Onukpai—Nyɛjajea Mɛi Krokomɛi yɛ Mlijɔlɛ Mumɔ Mli
ABAANYƐ akɛ anɔkwa Kristofonyo lɛ tsui ato mumɔŋ abɔɔ ko ni woɔ yibii kpakpai ahe. Suɔmɔ, miishɛɛ, toiŋjɔlɛ, tsuishiŋmɛɛ, mlihilɛ, ejurɔfeemɔ, hemɔkɛyeli, mlijɔlɛ, kɛ henɔyeli baanyɛ ashwere yɛ jɛmɛ. Ni mɛni hewɔ esaaa akɛ ebaa lɛ nakai? Ejaakɛ enɛɛmɛi fɛɛ ji mumɔ krɔŋkrɔŋ lɛ ni Yehowa Nyɔŋmɔ kɛha etsuji ni amɛjɔɔ amɛhe nɔ lɛ yibii. (Galatabii 5:22, 23) Ni kɛlɛ esa akɛ Kristofonyo fɛɛ Kristofonyo ni sumɔɔ akɛ ehiɛ etsui mli abɔɔ lɛ mli akɛ he ko ni sa eŋwɛi Tsɛ lɛ hiɛ lɛ awuu ta waa ashi jwɛi ni ji esha ni ana kɛjɛ fɔmɔ mli ni kwɛ̃ɔ yɛ mli lɛ.—Romabii 5:5, 12.
Yɛ be kɛ bei amli lɛ, nɔ ko ni esaaa jeɔ shishi ekwɛ̃ɔ yɛ gbɔmɔ ni sheɔ Nyɔŋmɔ gbeyei lɛ tsui ni yeee emuu lɛ mli. Ebaanyɛ efee mɔ ni yɔɔ mumɔŋ shihilɛ kpakpa ni nɔ bɛ. Shi kɛkɛ lɛ naagba ko ete shi, ekolɛ ejɛ naanyobɔɔ ni bɛ fɛo loo yiŋkpɛɛ ni ejaaa mli. Te asafoŋ onukpai lɛ aaafee tɛŋŋ amɛye amɛbua gbɔmɔ ni tamɔ nɛkɛ yɛ mumɔŋ?
Bɔfoi lɛ Aŋaawoo
Yɛ be mli ni ayeɔ abuaa Kristofonyo ni etɔ̃ lɛ, ehe hiaa ni onukpai lɛ anyiɛ Paulo ŋaawoo lɛ sɛɛ: “Anyɛmimɛi, kɛji nɔtɔmɔ ko banina mɔ ko trukaa lɛ, nyɛ mɛi ni nyɛji mumɔŋ gbɔmɛi lɛ, nyɛsaa [nyɛjajea] nakai mɔ lɛ ekoŋŋ yɛ mlijɔlɛ mumɔ mli; ni ole ohe nɔ kwɛmɔ koni bo hu akakao.” (Galatabii 6:1) Kɛ naanyo heyelilɔ ko ‘tɔ trukaa lɛ,’ gbɛnaa nii bakaa onukpai lɛ anɔ akɛ amɛye amɛbua lɛ amrɔ nɔŋŋ bɔ ni amɛaanyɛ.
Paulo miiwie “mɔ ko” ni tɔ̃ɔ lɛ he. Shi, Hela wiemɔ, (anʹthro·pos) ni akɛtsu nii yɛ biɛ lɛ baanyɛ akɔ nuu loo yoo he. Ni akɛ “asaa” loo “ajaje” mɔ ko lɛ tsɔɔ mɛni? Nɛkɛ Hela wiemɔ, (ka·tar·tiʹzo) nɛɛ tsɔɔ “ni aha eja jogbaŋŋ.” Akɛ nakai wiemɔ lɛ nɔŋŋ tsuɔ nii akɛtoɔ yaa ni akpɛɔ he. (Mateo 4:21) Akɛtoɔ mɔ ko wu ni eku ni ajajeɔ lɛ lɛ he. Datrɛfonyo kɛ henɔkwɛmɔ jogbaŋŋ feɔ enɛ koni ehelatsɛ lɛ akapiŋ yakatswaa. Nakai nɔŋŋ hu nyɛmi nuu loo yoo ni ayeɔ abuaa lɛ koni ajaje lɛ loo asaa lɛ jogbaŋŋ yɛ mumɔŋ lɛ biɔ nɔkwɛmɔ jogbaŋŋ, ŋaa, kɛ musuŋtsɔlɛ.
