Buu-Mɔɔ INTANƐT NƆ WOJIATOOHE
Buu-Mɔɔ
INTANƐT NƆ WOJIATOOHE
Ga
@
  • ɛ
  • ɔ
  • ɛ́
  • ɛ̃
  • ɔ̃
  • ã
  • ŋ
  • á
  • BIBLIA
  • WOJI
  • ASAFOŊ KPEEI
  • w92 10/15 bf. 20-23
  • Onukpai—Nyɛkɛ Nitsumɔi Awoa Mɛi Adɛŋ!

Vidio ko bɛ kɛhã nɔ ni ohala nɛɛ.

Ofainɛ waa, be ni wɔtaoɔ wɔjie vidio lɛ, wɔná naagba ko.

  • Onukpai—Nyɛkɛ Nitsumɔi Awoa Mɛi Adɛŋ!
  • Buu-Mɔɔ Eetswa Yehowa Maŋtsɛyeli He Adafi—1992
  • Saneyitsei Bibii
  • Saji Ni Tamɔ Enɛ
  • Sɛɛnamɔ ni Yɔɔ Mɛi Krokomɛi ni Aaatsɔse Amɛ lɛ He
  • Ni Aaatu Nitsumɔ Awo Mɔ Ko Dɛŋ lɛ Tsɔɔ Mɛni?
  • Gbɛ ni Atsɔɔ nɔ Atuɔ Nitsumɔ Awoɔ Mɔ Dɛŋ
  • Nitsumɔ Ni Atuɔ Awoɔ Mɛi Adɛŋ—Mɛni Hewɔ, ni Mɛɛ Gbɛ Nɔ?
    Buu-Mɔɔ Eetswa Yehowa Maŋtsɛyeli He Adafi—2009
  • Hii Ni Baa Amɛhe Shi Lɛ Tsɔseɔ Mɛi, Ni Amɛkɛ Nitsumɔ Woɔ Amɛdɛŋ
    Wɔshiɛmɔ Kɛ Wɔshihilɛ Akɛ Kristofoi—Kpee Nifeemɔ Wolo—2020
  • Onukpai—Nyɛtsɔsea Mɛi Krokomɛi ni Amɛtsu Sɔ̃i Ahe Nii
    Buu-Mɔɔ Eetswa Yehowa Maŋtsɛyeli He Adafi—2002
  • Nyɛtua Sɔ̃i Nyɛwoa Gbɔmɛi Anɔkwafoi Adɛŋ
    Buu-Mɔɔ Eetswa Yehowa Maŋtsɛyeli He Adafi (Nikasemɔ Nɔ)—2017
Kwɛmɔ Ekrokomɛi Hu
Buu-Mɔɔ Eetswa Yehowa Maŋtsɛyeli He Adafi—1992
w92 10/15 bf. 20-23

Onukpai​—Nyɛkɛ Nitsumɔi Awoa Mɛi Adɛŋ!

EJI nuu tsuishitolɔ kɛ heshibalɔ, ni eshihilɛ mli niiashikpamɔ haa enuɔ jalɛsaneyeli he waa. No hewɔ lɛ, hii, yei kɛ gbekɛbii fe akpekpei etɛ kɛ amɛhiɛ fɔ enɔ kɛha ŋaawoo. Ebɔ mɔdɛŋ koni ekaha amɛhiɛnɔkamɔ miifee yaka. Ekɛ tsuishitoo boɔ amɛnaagbai atoi kɛjɛɔ leebi kɛyashiɔ gbɛkɛ, ni eye ebua amɛ koni amɛna bɔ ni Nyɔŋmɔ mlai kɔɔ amɛshihilɛ he ehaa. Hɛɛ, aaafee afii 3,500 ni eho nɛ, ni gbɔmɔ kome​—Mose​—kwɛ Israel akutsei 12 lɛ anɔ yɛ be kuku ko mli.

