Latin-Amerika Sɔlemɔ lɛ yɛ Haomɔ Mli—Mɛni Hewɔ Akpekpei Abɔ Shiɔ Lɛ?
EWA waa akɛ abaana Latin-Amerika maŋ ko loo akrowa ko, ni Roma Katolek sɔlemɔtsu ko bɛ ni ma egwabɔɔ he wulu lɛ, kɛjɛ Mexico kooyigbɛ husu lɛ naa aahu kɛyashi Chile wuoyigbɛ naabu lɛ. Kɛlɛ, Joseph E. Davis, ni ji nitsumɔ he ni akɛkwɛɔ Katolek saji kɛ gbɛjianɔtoi sɔrɔtoi lɛ anɔ lɛ nɔkwɛlɔ lɛ jaje akɛ, “tsakemɔ wulu ko miiya nɔ yɛ Latin Amerika.” Ekpɛlɛ nɔ hu akɛ, amrɔ nɛɛ, eshwɛ fioo kɛkɛ ni Latin-Amerika, ni ji shikpɔŋ wulu ko ni fe afii ohai etɛ sɔŋŋ nɛ, ni eyaje Roma Katolek Sɔlemɔ lɛ hewalɛ shishi lɛ miihe ana tsakemɔ wulu ko.
Teemɔŋ sane ko kwraa bɛ he akɛ, Katolek Sɔlemɔ lɛ hewalɛ nɔ miigbɔ oyayaayai. Abu akɔntaa nyɛsɛɛ nɛɛ akɛ, Katolekbii ni yɔɔ ekaa lɛ ayifalɛ lɛ miihe ashɛ Latin Amerikabii ayifalɛ muu lɛ fɛɛ mli oha mlijaa 15 pɛ kɛkɛ. 1991 Britannica Book of the Year lɛ bɔ amaniɛ akɛ: “Roma Katolek Osɔfonukpai lɛ kɛ paapa lɛ diɛŋtsɛ miishe gbeyei akɛ, yinɔsane mli Katolek Latin Amerika lɛ miiŋmɛɛ hemɔkɛyeli momo lɛ he yɛ gbɛ ni yɔɔ gbeyei nɔ.” Mɛni hewɔ ebaa lɛ nakai? Mɛni hewɔ mɛi babaoo shiɔ Katolek sɔlemɔ lɛ? Mɛni eba mɛi ni duɔ gbɛ nɛɛ anɔ?
Emlitsɔɔmɔ lɛ Taomɔ
Katolek hiɛnyiɛlɔi lɛ kɛ amɛnaagbai lɛ yafɔɔ bɔ ni “jamɔ kui lɛ” kwɛ̃ɔ oyayaayai lɛ anɔ. Europa osɔfo ko ni tsuɔ nii yɛ Bolivia lɛ kɛɛ akɛ: “Sɔlemɔ lɛ tamɔ tso ko ni jamɔ kui ni tamɔ jwɛi lɛ miigbala ehewalɛ.”
Daa afi lɛ abɔɔ jamɔi 140 heei ni baa, ni ekolɛ no hu fata he ni eha Katolek Sɔlemɔ lɛ mlibii ayifalɛ lɛ nɔ gbɔ kɛjɛ oha mlijaa 90 kɛbashi oha mlijaa 60 loo 70 nɔ kɛjɛ 1970 afii lɛ teŋgbɛ lɛ amli lɛ he amaniɛ yɛ Argentina. Maŋbii akpekpei enyɔ ni yɔɔ Tijuana yɛ Mexico lɛ ayifalɛ lɛ mli oha mlijaa 10 kɛ amɛhe eyabɔ jamɔi 327 ni jeee Katolekbii ajamɔ ni yɔɔ jɛmɛ lɛ ahe. Time wolo tɛtrɛɛ lɛ bɔ amaniɛ akɛ: “Eji naakpɛɛ sane ko akɛ, Brazil Protestantbii babaoo yɛ ni yaa sɔlemɔ daa Hogbaa fe Katolekbii ni yaa.” Kɛlɛ, ebɛ naakpɛɛ akɛ taakɛ adafitswaa wolo ko kɛɛ lɛ, be mli ni “Latin-Amerika onukpai ni yeɔ paapa lɛ sɛɛ lɛ kɛ paapa lɛ kpe yɛ Vatican City koni asusu saji enyɔ komɛi ni he hiaa sɔlemɔ lɛ waa ŋmɛnɛ lɛ ahe lɛ,” ana akɛ ekome ji “jamɔ kui krokomɛi lɛ ahe naagbai.”