Onukpai yeɔ mumɔŋ gbɔmɛi ni amɛ diɛŋtsɛ amɛji lɛ he odase kɛtsɔɔ mlijɔlɛ mumɔ ni amɛjieɔ lɛ kpo beni amɛbɔɔ mɔdɛŋ ni amɛsaa loo amɛjaje mɔ ko lɛ nɔ. Eka shi faŋŋ akɛ Yesu ni mli jɔ lɛ kɛ mlijɔlɛ baatsu saji nɛɛ ahe nii. (Mateo 11:29) Esa akɛ onukpai lɛ ajie su nɛɛ kpo yɛ Yehowa tsulɔ ko ni etɔ lɛ he ejaakɛ amɛ hu amɛjeee mɛi ni esha ni kɛ amɛtsuiŋ susumɔi kpaaa gbee lɛ nyɛŋ anina amɛ. Enɛ baanyɛ aba mli yɛ wɔsɛɛ be mli kɛ ebako nakai momo po yɛ tsutsu.
Esa akɛ hii ni he esa yɛ mumɔŋ nɛɛ kɛ suɔmɔ ‘atere’ amɛnanemɛi jálɔi lɛ ‘ajatsui’ lɛ. Yɛ anɔkwale mli lɛ, eyɛ onukpai lɛ atsui mli akɛ amɛaaye amɛbua nyɛmi nuu loo yoo ko koni ewuu eshi Satan, kaai, heloo lɛ gbɔjɔmɔi, kɛ esha piŋmɔi lɛ. Enɛ diɛŋtsɛ ji gbɛ kome ni nɔkwɛlɔi Kristofoi aaatsɔ nɔ “aye Kristo mla lɛ nɔ.”—Galatabii 6:2.
Hii ni hiɛ anɔkwa mumɔŋ hesaai lɛ baa amɛhe shi, amɛyɔseɔ akɛ “kɛ efeɔ mɔ ko akɛ nɔ ko ji lɛ, ni ejeee nɔ ko lɛ, lɛ diɛŋtsɛ ehe eshishiuɔ.” (Galatabii 6:3) Bɔ fɛɛ bɔ ni onukpai lɛ aaabɔ mɔdɛŋ waa amɛha koni amɛfee nɔ ni ja kɛ mɛi ni yeɔ buaa lɛ, kɛlɛ amɛbaafee mɛi ni shɛɛɛ Nyɔŋmɔ Bi, Yesu Kristo, ni yeɔ emuu ni yɔɔ suɔmɔ kɛ musuŋtsɔlɛ lɛ he. Shi enɛ jeee nɔ ni amɛaadamɔ nɔ amɛfee mɛi ni efeee nɔ ni hi fe fɛɛ ni amɛaanyɛ.
Onukpai le akɛ ejaaa akɛ akɛ henɔwomɔ kɛ mihe-tse-feo su ko aaawie ashi naanyo heyelilɔ ko yɛ mɛi ahiɛ! Eka shi faŋŋ akɛ Yesu efeŋ nakai. Ejaakɛ jeee enanemɛi pɛ ekɛ ewala fɔ shi ha shi moŋ ehenyɛlɔi tete po! Onukpai bɔɔ mɔdɛŋ ni amɛjie suɔmɔ ni tamɔ nakai nɔŋŋ kpo yɛ be mli ni amɛbɔɔ mɔdɛŋ ni amɛye amɛbua nyɛmimɛi hii loo yei kɛjɛ amɛhaomɔi amli ni amɛkɛ amɛ abɛŋkɛ amɛŋwɛi Tsɛ lɛ kɛ ejalɛ tɛi ni efolɔ eshwie shi lɛ ahe lɛ. Mɛni ji gbɛi komɛi ni baaye abua onukpai ni amɛjaje loo amɛsaa nanemɛi jálɔi lɛ?