Shi, Yetro, Mose shaanuu lɛ susuɔ he. Te Mose aaafee tɛŋŋ ni enyɛ ekpee nitsumɔ kpele nɛɛ naa? No hewɔ lɛ Yetro kɛɛ: “Nɔ ni ofeɔ nɛɛ ehiii. Ebaatɔo, bo kɛ maŋ ni fata ohe nɛɛ; shi nii nɛɛ tsii tsɔ hao, okome too onyɛŋ ofee.” (2 Mose 18:​17, 18) Mɛni ji tsabaa lɛ? Yetro wo Mose ŋaa ni ekɛ nitsumɔ lɛ eko awo mɛi krokomɛi adɛŋ. (2 Mose 18:​19-23) Ŋaawoo kpakpa nɛ!

Onukpai pii yɛ Kristofoi asafo lɛ mli ŋmɛnɛ ni tamɔ Mose, ni miibɔ mɔdɛŋ ni amɛtsu nitsumɔi babaoo ni fa fe bɔ ni amɛkome amɛaanyɛ. Amɛtoɔ kpeei ahe gbɛjianɔ, amɛsaa amɛhe, ni amɛkɛ amɛhe woɔ wiemɔi ahe gbɛjianɔtoo lɛ mli yɛ gbɛ ni mɔɔ shi nɔ. (1 Korintobii 14:​26, 33, 40; 1 Timoteo 4:13) Onukpai lɛ kwɛɔ aŋkroaŋkroi ni yɔɔ asafo lɛ mli lɛ ahiamɔ nii hu nɔ. (Galatabii 6:1; 1 Tesalonikabii 5:​14; Yakobo 5:14) Amɛnyiɛɔ nitsumɔ ni he hiaa fe fɛɛ ni ji Maŋtsɛyeli lɛ he sanekpakpa lɛ shiɛmɔ lɛ hiɛ. (Mateo 24:​14; Hebribii 13:⁠7) Amɛtoɔ gbɛjianɔ hu koni asafo lɛ ana woji ni amɛkɛbaaha maŋbii lɛ.

Kɛfata he lɛ akɛ wiemɔi ahe nitsumɔi woɔ onukpai lɛ ateŋ mɛi komɛi adɛŋ yɛ kpokpaa nɔ kpeei kɛ kpokpaa wuji anɔ kpeei ashishi. Amɛsɔmɔɔ yɛ kpeei ashishi gbɛjianɔtoo lɛ mli kɛ helatsamɔ he ajinafoi anitsumɔi amli. Mɛi komɛi yeɔ buaa Maŋtsɛyeli Asa tsumaa. Ní enɛɛmɛi fɛɛ fata amɛ weku mli gbɛnaa nii kɛ bɔ ni ehe hiaa ni amɛlɛ amɛ diɛŋtsɛ amɛhe yɛ mumɔŋ lɛ he. (Okɛto Yoshua 1:8; Lala 110:3; 1 Timoteo 3:​4, 5; 4:​15, 16 he.) Te hii Kristofoi nɛɛ feɔ tɛŋŋ ni amɛnyɛɔ amɛtsuɔ enɛɛmɛi fɛɛ he nii lɛ? Taakɛ Mose ji lɛ, esa ni aye abua amɛ. Esa akɛ amɛkase nitsumɔ ni amɛkɛaawo mɛi krokomɛi adɛŋ. Yɛ anɔkwale mli lɛ, mɔ ni kɛ nitsumɔ wooo mɛi krokomɛi adɛŋ lɛ ji gbɛjianɔtolɔ gbonyo.

