛ titri yɛ France wuoyigbɛ kɛ Spania yɛ afii ohai 6 kɛ 7 lɛ mli. Akɛtsu nii yɛ sɔlemɔ lɛ jamɔ mli yɛ Germany yɛ afii ohai 9 lɛ mli ni yɛ sɛɛ mli lɛ yɛ Roma.”15
Gbɛ nɔ ni Etsɔ Etee Hiɛ
Triniti tsɔɔmɔ lɛ je bɔ ni etee hiɛ fiofio lɛ shishi yɛ afii ohai babaoo mli. Triniti hesusumɔi ni Hela jeŋ nilelɔi tamɔ Plato, ni hi shi afii ohai abɔ dani afɔ Kristo lɛ kɛba lɛ gbu shi kɛbote sɔlemɔ lɛ tsɔɔmɔi amli fiofio. Taakɛ The Church of the First Three Centuries lɛ kɛɔ lɛ:
“Wɔkpɛlɛɔ nɔ akɛ, kɛ akɛaato he lɛ, Triniti lɛ he tsɔɔmɔ lɛ ba fiofio yɛ sɛɛ mli kwraa; akɛ ena eshishijee kɛjɛ he ko ni yɔɔ sɔrɔto kwraa yɛ Yudafoi kɛ Kristofoi a-Ŋmalɛi lɛ sɛɛ; akɛ eda, ni atsɔ Tsɛmɛi lɛ ni heɔ Plato nɔ amɛyeɔ lɛ anɔ aŋɔ awo Kristojamɔ mli; akɛ yɛ Justin be lɛ kɛ no sɛɛ be kakadaŋŋ mli lɛ, atsɔɔ bɔ ni esoro Bi lɛ kwraa ha, ni ebaa shi hu lɛ yɛ he fɛɛ he; ni akɛ, Triniti lɛ shishijee he klɛŋklɛŋ okadi bibioo ko pɛ eje kpo ni anyɛɔ anaa.”16
Dani Plato aaaba lɛ, no mli lɛ mɛi etɛ ni efee ekome, loo trinitii fa babaoo yɛ Babilon kɛ Mizraim. Ni mɔdɛŋ ni sɔlemɔ lɛ mlibii bɔ akɛ amɛaagbala Roma je lɛ mli bii ni heee yeee lɛ kɛba lɛ ha akɛ nɛkɛ susumɔi nɛɛ ekomɛi bawo Kristojamɔ mli fiofio. Nɔ ni jɛ mli ba yɛ naagbee ji kpɛlɛmɔ ni akpɛlɛ hemɔkɛyeli ni ana akɛ Bi lɛ kɛ mumɔ krɔŋkrɔŋ lɛ kɛ Tsɛ lɛ fɛɛ yeɔ egbɔ lɛ nɔ.a
Ni fiofio dani akpɛlɛ wiemɔ “Triniti” lɛ po nɔ. Afii ohai enyɔ lɛ naagbee fa lɛ mli gbɛ ni Theophilus, ni ji Antiokia ni yɔɔ Siria lɛ osɔfonukpa lɛ ŋma yɛ Hela wiemɔ mli ni ekɛ wiemɔ tri·asʹ, ni shishi ji “mɛi etɛ ni efee ekome,” loo “triniti” lɛ ba. Kɛkɛ ni Latin niŋmalɔ Tertullian ni yɔɔ Carthage, yɛ Afrika Kooyigbɛ lɛ kɛ wiemɔ trinitas, ni eshishi ji “triniti” lɛ bɔi eniŋmaai amli woo.b Shi anaaa wiemɔ tri·asʹ lɛ kwraa yɛ Kristofoi a-Hela Ŋmalɛi ni jɛ mumɔŋ lɛ mli, ni anaaa wiemɔ trinitas lɛ yɛ Biblia shishitsɔɔmɔ ni aŋma yɛ Latin mli ni atsɛɔ lɛ Vulgate lɛ mli. Wiemɔi enyɔ lɛ eko kwraa jɛɛɛ Biblia mli. Shi wiemɔ “Triniti,” ni damɔ wɔŋjalɔi asusumɔi anɔ lɛ, gbu shi kɛbote sɔlemɔi lɛ awoji amli, ni yɛ afii ohai ejwɛ lɛ sɛɛ lɛ, ebatsɔ amɛtsɔɔmɔi ni abiii sane yɛ he lɛ fã.