Gbɛi Komɛi ni Yeɔ Buaa
Tsɔ sɔlemɔ nɔ okɛ ohe afɔ Yehowa nɔ yɛ be mli ni owieɔ ni ofeɔ onii yɛ mlijɔlɛ mli lɛ. Yesu mli jɔ, ni esɔle waa kɛha eŋwɛi Tsɛ lɛ kɛha gbɛtsɔɔmɔ, ni efee nii ni saa ehiɛ be fɛɛ be. (Mateo 21:5; Yohane 8:29) Esa akɛ onukpai lɛ afee nakai nɔŋŋ beni amɛbɔɔ mɔdɛŋ ni amɛsaa loo amɛjaje mɔ ni etɔ lɛ. Akɛ tookwɛlɔ fioo ni mli jɔ lɛ, onukpa lɛ baafee mɔ ni ewiemɔ woɔ mɔ hewalɛ ni haa mɔ nane mɔɔ shi, jeee mɔ ni woɔ mɔ he gbeyei. Kɛ aasusu saji ahe lɛ, ebaabɔ mɔdɛŋ ni eha shihilɛ lɛ afee bɔ ni Kristofonyo ni yelikɛbuamɔ he hiaa lɛ lɛ aaanyɛ anu he akɛ ehe jɔɔ lɛ bɔ ni sa yɛ esusumɔi ni ejieɔ lɛ kpo lɛ mli. Yɛ enɛ hewɔ lɛ, sɔlemɔ ni jɛ tsuiŋ ni akɛjeɔ shishi lɛ baaye abua babaoo. Mɔ ni awoɔ lɛ ŋaa yɛ mlijɔlɛ mli lɛ baagbele etsuiŋ amrɔ nɔŋŋ kɛha enɛ, kɛ ele akɛ taakɛ Yesu fee lɛ, ŋaawolɔ lɛ miisumɔ ni efee nii ni saa Nyɔŋmɔ hiɛ. Eka shi faŋŋ akɛ naagbee sɔlemɔ lɛ baaha mɔ lɛ ayoo bɔ ni ehe hiaa ni ekɛ ŋaawoo ni akɛha lɛ yɛ suɔmɔ kɛ mlijɔlɛ mli lɛ atsu nii.
Yɛ sɔlemɔ lɛ sɛɛ lɛ, jiemɔ eyi kɛjɛ otsuiŋ. Ebaanyɛ efee nɔ ni kɔɔ mɔ lɛ sui kpakpai ahe, tamɔ mlihilɛ, bɔ ni anyɛɔ akɛ he fɔɔ enɔ loo bɔ ni ekɛ hiɛdɔɔ tsuɔ nii ehaa. Abaanyɛ awie mɔ lɛ mɔdɛŋbɔɔ kɛ anɔkwa sɔɔmɔ ni ekɛha Yehowa lɛ he, ekolɛ yɛ afii pii amli. Nɛkɛ gbɛ nɔ wɔtsɔɔ yɛ akɛ, wɔsusuɔ ehe ni wɔhiɛ jwɛŋmɔ ni Kristo hiɛ lɛ nɔŋŋ yɛ ehe. Yesu je sane ni eŋma eyaha Tiatira asafo lɛ shishi kɛ yijiemɔ, akɛ: “Mile onitsumɔi lɛ kɛ osuɔmɔ lɛ kɛ osɔɔmɔ lɛ kɛ ohemɔkɛyeli lɛ kɛ otsuishiŋmɛɛ lɛ, ni mile onitsumɔi lɛ akɛ sɛɛkpee nii lɛ fe tsutsu nii lɛ tete.” (Kpojiemɔ 2:19) Nakai wiemɔi lɛ ha asafo lɛ mlibii lɛ na nɔmimaa akɛ Yesu le nitsumɔ kpakpa ni amɛtsuɔ lɛ. Eyɛ mli akɛ asafo lɛ yɛ etɔmɔi moŋ—aŋmɛ “Isabel” su fɔŋ lɛ gbɛ—shi kɛlɛ, eebɔ mɔdɛŋ yɛ nibii krokomɛi amli, ni Yesu miisumɔ ni nakai nyɛmimɛi hii kɛ yei lɛ ale akɛ akuko hiɛ ashwieko amɛnitsumɔ kɛ ekãa lɛ nɔ. (Kpojiemɔ 2:20) Nakai nɔŋŋ hu esa akɛ onukpai lɛ kɛ yijiemɔ aha yɛ he ni enɛ sa lɛ.