Sɛɛnamɔ ni Yɔɔ Mɛi Krokomɛi ni Aaatsɔse Amɛ lɛ He

Yiŋtoi krokomɛi hu yɛ ni no hewɔ akɛ gbɛnaa nii woɔ mɛi krokomɛi adɛŋ lɛ. Yɛ Yesu abɛbua ni kɔɔ talɛntai lɛ ahe lɛ mli lɛ, dani nuŋtsɔ lɛ aaafa gbɛ kɛaaya he ko shɔŋŋ lɛ, etsɛ etsuji lɛ, ni ekɛ nitsumɔi loo gbɛnaa nii sɔrɔtoi wo amɛdɛŋ. (Mateo 25:​14, 15) Nakai feemɔ ha nuŋtsɔ lɛ nine shɛ otii sɔrɔtoi pii anɔ. Klɛŋklɛŋ lɛ, beni edom lɛ, etsuji lɛ tsu nii yɛ enajiaŋ, ni nitsumɔ ni he hiaa lɛ baaa shi ni amɛsɛɛ efooo hu yɛ be mli ni ebɛ lɛ. Nɔ ni ji enyɔ lɛ, akɛni nɔ ni mɔ ko tsuɔ lɛ tsɔɔ mɔ lɛ subaŋ babaoo fe nɔ ni ewieɔ hewɔ lɛ, nuŋtsɔ lɛ baanyɛ ana etsuji lɛ amɔdɛŋbɔɔ kɛ amɛ anɔkwayelii. Nɔ ni ji etɛ lɛ, nuŋtsɔ lɛ kɛ hegbɛ ha etsuji lɛ koni amɛna hesaa loo niiashikpamɔ ni he hiaa.

Nɛkɛ abɛbua loo nɔkwɛmɔ nɔ nɛɛ tsɔɔ nɔ ko kɛhaa wɔ ŋmɛnɛ. Beni Yesu shi shikpɔŋ nɔ lɛ, ekɛ gbɛnaa nii wo ekaselɔi ni afɔ amɛ mu lɛ adɛŋ. Mɛnɛɛmɛi ateŋ mɛi ni eshwɛ lɛ ji mɛi ni kwɛɔ je muu fɛɛ Maŋtsɛyeli nitsumɔ lɛ nɔ bianɛ lɛ. (Luka 12:42) Yehowa jɔɔmɔ eje kpo yɛ egbɛjianɔtoo lɛ nɔ yɛ ŋmɛnɛŋmɛnɛ beaŋ tsuji ni afɔ amɛ mu Iɛ anɔkwɛmɔ nitsumɔ lɛ mli. Nɔ ni ejɛ mli eba ji yifalɛ babaoo yɛ naakpɛɛ gbɛ nɔ. Ejaakɛ, yɛ afii enumɔ pɛ ni ho lɛ mli lɛ, mɛi heei fe akpeiakpe kome kɛ nu mli baptisimɔ fee amɛ henɔjɔɔmɔ he okadi! Nɔ ni ejɛ mli eba ji asafoi heei akpei abɔ kɛ kpokpaai heei ohai abɔ.

Taakɛ Yesu Kristo kɛ gbɛnaa nii wo “tsulɔ anɔkwafo kɛ nilelɔ” lɛ dɛŋ lɛ, amɛ hu akɛ asafoŋ gbɛnaa nii ewo onukpai kɛ asafoŋ sɔɔlɔi ni ji “tooi krokomɛi” lɛ adɛŋ. (Mateo 24:​45-47; Yohane 10:16) Ni kɛlɛ, hii babaoo ni amɛjɔɔ amɛhe nɔ he miihia lolo kɛha shweremɔ babaoo ni baa lɛ. Nɛgbɛ amɛbaaba kɛjɛ? Esa akɛ onukpai lɛ atsɔse amɛ. Shi te onukpai lɛ aaafee tɛŋŋ amɛtsɔse gbɔmɛi ni tamɔ nɛkɛ kɛ amɛkɛ gbɛnaa nii ni sa wooo aŋkroaŋkroi ni tsɔɔ akɛ amɛbaanyɛ amɛtsu nɔ ko lɛ adɛŋ lɛ? Mɛɛ gbɛ kroko nɔ onukpai lɛ baatsɔ ni amɛna obalaŋtai lɛ amɔdɛŋbɔɔ kɛ amɛ anɔkwayelii?