Be mli ni akɛ osɔfoi ni yɔɔ Mexico lɛ kpe lɛ, paapa lɛ kɛɛ akɛ omanye ni jamɔ heei babaoo lɛ eye lɛ “jɛ sɔlemɔ lɛ mlibii lɛ ashikpilikpii-feemɔ kɛ nɔ ko ni jeee amɛhe sane ko ni shɛɛɛ amɛsanekpakpa jajemɔ nitsumɔ lɛ he jogbaŋŋ lɛ hewɔ.” Mɛni hewɔ ni “sɔlemɔ lɛ mlibii lɛ” kɛ shikpilikpii-feemɔ feɔ amɛnii yɛ Latin-Amerikabii lɛ amumɔŋ hiamɔ nibii ahe lɛ, yɛ be mli ni mɛnɛɛmɛi ateŋ mɛi babaoo ji mɛi ni yɔɔ bulɛ kɛha Biblia lɛ? La Paz, ni yɔɔ Bolivia lɛ Adafitswaa wolo ko ni ji Ultima Hora lɛ mli niŋmaa ko tsɔɔ mli akɛ: “Nakai nɔŋŋ hu sɔlemɔ lɛ ebote je lɛ mli, ni daa gbi lɛ etamɔ nɔ ni eyaa nɔ ekuɔ ehiɛ eshwieɔ lɛ diɛŋtsɛ egbɛhe ni sa akɛ ehiɔ mli lɛ nɔ. Taakɛ bɔ ni eyaa nɔ lɛlɛŋ lɛ, esaaa akɛ efeɔ wɔ naakpɛɛ akɛ osɔfoi lɛ feɔ amɛhe agwaseaŋ nilelɔi, shika helɛtelɔi, daa gbi saji aŋmalalɔi, loo maŋkwralɔi fe osɔfoi ni amɛji lɛ.”
Maŋkwralɔi Babaoo Fe Shiɛlɔi?
Ŋwanejee ko bɛ he akɛ sɔlemɔ lɛ he ni ekɛwo maŋkwramɔŋ saji amli yɛ 1970 kɛ 1980 afii lɛ amli lɛ fata he ni Katolek jamɔ feɔ Latin Amerikabii pii ataŋ lɛ. Nikasemɔ ko ni ajie lɛ kpo yɛ 1985 mli lɛ wie wiemɔ ni nyiɛ sɛɛ nɛɛ yɛ Maryknoll, ni ji Katolek Maŋsɛɛ Sanekpakpajajemɔ Asafo ni yɔɔ Amerika, kɛ emli Latin-Amerikabii asanekpakpa jajemɔ nitsumɔ hei pii lɛ ahe akɛ: “Maryknoll eha maŋbii ekpɛlɛ Marx kɛ Lenin tsɔɔmɔ lɛ he shɛɛ sane ni kɛ awuiyeli tsakeɔ maŋ nɔyeli lɛ nɔ yɛ omanyeyeli mli, ejaakɛ aŋmɛ gbɛ ni akɛtsu nii krɛdɛɛ akɛ Katolek Sɔlemɔ lɛ gbene kome. Jeee sɔlemɔyalɔ folo lɛ pɛ kɛkɛ emli shɛɛ sane lɛ shɛɔ eŋɔɔ, shi moŋ eshɛɔ Amerikabii ni toɔ maŋ nɔyeli he gbɛjianɔ lɛ ateŋ mɛi komɛi hu aŋɔɔ.”
Agbɛnɛ susumɔ nɔ ni afɔɔ lɛ tsɛmɔ akɛ tawuu mujimuji lɛ hu ni amɔmɔ Argentinabii ni amɛyifalɛ shɛɔ kɛjɛ 10,000 kɛyashi 30,000 yɛ naakpɛɛ gbɛ nɔ ayagbe amɛ ni ayeee amɛsane yɛ 1970 naagbee afii lɛ amli lɛ he okwɛ. Adafitswaa wolo ko ni ji National Catholic Reporter lɛ mli niŋmaa ko ni hiɛ yitso ni ji “Lá Ewo Sɔlemɔ ni yɔɔ Argentina lɛ he Muji” lɛ kɛɛ: “Argentina niiashikpamɔ lɛ tamɔ Katolek sɔlemɔ lɛ ni yɔɔ Nazi Germany lɛ nifeemɔ nii lɛ nɔŋŋ, ni enɛ saa eteeɔ sane ko ni abiɔ lɛ shi akɛ ani hewalɛ he miihia sɔlemɔ lɛ waa moŋ fe Sanekpakpa lɛ ni fãa akɛ mɔ aye anɔkwale lɛ he odase lɛ.”