Nyɛkɛ hiɛdɔɔ akasusua tɔmɔ ko he fe bɔ ni shihilɛ lɛ ŋmɛɔ gbɛ. Esa akɛ onukpai lɛ abu Nyɔŋmɔ asafoku lɛ he ni amɛha gbɛjianɔtoo lɛ he atse. Shi onukpa kome loo mɛi enyɔ baanyɛ atsu mumɔŋ tɔmɔi komɛi ni biɔ ŋaawoo ni hiɛdɔɔ yɔɔ mli lɛ he nii ni saneyeli ajinafoi ahe ehiaaa. Saji pii yɛ ni adesa gbɔjɔmɔ moŋ ji nɔ ni hɔ Kristofonyo lɛ tɔmɔ lɛ sɛɛ shi jeee yiwalɛ nii ni ajeɔ gbɛ afeɔ. Esa akɛ onukpai lɛ kɛ asafoku lɛ aye yɛ mlijɔlɛ naa, ni amɛkai enɛ: “Kojomɔ mli lɛ, mɔ ni enaaa mɔbɔ lɛ, anaŋ lɛ mɔbɔ: shwãa mɔbɔnalɛ shwãa eshiɔ kojomɔ.” (Yakobo 2:13; Bɔfoi lɛ Asaji 20:28-30) Belɛ ni amɛaaha saji adara agboi lɛ, esa akɛ onukpai lɛ kɛ nanemɛi heyelilɔi ni yeɔ awerɛho yɛ amɛtɔmɔi ahewɔ lɛ aye yɛ mlijɔlɛ naa, tamɔ Yehowa, wɔ-Nyɔŋmɔ musuŋtsɔlɔ ni naa mɔbɔ lɛ.—Efesobii 4:32.
Jiemɔ shishinumɔ kpo yɛ nibii ni ekolɛ nomɛi kɛ tɔmɔ lɛ ba lɛ ahe. Ehe miihia ni onukpai lɛ abo amɛnaanyo heyelilɔ lɛ toi jogbaŋŋ yɛ be mli ni efɔseɔ etsui mli saji fɛɛ eshwieɔ shi lɛ. Akɛni ‘Nyɔŋmɔ kpooo tsui ni werɛ eho ehe ni tswiaa shi kɛ dɔlɛ’ lɛ hewɔ lɛ, esaaa akɛ onukpai lɛ hu feɔ nakai. (Lala 51:19) Ekolɛ henumɔŋ sɛɛfimɔ ni gbalashihilɛ mli hefatalɔ lɛ kɛhaaa hewɔ lɛ ji nɔ ni hɔ naagba lɛ shishi. Ekolɛ jwɛŋmɔŋ naagba ni naa wa ni sɛɛ tsɛɔ efite mɔ lɛ henumɔŋ hewalɛ ni eyɔɔ lɛ eko, aloo eha efee nɔ ni wa waa kɛha lɛ akɛ eeekpɛ eyiŋ yɛ nilee mli. Onukpai ni yɔɔ suɔmɔ lɛ baasusu nɛkɛ saji nɛɛ ahe, ejaakɛ eyɛ mli akɛ Paulo wo enyɛmimɛi lɛ ŋaa ni ‘amɛwie amɛtsɔɔ mɛi ni bɛ gbɛjianɔ lɛ’ moŋ, shi ewo hewalɛ hu akɛ: “Nyɛshɛjea mɛi ni tsui faa lɛ amii; nyɛherea mɛi ni feɔ gbedee lɛ; nyɛtoa nyɛtsui shi nyɛhaa mɛi fɛɛ.” (1 Tesalonikabii 5:14) Yɛ be mli ni esaaa akɛ onukpai lɛ gbɔjɔɔ hewalɛ ni yɔɔ Nyɔŋmɔ jalɛ tɛi ni efolɔ eshwie shi lɛ mli lɛ, esa akɛ amɛsusu nibii ni kanya enɛ loo ekɛ enɛ ba lɛ he, taakɛ bɔ ni Nyɔŋmɔ po feɔ lɛ.—Lala 103:10-14; 130:3.