Ni Aaatu Nitsumɔ Awo Mɔ Ko Dɛŋ lɛ Tsɔɔ Mɛni?

Kɛha mɛi komɛi lɛ, “nitsumɔ ni atuɔ awoɔ mɔ dɛŋ” lɛ tsɔɔ amɛ gbɛnaa nii ni amɛkɛshwieɔ shi, amɛkpooɔ, amɛkuɔ amɛhiɛ amɛshwieɔ nɔ loo ehe ni amɛŋmɛɛɔ kwraa. Shi kɛ akɛtsu nii yɛ gbɛ ni ja nɔ lɛ, “nitsumɔ ni atuɔ awoɔ mɔ dɛŋ” lɛ diɛŋtsɛ ji gbɛ ni atsɔɔ nɔ atsuɔ gbɛnaa nii ahe nii. Atsɔɔ Ŋleshi feemɔwiemɔ “atu nitsumɔ awo mɔ dɛŋ” lɛ shishi akɛ, “akɛ nɔ ko woɔ mɔ kroko dɛŋ; ni aaahala mɔ ko akɛ najiaŋdamɔlɔ; ni akɛ gbɛnaa nii loo hegbɛ aaawo mɔ ko dɛŋ.” Ni kɛlɛ, nɔ ni jɛɔ nɔ ni afeɔ lɛ mli baa lɛ he naagbee sɔ ka mɔ ni tuu nitsumɔ ewo mɛi adɛŋ nɛɛ nɔ.

Mɛi komɛi sumɔŋ ni amɛkɛ nitsumɔ awo mɔ ko dɛŋ, ejaakɛ amɛmiishe gbeyei akɛ amɛnyɛŋ amɛkudɔ saji. Ni kɛlɛ, nitsumɔ ni akɛwoɔ mɔ dɛŋ lɛ etsɔɔɔ enɔ ni anyɛɛɛ akwɛ. Eyɛ mli akɛ anaaa lɛ ni eeye nɔ kɛmiijɛ ŋwɛi moŋ, shi Kristo Yesu ji mɔ ni kudɔɔ Kristofoi asafo lɛ. Ni lɛ hu ekɛ asafo lɛ nɔkwɛmɔ woɔ hii ni he esa lɛ adɛŋ.​—Efesobii 5:​23-27; Kolosebii 1:⁠13.

Mɛi krokomɛi sumɔŋ ni amɛtu nitsumɔ amɛwo mɔ ko dɛŋ ejaakɛ amɛnuɔ he akɛ amɛbaanyɛ amɛtsu nitsumɔ lɛ oya amɛ diɛŋtsɛ. Shi Yesu na sɛɛnamɔ ni yɔɔ mɛi krokomɛi atsɔsemɔ he lɛ. Mɔ ko mɔ ko bɛ shikpɔŋ nɔ ni tsɔɔ nii jogbaŋŋ fe Yesu. (Yohane 7:46) Ni kɛlɛ, yɛ be mli ni ekɛ famɔ eha ekaselɔi lɛ ateŋ mɛi 70 lɛ, etsu amɛ kɛtee shiɛmɔ. Eyɛ mli akɛ amɛnyɛŋ amɛtamɔ Yesu yɛ hesaa yɛ nitsɔɔmɔ mli moŋ, shi amɛku amɛsɛɛ amɛba kɛ miishɛɛ babaoo yɛ omanye ni amɛye lɛ hewɔ. Yesu kɛ amɛ nya ni ejie amɛyi, ejaakɛ ele akɛ amɛbaanyɛ amɛtsa nitsumɔ lɛ nɔ yɛ be mli ni etee, ni yɛ naagbee lɛ amɛbaatsu babaoo kwraa fe bɔ ni lɛ ekome eeetsu.​—Luka 10:​1-24; Yohane 14:​12.