Sɔlemɔ lɛ ni shweɔ akɛ ena nɔyeli hewalɛ ko yɛ je lɛŋ maŋtsɛyelii amli lɛ kadiɔ lɛ yɛ faŋŋ akɛ ejeee Nyɔŋmɔ naanyo. Biblia lɛ kɛɛ akɛ: “Ani nyɛyooo akɛ je lɛ ni nyɛkɛaabɔ naanyo lɛ tsɔɔ akɛ nyɛmiifee nyɛhe Nyɔŋmɔ henyɛlɔ? Mɔ fɛɛ mɔ ni kɛ je lɛ bɔɔ naanyo lɛ tsɔɔ ehe Nyɔŋmɔ henyɛlɔ.” (Yakobo 4:4, Katolek Jerusalem Bible) Belɛ, ebɛ naakpɛɛ akɛ mɛi babaoo yɛ ni amɛkwɛɛɛ Katolek Sɔlemɔ lɛ gbɛ dɔŋŋ kɛha mumɔŋ gbɛtsɔɔmɔ. Shi mɛni eba mɛi ni eshi Katolek asafo lɛ mli lɛ anɔ?
Tooi ni bɛ Kwɛlɔ
Amɛtamɔ gbɔmɛi ni klɛŋklɛŋ afii oha lɛ mli Yudafoi ajamɔ mli mumɔŋ hiɛnyiɛlɔi lɛ kwɛɛɛ amɛnɔ lɛ pɛpɛɛpɛ. Biblia lɛ kɛɔ akɛ Yesu “musuŋ tsɔ lɛ yɛ amɛhewɔ ejaakɛ aha etɔ amɛ ni amɛfee yuuyaa tamɔ tooi ni bɛ kwɛlɔ.” (Mateo 9:36, JB) Mɛi babaoo eshi Katolek Sɔlemɔ lɛ kɛtee hei ni afɔɔ amɛ tsɛmɔ akɛ sanekpakpa jajemɔ jamɔi lɛ amli. Ani enɛɛmɛi ekwɛ toi ni edu gbɛ lɛ anɔ kɛ omanyeyeli ko? Ani Protestantbii lɛ miisumɔ waa akɛ amɛaafee amɛnii taakɛ Yesu kɛɛ yɛ esɛɛnyiɛlɔi anɔkwafoi lɛ ahe lɛ, akɛ: “Amɛjɛɛɛ je lɛ mli, taakɛ bɔ ni mi hu mijɛɛɛ je lɛ mli lɛ”? —Yohane 17:14.
Jamɔi babaoo ni jeee Katolek jamɔ lɛ bɔɔ mɔdɛŋ ni amɛfee amɛhe mɛi ni feɔ toiboo amɛhaa Biblia lɛ waa moŋ fe nɔ ni amɛaanyiɛ jamɔŋ kusumii asɛɛ. Shi be babaoo lɛ, enɛ bafeɔ hiɛaŋhiɛaŋ nɔ ko kɛkɛ. Protestant asafoi lɛ ashishitoo tsɔɔmɔi lɛ tamɔ Katolek Sɔlemɔ lɛ nɔ lɛ aahu akɛ mɛi babaoo ni naa enɛ lɛ baanyɛ amɛkɛ Andean nikɛɛmɔ nɛɛ atsu nii, nɔ ni kɛɔ akɛ: “Es la misma cholita con otra pollera” (Nakai India yoo bibioo lɛ nɔŋŋ ni, shi ewo shishigbɛ atade kroko kɛkɛ).”