Enɛ hewɔ lɛ, ejeee akɛ woloŋlelɔi pɛi Biblia lɛ mli jogbaŋŋ koni amɛkwɛ akɛ ani atsɔɔ tsɔɔmɔ ko nakai yɛ mli lo. Shi moŋ, je lɛŋ kɛ sɔlemɔ lɛ mli gbɛhe taomɔ ji nɔ titri ni kɛ tsɔɔmɔ lɛ ba. Yɛ ewolo The Christian Tradition lɛ mli lɛ, niŋmalɔ Jaroslav Pelikan tsɛɔ jwɛŋmɔ yisɛɛ kɛyaa “naataomɔ lɛ mli saji ni kɔɔɔ Nyɔŋmɔjamɔ he, ni etamɔ nɔ ni amɛteŋ babaoo feɔ klalo be fɛɛ be akɛ amɛaatsɔɔ nɔ ni baajɛ mli aba, shi kɛkɛ lɛ otii krokomɛi ni he hiaa tamɔ nakai nɔŋŋ eku naa lɛ anɔ. Etamɔ nɔ ni bei pii lɛ, esaa tsɔɔmɔ he—aloo no bafeɔ nɔ ni jɛɔ—sɔlemɔ lɛ mli gbɛhe taomɔ kɛ mɛi ni miite shi amɛmiiwo amɛhe lɛ mli baa.”17 Yale nilelɔ E. Washburn Hopkins wie he nɛkɛ akɛ: “Triniti lɛ shishijee mlitsɔɔmɔ ni akɛha yɛ naagbee kwraa lɛ jɛ sɔlemɔ lɛ mli gbɛhe taomɔ mli titri.”18
Kwɛ bɔ ni nilee bɛ Triniti tsɔɔmɔ lɛ mli ha, kɛji akɛto Biblia tsɔɔmɔ kuku ni tsɔɔ akɛ Nyɔŋmɔ nɔ kwɔ fe fɛɛ, ni mɔ ko kɛlɛ yeee egbɔ lɛ he! Taakɛ Nyɔŋmɔ kɛɔ lɛ, “namɔ he nyɛkɛ mi aaato, ni ekɛ mi aaaye egbɔ? Namɔ nyɛkɛ mi aaasusu ni ekɛ mi aaafee pɛ?”—Yesaia 46:5.
Nɔ ni Edamɔ Shi Kɛha
Mɛni ji nɔ ni Triniti susumɔ ni akɛba fiofio lɛ damɔ shi kɛha? Efata shigbeemɔ kɛmiijɛ anɔkwa Kristojamɔ he ni Yesu gba fɔ shi lɛ he. (Mateo 13:24-43) Bɔfo Paulo hu egba hemɔkɛyeli kwamɔ baa he sane efɔ shi:
“Bɔ fɛɛ bɔ ni fee lɛ be ko baaba kɛ̃, ni akɛni gbɔmɛi amii shɛŋ tsɔɔmɔ kpakpa he dɔŋŋ hewɔ lɛ, amɛbaasumɔ nibii heei ni baa lɛ, ni amɛaabua tsɔɔlɔi babaoo anaa amɛha amɛhe yɛ nibii ni amɛ diɛŋtsɛ amɛsumɔɔ lɛ anaa; kɛkɛ lɛ, yɛ nɔ najiaŋ ni amɛaabo anɔkwale lɛ toi lɛ, amɛbaatsɔ amɛhe kɛya blema adesãi moŋ ahe.”—2 Timoteo 4:3, 4, Katolek Jerusalem Bible.
Nakai blema adesãi lɛ ekome ji Triniti tsɔɔmɔ lɛ. Blema adesãi krokomɛi ni jɛɛɛ Kristojamɔ mli, shi akɛba fiofio ji: adesa susuma ni akɛɛ eyɔɔ emli ni egbooo lɛ, hetsuumɔ he, Limbo, kɛ naanɔ piŋmɔ yɛ hɛl la mli ni akɛbafata he lɛ.
No hewɔ lɛ, mɛni ji Triniti tsɔɔmɔ lɛ? Eji wɔŋjamɔ tsɔɔmɔ yɛ faŋŋ mli, ni awula lɛ akɛ Kristofoi anɔ. Satan ji mɔ ni ha eshwere koni ekɛlaka gbɔmɛi, ni ekɛha Nyɔŋmɔ afee yiŋfutumɔ kɛ teemɔŋ sane kɛha amɛ. Nɔ ni jɛɔ enɛ mli baa hu ji kpɛlɛmɔ ni amɛsumɔɔ ni amɛkpɛlɛ apasa jamɔ mli susumɔi kɛ nifeemɔi krokomɛi ni ejaaa lɛ anɔ.