Ni aaatu nitsumɔ awo mɔ dɛŋ lɛ hu tsɔɔ yelikɛbuamɔ kɛ ehe nibii ni he hiaa ni aaana. Gbi ni enɔ jetsɛremɔ ni Yesu baagbo lɛ, ekɛ nitsumɔ wo Petro kɛ Yohane dɛŋ koni amɛto gbɛjianɔ ni he hiaa amɛha enaagbee Hehoo niyenii lɛ. (Luka 22:​7-13) Ehe ehiaaa ni Yesu agba ehe naa yɛ toobi, wein, aboloo akpiti, kɛ shwie baa ni eeeya eyahe he; ni asaŋ ehe ehiaa ni eyatao plɛtei, lai kɛ nibii krokomɛi ni fata he. Petro kɛ Yohane tsu enɛɛmɛi ahe nii.

Onukpai ni yɔɔ ŋmɛnɛ lɛ hu baanyɛ ana nibii ahe sɛɛ nakai nɔŋŋ kɛ amɛkase Yesu nɔkwɛmɔ nɔ lɛ. Akɛ nɔkwɛmɔ nɔ lɛ, abaanyɛ abi ni mɔ ni kwɛɔ woji anɔ lɛ ashɛ nɔ he hiaa kɛha tafaa ni baa lɛ. Abaafa lɛ ni ekwɛ ewoji amli ni ena bɔ ni akɛ woji ni tamɔ nɛkɛ tsu nii aha yɛ tafaa bei ni eho lɛ amli. Esa akɛ esusu bɔ ni asafo lɛ shikpɔŋkuku lɛ yɔɔ lɛ hu he dani eshɛ nɔ ni ataoɔ lɛ. Kɛkɛ lɛ ekɛ woji ni akɛshɛɔ lɛ baatsɔɔ asafo lɛ woloŋmalɔ lɛ koni ekwɛ mli. Kɛ sɔɔlɔ ni kwɛɔ woji anɔ lɛ le enitsumɔ lɛ pɛ lɛ, ehe ebahiaŋ ni woloŋmalɔ lɛ akwɛ ewoji lɛ amli ekoŋŋ koni ena abɔ ni ashɛ tsutsu, bei abɔ ni yibɔ ni ashɛɔ lɛ sa lɛ. Eka shi faŋŋ akɛ nifeemɔ ni mli ka shi ni ji nitsumɔ ni akɛwoɔ mɔ dɛŋ nɛɛ baaha woji ni ashɛɔ lɛ afee mlɛo aha mɛi fɛɛ ni enɛ kɔɔ amɛhe lɛ.

Yɛ sɛɛnamɔi babaoo nɛɛ hewɔ lɛ, te mɔ ko aaafee tɛŋŋ ni etu nitsumɔ ewo mɔ ko dɛŋ yɛ gbɛ ni mɔɔ shi nɔ?

Gbɛ ni Atsɔɔ nɔ Atuɔ Nitsumɔ Awoɔ Mɔ Dɛŋ

Tsɔɔmɔ nitsumɔ lɛ mli. Klɛŋklɛŋ kwraa lɛ, ha nɔ ni akpaa gbɛ lɛ afee faŋŋ aha lɛ. Nuu “ablade” lɛ ni yɔɔ Yesu abɛbua ni kɔɔ benai ahe lɛ mli lɛ kɛɛ etsuji nyɔŋma lɛ akɛ “nyɛtsɔmɔa he kɛyashi maba.” (Luka 19:​12, 13) Nuŋtsɔ lɛ miikpa gbɛ akɛ tsulɔ fɛɛ tsulɔ kɛ ebanai lɛ baatsu nii koni amɛbu sɛɛnamɔ ni ba he lɛ he akɔntaa beni eku esɛɛ eba. Amɛle nɔ ni esa akɛ amɛfee. Mɛɛ gbɛ nɔ aaatsɔ ni akɛ shishitoo mla nɛɛ ato ŋmɛnɛŋmɛnɛ beaŋ Maŋtsɛyeli Asa tsumaa ko he? Akɛ nɔkwɛmɔ nɔ lɛ, abaakɛɛ nyɛmi nuu ni akɛ tsu lɛ yiteŋ saamɔ ewo edɛŋ lɛ nibii ni esa akɛ ekɛsaa, he ni ebaana yɛ, kɛ be ni esa akɛ eje nitsumɔ lɛ shishi, kɛ kɔɔyɔŋ tsakemɔ aaaŋmɛ gbɛ. Gbɛtsɔɔmɔi pɔtɛɛ ni tamɔ nɛkɛ haa gbɛjianɔtoo kpakpa hiɔ shi.