Akɛ nɔkwɛmɔ nɔ lɛ, eehe efee akɛ Protestant kui lɛ fɛɛ ji mɛi ni tsɔɔ akɛ Nyɔŋmɔ ji Triniti ko, ni kɛlɛ, enɛ jeee Biblia mli tsɔɔmɔ. The Encyclopedia of Religion lɛ jaje akɛ: “Ŋmalɛ shishitsɔɔlɔi kɛ Nyɔŋmɔ he nikaselɔi ni yɔɔ ŋmɛnɛ lɛ kɛ amɛhe kpaa gbee akɛ Triniti tsɔɔmɔ ko bɛ Hebri Biblia lɛ mli. . . Triniti tsɔɔmɔ ko ni mli ka shi faŋŋ hu bɛ Kpaŋmɔ Hee lɛ mli.”a
Tsakpaa ko ka Protestantbii kɛ je lɛ kɛ emli maŋkwramɔŋ saji lɛ teŋ tamɔ Katolekbii lɛ nɔŋŋ yɛ faŋŋ mli. Encyclopedia of Latin Amerika lɛ kɛɛ: “Protestant jamɔ ni yɔɔ Latin Amerika lɛ hu kɛ ehe ewo . . . maŋkwramɔ kui amli nifeemɔ nii lɛ amli. Osɔfoi ni yɔɔ maŋ lɛ mli lɛ batsɔɔ mɛi ni maŋkwralɔi lɛ kɛ amɛ yeɔ sharamɔ ni amɛfɔɔ oshiki amɛhaa amɛ koni amɛsɔlemɔi lɛ ana nɔyelii lɛ anɔkpɛlɛmɔ.” Latin American Research Review lɛ kɛɛ: “Akɛ Protestant jamɔ lɛ eha maŋkwramɔ gbala yɛ Guatemala, kɛjɛ be ni eba maŋwulu lɛ mli klɛŋklɛŋ kwraa lɛ,” ni ekɛfata he akɛ “eha efee tamɔ tsɔne ni akɛloɔ mɛi ni kɛ maŋkwramɔŋ kɛ agwaseaŋ nifeemɔ nii baa amɛjeŋ tamɔ jamɔ nifeemɔ nii ko lɛ.”
Protestantbii ni kɛ amɛhe woɔ maŋkwramɔŋ nifeemɔ nii amli lɛ enyiɛ amɛhiɛ kɛbote Protestantbii ni kɛ amɛhe woɔ tawuu mli lɛ mli yɛ be kɛ beaŋ. Harry Emerson Fosdick ni eje mli lɛ, ni abu lɛ akɛ eji Protestant Osɔfo ko ni naa mɔ nɔ hewalɛ waa yɛ Amerika yinɔsane mli lɛ kpɛlɛ nɔ akɛ: “Wɔ Anaigbɛ yinɔsane lɛ etsɔ tawuu ni eko nyiɛ eko sɛɛ. Wɔlɛ bii kɛha tawuu, wɔtsɔse mɛi kɛha tawuu; wɔwo tawuu hiɛ nyam; wɔha tabilɔi etsɔmɔ mɛi ni ehe gbɛi ni wɔkɛ tawuu mli aflaŋai lɛ po mamɔ wɔsɔlemɔtsui amli . . Wɔkɛ wɔnaabu afa kome jieɔ Toiŋjɔlɛ Lumɔ lɛ yi ni wɔkɛ afa kroko lɛ woɔ tawuu hiɛ nyam.”
Mɛni Esa Akɛ Ofee?
Be mli ni egbala mli etsɔɔ akɛ apasa jamɔ ji okadifeemɔ yoo ajwamaŋ ni kɛ shikpɔŋ nɔ maŋtsɛyelii lɛ bɔɔ ajwamaŋ sɛɛ lɛ, Biblia mli wolo ni ji Kpojiemɔ lɛ kɛɛ akɛ: “Nyɛjea emli, mimaŋ, koni nyɛkɛ lɛ akafee ekome yɛ ehe eshai lɛ amli ni nyɛkana ehaomɔi lɛ nɔŋŋ eko.”—Kpojiemɔ 18:4, JB.
Mɛi pii yɛ ni amɛna akɛ nɔ fɔŋ miiya nɔ waa yɛ sɔlemɔi lɛ amli moŋ, shi amɛka he amɛmiishashao shi akɛ amɛbaashi akɛni Roma sɔlemɔ lɛ yɔɔ blema yinɔsane hewɔ. Shi, kaimɔ akɛ, Yudafoi ajamɔ gbɛjianɔtoo lɛ etsɛ waa diɛŋtsɛ; shi Nyɔŋmɔ kwa Yudafoi lɛ moŋ fe ni eeeŋɔ amɛ akɛ emɛi ni ehala, beni amɛkɛ amɛhe wo mlakwamɔ mli ni amɛtsi amɛhe kɛjɛ enɔkwa tsɔɔmɔi ahe lɛ. Nyɔŋmɔ anɔkwa sɔɔlɔi lɛ shi Yudafoi ajamɔ lɛ beni amɛna akɛ agbɛnɛ Nyɔŋmɔ kɛ Kristofoi asafo lɛ miitsu nii lɛ. Te obaafee tɛŋŋ ni oyoo anɔkwa Kristofoi asafo lɛ ŋmɛnɛ?