“Amɛyibii Lɛ”
Yesu wie yɛ Mateo 7:15-19 lɛ akɛ obaanyɛ otsɔɔ nɔ ni ji apasa jamɔ kɛjɛ anɔkwale jamɔ he yɛ nɛkɛ gbɛ nɔ:
“Shi nyɛhiɛ ahia nyɛhe nɔ yɛ osato gbalɔi ahe, ejaakɛ amɛŋɔɔ too wolo amɛhaa amɛhe kɛbaa nyɛŋɔɔ, shi amɛmli gbɛ lɛ klaji fulɔi ji amɛ. Amɛyibii lɛ nyɛkɛaale amɛ. Ani atseɔ wein yibii yɛ ŋmei tsei anɔ, aloo atseɔ agbamii yɛ aklatii anɔ? Nakai nɔŋŋ tso fɛɛ tso ni ji ekpakpa lɛ woɔ yibii kpakpai; shi tso fɔŋ woɔ yibii fɔji . . Tso fɛɛ tso ni wooo yibii kpakpai lɛ, aaatoo lɛ, ni aŋɔ lɛ awo la mli.”
Susumɔ nɔkwɛmɔ nɔ kome he okwɛ. Yesu kɛɛ yɛ Yohane 13:35 akɛ: “Kɛji nyɛsumɔɔ nyɛhe lɛ, no mɛi fɛɛ kɛaale akɛ mikaselɔi ji nyɛ.” Agbɛnɛ hu, Nyɔŋmɔ Wiemɔ ni jɛ mumɔŋ lɛ jajeɔ yɛ 1 Yohane 4:20 kɛ 21 akɛ:
“Kɛji mɔ ko kɛɛ akɛ: ‘Miisumɔ Nyɔŋmɔ,’ ni enyɛɔ lɛ diɛŋtsɛ enyɛmi lɛ, amalelɔ ji lɛ. Ejaakɛ mɔ ni sumɔɔɔ lɛ diɛŋtsɛ enyɛmi ni enaa lɛ lɛ, Nyɔŋmɔ ni enaaa lɛ lɛ, te aaafee tɛŋŋ ni enyɛ lɛ esumɔ hu? Ni nɛkɛ kita nɛɛ wɔna kɛjɛ eŋɔɔ, koni mɔ ni sumɔɔ Nyɔŋmɔ lɛ asumɔ lɛ diɛŋtsɛ enyɛmi hu.”
Okɛ shishitoo mla ni tsɔɔ akɛ esa akɛ anɔkwa Kristofoi ana suɔmɔ amɛha amɛhe lɛ ato nɔ ni ba yɛ jeŋ tai enyɔ ni awuu yɛ afii oha nɛɛ mli, kɛ agbɛnɛ yɛ béi krokomɛi amli lɛ he okwɛ. Gbɔmɛi ni jɛ Kristendom jamɔ koome lɛ nɔŋŋ mli kpe yɛ tawuu hei ni amɛgbegbee amɛhe jogbaŋŋ yɛ maŋhedɔɔ mli sɔrɔto-feemɔi ahewɔ. Afa fɛɛ afa tsɛɔ ehe Kristofoi, ni amɛ osɔfoi ni kɛɔ amɛ akɛ Nyɔŋmɔ yɛ amɛsɛɛ lɛ fi afa fɛɛ afa sɛɛ. “Kristofoi” ni gbegbee amɛnanemɛi “Kristofoi” nɛɛ ji yibiiwoo gbonyo. Eji Kristofoi asuɔmɔ lɛ mlikuu, kɛ Nyɔŋmɔ mlai hu kpoomɔ.—Kwɛmɔ 1 Yohane 3:10-12 hu.
Akɔntaabuu Gbi
No hewɔ lɛ, jeee hemɔkɛyelii ni Nyɔŋmɔ gbeyeishemɔ bɛ mli, tamɔ Triniti tsɔɔmɔ lɛ pɛ Kristojamɔ ni atsi he kɛjɛ he lɛ kɛba, shi moŋ nifeemɔi hu ni Nyɔŋmɔ gbeyeishemɔ bɛ mli. Shi kɛlɛ, akɔntaabuu gbi ko baaba kɛ̃, ejaakɛ Yesu wie akɛ: “Tso fɛɛ tso ni wooo yibii kpakpai lɛ, aaatoo lɛ, ni aŋɔ lɛ awo la mli.” No hewɔ ni Nyɔŋmɔ Wiemɔ lɛ woɔ hewalɛ akɛ:
“Nyɛjea emli [apasa jamɔ mli], mimaŋ, koni nyɛkɛ lɛ akafee ekome yɛ ehe eshai lɛ amli, ni nyɛkana ehaomɔi lɛ eko. Ejaakɛ ehe eshai lɛ eshɛ ŋwɛi tɔŋŋ ni Nyɔŋmɔ ekai enifɔjianii lɛ.”—Kpojiemɔ 18:4, 5.