Jeee nibii ni fata nitsumɔ lɛ he lɛ kɛkɛ ehe hiaa ni atsɔɔ mli, shi nɔ yiŋkpɛi ni aŋmɛɔ lɛ gbɛ ni efee kɛ nɔ saji ni esa akɛ ebi mɔ kroko hu. Mose kɛɛ mɛi ni ehala amɛ lɛ akɛ amɛbaakojo maŋ lɛ yɛ saji bibii amli, shi saji wuji lɛ aba ehiɛ.​—2 Mose 18:⁠22.

Kɛ akɛ gbɛnaa nii miiwo mɔ ko dɛŋ lɛ, akwɛ koni akɛ no nɔŋŋ akawo mɔ kroko dɛŋ. Kɛ akɛ nitsumɔ kome too lɛ nɔŋŋ wo mɛi fe mɔ kome dɛŋ lɛ, nibii futuɔ. Bo lɛ susumɔ nɔ ni baaba kɛ yɛ Yehowa Odasefoi kpee wulu ko shishilɛ akɛ hei ni aheɔ niyenii yɛ lɛ anɔkwɛmɔ wo Nitsumɔ He ni Kwɛɔ Falefale Feemɔ kɛ Nitsumɔ He ni Kwɛɔ Nihoomɔ nɔ lɛ fɛɛ dɛŋ, aloo kɛji akɛ akɛ mɛi ni kwɛɔ baptisimɔ ni yaa nɔ lɛ anɔkwɛmɔ wo Attendant Nitsumɔ He lɛ kɛ Numiimɔ Nitsumɔ He lɛ fɛɛ dɛŋ shikome.

Halamɔ hii ni baanyɛ nɔ ko atsu. Yetro wo Mose ŋaa akɛ: “Bo diɛŋtsɛ halamɔ hii ni baanyɛ nɔ ko atsu, gbɔmɛi lɛ fɛɛ ateŋ hii ni sheɔ Nyɔŋmɔ gbeyei, hii ni yeɔ anɔkwa, ni anyɛŋ afite amɛ, ni ohala amɛ oto gbɔmɛi lɛ anɔ.” (2 Mose 18:​21, The New English Bible) Eka shi faŋŋ akɛ klɛŋklɛŋ lɛ esa akɛ ana mumɔŋ hesaa lɛ yɛ mɔ lɛ he da. Kɛ aaanyɛ ale akɛ eji mɔ ni ‘baanyɛ atsu’ nitsumɔ ni yɔɔ lɛ, belɛ esa akɛ asusu nibii tamɔ subaŋi, niiashikpamɔi, tsɔsemɔ, kɛ hesaai ahe. No hewɔ lɛ, Kristofonyo ni yɔɔ mlijɔlɛ kɛ subaŋ kpakpa ni yeɔ buaa mɔ baanyɛ atsu nii jogbaŋŋ akɛ woji tɛtrɛbii anɔkwɛlɔ loo mɔ ni hereɔ gbɔi ahiɛmɛɛ. Nakai nɔŋŋ eji akɛ, kɛ aahala mɔ ko koni eye ebua asafoŋ woloŋmalɔ lɛ, shishinumɔ yɛ amli akɛ abaasusu mɔ ni toɔ enibii ahe gbɛjianɔ jogbaŋŋ lɛ he. Ani esusuɔ nibii fɛɛ he jogbaŋŋ, ani anyɛɔ akɛ he fɔɔ enɔ, ni ani eeenyɛ ekɛ teemɔŋ sane ato. (Luka 16:10) Nibii krokomɛi ni tamɔ nɛkɛ ni aaasusu he afata mumɔŋ hesaai ni he hiaa lɛ ahe lɛ baaye abua ni akɛ nuu ni sa lɛ awo gbɛhe ni ja lɛ mli.