Latin Amerikabii ni amɛyifalɛ miihe ashɛ akpeiakpe kome ebatsɔ Yehowa Odasefoi yɛ naagbee afii nyɔŋmai enyɔ nɛɛ amli. Mɛni hewɔ ni amɛfee tsakemɔ ni tamɔ nɛkɛ? Adafitswaa wolo ko ni yɔɔ Martinez de la Torre, ni ji Veracruz, yɛ Mexico lɛ kwɛ sanebimɔ nɛɛ mli. Ekɛɛ: “Mɛi ni ji Biblia kaselɔi nɛɛ ji mɛi ni amɛ fɛɛ amɛmiihe amɛfee tsutsu jamɔi sɔrɔtoi komɛi amlibii, ni amɛteŋ mɛi babaoo ji Katolekbii ni amɛyoo bɔ ni jamɔ lɛ kpalaŋɔ kɛboteɔ maŋkwramɔ mli kɛ bɔ ni eŋɔɔ nibii komɛi ni ekpɛlɛɔ nifeemɔ nibii komɛi tamɔ futufutu hemɔkɛyeli, jeŋba shara, kɛ basabasa-feemɔ ni damɔɔɔ Biblia tsɔɔmɔi anɔ lɛ. Efee miishɛɛ jɛɛhe kɛha amɛ akɛ amɛkɛ jeŋba ni damɔ Ŋmalɛ mli shishitoo mlai anɔ lɛ aaatsu nii ni amɛkuuu amɛsɛɛ kɛyaaa wɔŋjamɔ loo kusumii komɛi ni aleee eshikwɛɛ he lɛ mli dɔŋŋ. Enɛ eha amɛna hemɔkeyeli ni feɔ amɛ ekome ni sa yijiemɔ ni haa ayooɔ amɛ yɛ he fɛɛ he ni anaa amɛ yɛ lɛ.”
Latin-Amerika adafitswaa wolo kroko hu wie he yɛ nɛkɛ gbɛ nɔ akɛ: “Yehowa Odasefoi ji mɛi komɛi ni tsuɔ nii kɛ hiɛdɔɔ, amɛyeɔ anɔkwa, ni amɛji Nyɔŋmɔ gbeyeishelɔi. Amɛkɛ amɛhe kpɛtɛɔ nibii ni atsɔɔ amɛ lɛ ahe waa, ni amɛjamɔ lɛ damɔ Biblia tsɔɔmɔi anɔ.” Wɔmiifɔ bo nine ni okɛ Yehowa Odasefoi akase Biblia lɛ yɛ he fɛɛ he ni oyɔɔ. Obaana akɛ, amɛhiɛnɔkamɔ kɛ amɛshihilɛ gbɛ fɛɛ damɔ Biblia lɛ nɔ. Hɛɛ, obaakase bɔ ni ooofee oja Nyɔŋmɔ yɛ “mumɔ kɛ anɔkwale mli.”—Yohane 4:23, 24.
[Shishigbɛ niŋmai]
a Kwɛmɔ wolo bibioo Ani Esa akɛ Ohe Triniti lɛ Oye? ni Watchtower Bible and Tract Society of New York, Inc. ŋma lɛ hu mli.
[Akrabatsa ni yɔɔ baafa 21]
YEHOWA ODASEFOI NI YƆƆ LATIN-AMERICA MAJI WUJI KOMƐI AMLI
1971 1992
Maŋ Wulu Shiɛlɔi Shiɛlɔi
Argentina 20,750 96,780
Bolivia 1,276 8,868
Brazil 72,269 335,039
Chile 8,231 44,067
Colombia 8,275 55,215
Costa Rica 3,271 14,018
Dominican Republic 4,106 15,418
Ecuador 3,323 22,763
El Salvador 2,181 20,374
Guadeloupe 1,705 6,830
Guatemala 2,604 13,479
Honduras 1,432 6,583
Mexico 54,384 354,023
Panama 2,013 7,732
Paraguay 901 4,115
Peru 5,384 43,429
Puerto Rico 8,511 25,315
Uruguay 3,370 8,683
Venezuela 8,170 60,444
FƐƐ FEƆ 212,156 1,143,175