Etsɛŋ ni Nyɔŋmɔ kɛ henumɔ ko ‘baawo maŋkwramɔŋ nɔyelɔi lɛ atsuiaŋ’ ni amɛaatsɔ amɛhiɛ amɛwo apasa jamɔ. “Amɛaafee lɛ amaŋfɔ, . . . ni amɛaaye eheloo, ni amɛkɛ la aaasha lɛ.” (Kpojiemɔ 17:16, 17) Ni apasa jamɔ kɛ emli wɔŋjalɔi ajeŋ nilee ni amɛtsɔɔ yɛ Nyɔŋmɔ he lɛ baafee nɔ ni akpata hiɛ kwraa kɛmiiya naanɔ. Yɛ naagbee lɛ, Nyɔŋmɔ baakɛɛ mɛi ni kɛ amɛhe woɔ apasa jamɔ mli lɛ taakɛ Yesu kɛɛ yɛ egbii lɛ amli lɛ nɔŋŋ akɛ: “Ashi nyɛwe lɛ amaŋfɔ aha nyɛ.”—Mateo 23:38.
Anɔkwa jamɔ baana yibaamɔ kɛjɛ Nyɔŋmɔ kojomɔi amli, ni kɛjɛ nakai beaŋ kɛyaa lɛ, akɛ woo kɛ anunyam fɛɛ baaha Mɔ ni Yesu wie akɛ lɛ ji “anɔkwa Nyɔŋmɔ kome lɛ” pɛ. Lɛ ji Mɔ ni lalatsɛ ni jaje wiemɔi nɛɛ lɛ wieɔ ehe lɛ: “Bo, ni okometoo ogbɛi ji Yehowa lɛ, bo ji Mɔ Ní Nɔ Kwɔ Fe Fɛɛ yɛ shikpɔŋ lɛ nɔ fɛɛ.”—Yohane 17:3; Lala 83:19.
Woji ni akwɛ mli:
1. Encyclopædia Britannica, 1971, Volume 6, baafa 386.
2. A Short History of Christian Doctrine, ni Bernhard Lohse ŋma, 1963, baafa 51.
3. Ibid, baafai 52-3.
4. New Catholic Encyclopædia, 1967, Volume VII, baafa 115.
5. A Short History of Christianity, ni Martin E. Marty ŋma, 1959, baafa 91.
6. A Select Library of Nicene and Past-Nicene Fathers of the Christian Church, ni Philip Schaff kɛ Henry Wace ŋma, 1892, Volume IV, baafa xvii.
7. A Short History of Christian Doctrine, baafa 53.
8. A Short History of Christianity, baafa 91.
9. The Church of the First Three Centuries, ni Alvan Lamson ŋma, 1869, baafai 75-6, 341.
10. Second Century Orthodoxy, ni J. A. Buckley ŋma, 1978, baafai 114-15.
11. New Catholic Encyclopædia, 1967, Volume VII, baafa 115.
12. Ibid., Volume IV, baafa 436.
18. Ibid., baafa 251.
14. Ibid., baafa 436.
15. The New Encyclopædia Britannica, 1985, 15th Edition, Micropædia, Volume 1, baafa 665.
16. The Church of the First Three Centuries, baafa 52.
17. The Christian Tradition, ni Jaroslav Pelikan ŋma, 1971, baafa 173.
18. Origin and Evolution of Religion, ni E. Washburn Hopkins ŋma, 1923, baafa 339.
[Shishigbɛ niŋmai]
a Kɛha ehe saji babaoo lɛ, kwɛmɔ wolo bibioo Ani Esa akɛ Ohe Triniti lɛ Oye?, ni Watchtower Bible and Tract Society of New York, Inc. fee lɛ mli.
b Taakɛ atsɔɔ yɛ saji ni aŋma kɛtsara nɔ nɛɛ mli nɔ ni etsɔ enɛ hiɛ lɛ amli lɛ, eyɛ mli akɛ Theophilus kɛ Tertullian kɛ wiemɔi nɛɛ tsu nii moŋ, shi jeee Triniti ni Kristendom heɔ yeɔ ŋmɛnɛ lɛ ji nɔ ni yɔɔ amɛjwɛŋmɔ mli.
[Mfoniri ni yɔɔ baafa 22]
Nyɔŋmɔ baaha maŋkwramɔŋ nɔyelɔi lɛ atsɔ amɛhe amɛwo apasa jamɔ
[Mfoniri ni yɔɔ baafa 24]
Anɔkwa jamɔ baana yibaamɔ yɛ Nyɔŋmɔ kojomɔi amli