Akɛ nibii ni he baahia lɛ aha lɛ. Ehe baahia ni mɔ ni sɔmɔɔ lɛ ana nibii komɛi yɛ enine nɔ koni enyɛ egbe nitsumɔ ni akɛwo edɛŋ lɛ naa. Ekolɛ dɛŋdadei, shika, loo mɛi ni baaye abua lɛ ahe baahia lɛ. No hewɔ lɛ aha lɛ nibii ni sa ni baashɛ lɛ. Akɛ nɔkwɛmɔ nɔ lɛ, abaabi ni nyɛminuu ko asaa Maŋtsɛyeli Asa lɛ hei komɛi. Eka shi faŋŋ akɛ abaatsɔɔ Iɛ nɔ ni esa akɛ etsu, shi shika fioo ko ni ebaahiɛ yɛ enine nɔ hu he baahia lɛ koni ekɛhe nibii ni he baahia trukaa lɛ. Ekolɛ yelikɛbuamɔ he baahia lɛ. No hewɔ lɛ, onukpai lɛ baabi ni mɛi krokomɛi aye abua lɛ, aloo amɛbaatswa asafo lɛ adafi akɛ, ‘Nyɛmi nuu Ashimashi baatsu nitsumɔ ni tamɔ enɛ-loo-enɛ yɛ asa lɛ nɔ, ni ekolɛ ebaaba ebabi nyɛ ni nyɛteŋ mɔ ko aye abua lɛ.’ Sane ni asusuɔ he kɛtsɔɔ hiɛ nɛkɛ lɛ haŋ ni akɛ nitsumɔ awo mɔ ko dɛŋ beni akɛ nibii ni he baahia lɛ ni ekɛtsu nii lɛ hako lɛ. Nitsumɔ mli onukpa ko wie he yɛ nɛkɛ gbɛ nɔ, “Akɛ nitsumɔ akawo mɔ ko dɛŋ fa-kɛ-fa.”

Kɛ akɛ gbɛnaa nii miiwo mɔ ko dɛŋ lɛ, aha mɛi krokomɛi lɛ ale akɛ mɔ lɛ miitsu nii yɛ nyɛnajiaŋ. Hegbɛ ni mɔ lɛ yɔɔ ni ekɛaatsu nii yɛ nyɛnajiaŋ lɛ hu ji nibii lɛ eko. Akɛ nitsumɔ wo Yoshua dɛŋ akɛ Israel hiɛnyiɛlɔ hee “yɛ asafo muu lɛ fɛɛ hiɛ.” Afa Mose ni ekɛ ‘ehiɛnyam lɛ eko aha lɛ.’ (4 Mose 27:​18-23) Abaanyɛ afee nakai nɔŋŋ yɛ asafo lɛ mli, kɛtsɔ mɛi ni ahala amɛ akɛ nitsumɔ ewo amɛdɛŋ lɛ agbɛi ni akɛaakpɛtɛ tao loo adafitswaa he lɛ nɔ.