Nyɛkafitea bulɛ ni nyɛnaanyo Kristofonyo lɛ yɔɔ kɛha ehe lɛ. Wɔsumɔɔɔ ni wɔgbe nyɛmi nuu loo yoo ko he guɔ aloo ni wɔɔha anu shishi akɛ sɛɛnamɔ ko bɛ ehe. Shi moŋ nɔmimaa, akɛ wɔyɛ hekɛnɔfɔɔ yɛ mɔ lɛ sui akɛ Kristofonyo kɛ suɔmɔ ni eyɔɔ kɛha Nyɔŋmɔ lɛ mli lɛ baawo mɔ lɛ hewalɛ koni ejaje etɔmɔ lɛ. Eeenyɛ efee akɛ awo Korintobii lɛ hewalɛ koni amɛfee ejurɔ beni Paulo kɛɛ amɛ akɛ eshwã efɔ amɛnɔ etsɔɔ mɛi krokomɛi yɛ ‘amɛhe ni amɛsaa amɛto’ kɛ “mɔdɛŋbɔɔ” yɛ enɛ gbɛfaŋ lɛ hewɔ.—2 Korintobii 9:1-3.
Nyɛtsɔɔa akɛ abaanyɛ aye naagba lɛ nɔ kunim kɛtsɔ Yehowa ni akɛ hiɛ aaafɔ enɔ lɛ nɔ. Hɛɛ, nyɛkɛ mɔdɛŋbɔɔ ayea abuaa mɔ lɛ koni ena akɛ Yehowa ni akɛ hiɛ fɔɔ enɔ, kɛ E-Wiemɔ lɛ mli ŋaawoo lɛ kɛ nitsumɔ baaye abua ni ekɛ jajemɔ loo saamɔ ni he hiaa lɛ aba. Bɔni afee ni enɛ aba lɛ, esa akɛ wɔwiemɔi afee nɔ ni damɔ Ŋmalɛi lɛ kɛ woji ni atsɔ Biblia lɛ nɔ aŋmala lɛ anɔ. Otii enyɔ mamɔ wɔhiɛ: (1) ni wɔye wɔbua mɔ ni yelikɛbuamɔ he hiaa lɛ lɛ koni ena ni enu bɔ ni Yehowa susuɔ nii ahe ehaa lɛ shishi, ni (2) atsɔɔ mɔ lɛ he ni eku ehiɛ eshwie nɛkɛ ŋwɛi gbɛtsɔɔmɔi nɛɛ anɔ yɛ loo enyɛɛɛ enyiɛ sɛɛ lɛ.