Fi amɛyiŋkpɛi asɛɛ. Agbɛnɛ mɔ ni akɛwo edɛŋ lɛ baanyɛ atsu nitsumɔ ni ka ehiɛ lɛ. Shi kaimɔ akɛ, obaanyɛ ofee hewalɛwoo jɛɛhe diɛŋtsɛ oha lɛ kɛ ofiɔ yiŋkpɛi kpakpai ni efeɔ lɛ asɛɛ. Akɛ nɔkwɛmɔ nɔ lɛ, bo akɛ onukpa lɛ yɛ he ni obaasumɔ ni akɛ tsɔnei ni awieɔ awoɔ mli lɛ kɛ sɛii amamɔ yɛ Maŋtsɛyeli Asa lɛ wielɔi akpoku lɛ nɔ, ekolɛ esoro no yɛ bɔ ni nyɛmi nuu ni akɛwo edɛŋ lɛ feɔ lɛ lɛ he. Shi kɛ aŋmɛ nyɛmi nuu ni tsuɔ nii yɛ wielɔi akpoku lɛ nɔ gbɛ bɔ ni sa lɛ, eka shi faŋŋ akɛ ebaanyɛ ena hekɛnɔfɔɔ kɛ niiashikpamɔ. Kɛfata he lɛ ebaaha nibii aya hiɛ. Guɔyeli nitsumɔ he nilelɔ ko kɛɛ: “Okɛ nitsumɔ lɛ aha, shi jeee bɔ ni afeɔ lɛ ahaa. . . . Yɛ bei pii amli lɛ, ajieɔ hesaa ni anako eko da lɛ kpo.”

Kɛfata he lɛ, yɛ be babaoo mli lɛ, nyɛmi nuu ni tsuɔ nii lɛ diɛŋtsɛ lɛ bɛŋkɛ shihilɛ pɔtɛɛ ko he kpaakpa, ni yɛ enɛ hewɔ lɛ ebaanyɛ enu naagbai ni kɔɔ he lɛ shishi jogbaŋŋ. Eka shi faŋŋ akɛ ebaanyɛ ekɛ tsabaai diɛŋtsɛ atsu naagbai lɛ ahe nii. Ebaanyɛ efee mɔ ni tsuɔ nibii komɛi ni mɛi ni kwɛɔ nɔ ni yaa nɔ lɛ enaaa. No hewɔ lɛ, nɔkwɛlɔ Kristofonyo ko wie nyɛmi nuu ko ni he esa ni yeɔ buaa lɛ lɛ he akɛ: “Kɛ mɔ ni yeɔ buaa mi lɛ kɛɛ naagbai komɛi yɛ lɛ, miheɔ nɔ ni ekɛɔ lɛ miyeɔ.”

Hɛɛ, nii ni sɛɛnamɔ yɔɔ he waa ni Kristofoi onukpai yɔɔ ji hii kɛ yei ni amɛjɔɔ amɛhe nɔ ni yɔɔ nyɛmɔ hu ni miisumɔ ni amɛye amɛbua yɛ nɔ fɛɛ nɔ ni aaatsɔɔ akɛ amɛfee lɛ mli. Onukpai, nyɛkɛ hegbɛ ni tamɔ nɛkɛ atsua nii! Nitsumɔ ni atuɔ awoɔ mɔ dɛŋ lɛ ji hiɛshikamɔ he okadi ni ebaanyɛ eba nɔnyɛɛ kɛ nijiaŋwujee shi. Jeee akɛ eeenyɛ eha ofee babaoo kɛkɛ, shi moŋ okɛ hegbɛ hu baaha mɛi krokomɛi ni amɛhe asa loo amɛna niiashikpamɔ ni he hiaa.

    Ga Woji (1980-2025)
    Shi Mli
    Botemɔ Mli
    • Ga
    • Kɛmaje
    • Bɔ Ni Misumɔɔ Lɛ Mihãa
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Mlai Ni Yɔɔ He
    • Ohe Saji
    • Ohe Saji Lɛ Ahe Gbɛjianɔtoo
    • JW.ORG
    • Botemɔ Mli
    Kɛmaje