Okɛ Ŋmalɛ mli ŋaawoo afata saji ni he hiaa ni abiɔ tɛɛ yɛ mlihilɛ mli lɛ he. Enɛ baaye abua jogbaŋŋ ni nine ashɛ tsui lɛ nɔ. Yehowa tsɔ egbalɔ Maleaki nɔ ekɛ sanebimɔ ko tsu nii koni ekɛha E-webii lɛ anu bɔ ni amɛgba afa amɛha lɛ shishi. Ebi akɛ: “Aso gbɔmɔ ko shishiuɔ Nyɔŋmɔ?” Ni ekɛfata he akɛ: “Shi nyɛ lɛ, nyɛshishiuɔ mi.” (Maleaki 3:8) Israel ni nyɛɛɛ ekɛ enibaa nii amli mlijaa nyɔŋma mli ekome aha taakɛ Mose Mla lɛ biɔ lɛ tamɔ Yehowa ni amɛmiishishiu lɛ. Bɔni afee ni amɛjaje shihilɛ ni tamɔ nɛkɛ lɛ, ebiɔ ni Israelbii lɛ atsu gbɛnaa nii ni ka amɛnɔ yɛ jamɔ krɔŋŋ he lɛ he nii kɛ hemɔkɛyeli akɛ Nyɔŋmɔ baajɔɔ amɛ babaoo. Onukpai lɛ hu baanyɛ atsɔ sanebimɔi ni sa ni kanyaa mɔ susumɔ nɔ amɛma nɔ mi akɛ nii ni ja feemɔ ŋmɛnɛ lɛ kɔɔ wɔŋwɛi Tsɛ lɛ ni wɔkɛ wɔhiɛ aaafɔ enɔ ni wɔbo lɛ toi lɛ he. (Maleaki 3:10) Nakai susumɔ lɛ ni wɔɔha eshɛ mɔ lɛ tsui mli lɛ baaye abua wɔnyɛmi lɛ babaoo koni ‘eto enaji jogbaŋŋ ni enyiɛ trɔmɔɔ.’—Hebribii 12:13.
Maa sɛɛnamɔ ni yɔɔ ŋaawoo lɛ nɔkpɛlɛmɔ mli lɛ nɔ mi. Nɔ ni fata ŋaawoo ni mɔɔ shi jogbaŋŋ lɛ he ji kɔkɔbɔɔ ni kɔɔ nɔ ni baajɛ gbɛ fɔŋ nɔ nyiɛmɔ mli aba lɛ kɛ kaimɔi yɛ sɛɛnamɔi ni baajɛ saji ni aaasaa loo ajaje amɛ lɛ mli aba lɛ fɛɛ he. Yɛ be mli ni ebɔ amɛ kɔkɔ yɛ ebe naa pɛpɛɛpɛ lɛ, Yesu ha asafo ni yɔɔ Laodikea ni amɛfee shikpilikpii yɛ mumɔŋ lɛ nu shishi akɛ, kɛji akɛ amɛtsake amɛtsui kɛjɛ amɛ tsutsu gbɛ lɛ nɔ, ni amɛtsɔmɔ kaselɔi ni yɔɔ ekãa ekoŋŋ lɛ, amɛbaana hegbɛi ni ekaaa mli ŋɔɔmɔ, kɛ gbɛkpamɔ akɛ amɛkɛ lɛ baaye maŋtsɛ yɛ ŋwɛi—Kpojiemɔ 3:14-21.
Esa akɛ ole akɛ aabo ŋaawoo lɛ toi loo abooo toi. Taakɛ datrɛfonyo kpakpa kwɛɔ yɛ be kɛ bei amli akɛ ani wu ni ekɛtsa lɛ eja jogbaŋŋ lo lɛ, nakai nɔŋŋ esa akɛ onukpai abɔ mɔdɛŋ ni amɛle kɛji akɛ Ŋmalɛ mli ŋaawoo miitsu nii. Ekolɛ amɛbaabi amɛ diɛŋtsɛ amɛhe akɛ: Ani yelikɛbuamɔ he miihia lolo? Ani esa akɛ ati ŋaawoo lɛ mli, ekolɛ yɛ gbɛ kroko nɔ? Ehe bahia ni Yesu awo ekaselɔi lɛ ŋaa shii abɔ yɛ bɔ ni ehe hiaa ni amɛba amɛhe shi lɛ he. Ekɛ tsuishitoo bɔ mɔdɛŋ ni ejaje amɛsusumɔ kɛtsɔ ŋaawoo, abɛbuai, kɛ nɔkwɛmɔ nii diɛŋtsɛ ni anaa nɔ yɛ be kakadaŋŋ mli. (Mateo 20:20-28; Marko 9:33-37; Luka 22:24-27; Yohane 13:5-17) Kɛ akɛaato he lɛ, onukpai lɛ baanyɛ aye abua ni nyɛmi nuu loo yoo lɛ jajemɔ loo saamɔ afee nɔ ni agbe naa kwraa kɛtsɔ gbɛjianɔ ni aaato kɛha Ŋmalɛi lɛ ahe susumɔ ni akɛaanyiɛ sɛɛ koni akɛha mɔ lɛ nɔyaa yɛ mumɔŋ hewalɛnamɔ mli aye emuu kwraa nɔ.
Jiemɔ eyi yɛ enɔyaa fɛɛ mli. Kɛ mɔ ni tɔ lɛ miibɔ mɔdɛŋ yɛ anɔkwayeli fɛɛ mli koni ekɛ Ŋmalɛ mli ŋaawoo atsu nii lɛ, okɛ miishɛɛ ajie eyi. Enɛ baawo shishijee ŋaawoo lɛ mli hewalɛ ni ebaawo nɔyaa kroko he hewalɛ. Ehe bahia ni Paulo kɛ ŋaawoo ni yɔɔ shiŋŋ yɛ saji pii ahe aha Korintobii lɛ yɛ eklɛŋklɛŋ wolo lɛ mli. No sɛɛ beni etsɛɛɛ ni Tito bɔ bɔfo lɛ amaniɛ akɛ ahere ewolo lɛ nɔ jogbaŋŋ lɛ, Paulo ŋma wolo ekɛyajie amɛ yi. Ekɛɛ: “Agbɛnɛ mimii eshɛ, jeee dɔ ni edɔ nyɛ hewɔ ni, shi moŋ akɛni edɔ nyɛ ni eha nyɛshwa nyɛhe lɛ hewɔ ni; ejaakɛ edɔ nyɛ bɔ ni sa Nyɔŋmɔ hiɛ.”—2 Korintobii 7:9.
Nii ni kɛ Miishɛɛ Baa
Hɛɛ, Paulo mii shɛ ehe beni enu akɛ eŋaawoo lɛ eye ebua Korintobii lɛ. Nakai nɔŋŋ hu ŋmɛnɛŋmɛnɛ beaŋ onukpai lɛ nyaa babaoo kɛ naanyo heyelilɔ ko je apasa gbɛ ko nɔ akɛni ekpɛlɛ suɔmɔ mli ni amɛjɛ amɛye amɛbua lɛ lɛ nɔ hewɔ lɛ. Amɛbaanyɛ amɛna miishɛɛ yɛ yelikɛbuamɔ ni amɛkɛhaa Kristofonyo ni werɛ eho ehe lɛ koni efamɔ esha ŋmei lɛ kɛjɛ etsui mli koni yibii ni sa Nyɔŋmɔ gbeyeishemɔ anyɛ awo pii yɛ jɛmɛ lɛ hewɔ.
Kɛji akɛ onukpai lɛ nyɛ amɛjaje loo amɛsaa mɔ ni etɔ lɛ, eeenyɛ egbala lɛ kɛjɛ gbɛ ni kɛ mumɔŋ hiɛkpatamɔ kwraa aaabalɛ nɔ. (Okɛto Yakobo 5:19, 20 he.) Esa akɛ mɔ ni nine shɛ yelikɛbuamɔ ni tamɔ nɛkɛ nɔ lɛ ada Yehowa Nyɔŋmɔ shi. Wiemɔi ni tsɔɔ anɔkwa hiɛsɔɔ diɛŋtsɛ kɛha yelikɛbuamɔ ni suɔmɔ yɔɔ mli, musuŋtsɔlɛ, kɛ shishinumɔ ni onukpai lɛ na kɛha amɛ lɛ hu baafee nɔ ni sa. Ní kɛji akɛ ajaje lɛ yɛ mumɔŋ agbe naa kwraa lɛ, mɛi fɛɛ ni enɛ kɔɔ amɛhe lɛ hu mli baafili amɛ akɛ ajaje mɔ lɛ yɛ mlijɔlɛ mumɔ mli.