Ani Eji Juu Lɛlɛŋ?
ABIODUN ji mɛi ni tsuɔ nii yɛ niyeli he ni yɔɔ hotel wulu ko mli yɛ Nigeria lɛ anɔ onukpa. Beni eŋmɛɔ niyeli he asa lɛ shinaa lɛ mli gbɛkɛ ko lɛ, ena baagi ko kɛ emli shika ni naa shɛɔ U.S. Amerika shika $1,827 . Oya nɔŋŋ ni ekɛ shika lɛ yaha, ni no sɛɛ lɛ nɔtsɛ lɛ, ni ji gbɔ ko ni bato hotel lɛ yahe shika lɛ. Hotel nɔkwɛlɔi lɛ ha Abiodun gbɛnaa ni bɔ he toi enyɔ ni amɛkɛ amɛ jweremɔ nii ni akɛhaa mɔ ni ji “nitsulɔ kpa- kpa fe fɛɛ kɛha afi lɛ” ha lɛ. Shika lɛ nɔtsɛ lɛ hu ke lɛ nii.
Quality, maŋ lɛ mli adafitswaa wolo ko, bɔ sane nɛɛ he amaniɛ, ni etsɛ Abiodun akɛ “Samarianyo Kpakpa.” Beni Guality nitsumɔ he lɛ bi lɛ kɛji aleee nɔ efee lɛ akɛ kulɛ ekɛ shika lɛ ato koni eŋɔ eha ehe lɛ, Abiodun kɛɛ akɛ: ‘Yehowa Odasefoi ateŋ mɔ kome ji mi. No hewɔ lɛ kɛ mina nɔ ko ni jeee minɔ lɛ, mikɛyahaa nɔtsɛ lɛ.’
Efee akutso lɛ mlibii babaoo naakpɛɛ yɛ anɔkwayeli ni Abiodun jie kpo etsɔɔ lɛ hewɔ. Abiodun nanemɛi Odasefoi lɛ ná nɔ ni ba lɛ he miishɛɛ babaoo moŋ, shi efeee amɛ naa- kpɛɛ. Ale Yehowa Odasefoi yɛ je lɛŋ he fɛɛ he akɛ amɛdiɔ shishitoo mlai ni nɔ kwɔlɔ lɛ asɛɛ. Amɛle yɛ amɛteŋ akɛ anɔkwayeli jeee nɔ ko ni kɛ aasumɔ dani afeɔ; shi moŋ eji mla, anɔkwa Kristojamɔ lɛ fã ko ni he hiaa.
Shi, bei komɛi lɛ, etamɔ nɔ ni shihilɛi komɛi baa ni haa efeɔ nɔ ni wa akɛ aaana sɔrɔtofeemɔ ni ka nɔ ni anɔkwayeli ji kɛ nɔ ni ejeee teŋ. Susumɔ shihilɛ ni tamɔ nɛkɛ he okwɛ. Festus, ni kwɛ tooyeli kɛ shika akɔntaabuu nɔ yɛ Yehowa Odasefoi asafo ko mli yɛ Afrika Anaigbɛ lɛ he bafí lɛ waa yɛ shika gbɛfaŋ.a Ehe bahia ni afee eŋa opireshɛn ni mli wa waa akɛ datrɛfoi ni kwɛɔ eŋa lɛ kɛɛ lɛ akɛ esa akɛ atsu he nii oya nɔŋŋ. Helatsamɔ he lɛ miibi ni ekɛ shika kɛha enɛ he nyɔmɔwoo lɛ fã aha kɛtsɔ hiɛ dã.
Festus bɛ shika ni tamɔ nɛkɛ. Beni etee mɛi sɔrɔtoi babaoo ŋɔɔ koni afa lɛ shika lɛ, enine shɛɛɛ nɔ. Kɛkɛ ni ejwɛŋmɔ ba shika ni akɛha lɛ shitoo lɛ nɔ ni esusu akɛ, ‘Ani eja akɛ maŋmɛ gbɛ ni miŋa agbo yɛ be mli ni manyɛ mafee nɔ ko ni mikɛtsi enɛ naa lɛ? Mɛni hewɔ ni “mifaaa” asafo shika lɛ eko? Manyɛ mawo nyɔmɔ lɛ kɛ mɛi ni hiɛ mi nyɔ- mɔ lɛ bawo nyɔmɔ ni amɛhiɛ mi lɛ.’
Festus kɛ shika ni jeee enɔ lɛ wo helatsamɔ he lɛ nyɔmɔ. Ani esusumɔ lɛ ja? Ani bɔ ni etsu enɛ he nii eha lɛ ja yɛ trukaa oshara ni ekɛkpe nɛɛ hewɔ?
Namɔ Shika Ni?
Be mli ni wɔpɛiɔ sanebimɔi nɛɛ amli lɛ, nyɛhaa wɔsusua otii fioo komɛi ni kɔɔ he ni ana shika lɛ kɛjɛ kɛ nɔ ni akɛ shika ni tamɔ nɔ ni Festus kɔ lɛ baatsu lɛ he kuku. Anaa shika lɛ kɛjɛɔ tooyeli ni asafo lɛ mlibii ni sumɔɔ ni amɛha Yehowa anɔkwa jamɔ aya hiɛ lɛ jɛɔ amɛsuɔmɔ mli amɛkɛhaa lɛ mli. (2 Korintobii 9:7) Akɛwɔoo mɔ ko nyɔmɔ, ejaakɛ awooo mɔ ko mɔ ko nyɔmɔ yɛ nɔ ni etsuɔ yɛ asafo lɛ mli lɛ he. Nɔ ni tamɔɔɔ enɛ lɛ, akɛ shika ni atsu lɛ taoɔ kpee he ni akɛ eko saa jɛmɛ, titri lɛ Maŋtsɛyeli Asa. Enɛ haa anaa he ko ni sa ni hejɔlɛ babaoo yɔɔ jɛmɛ ni gbɔmɛi—gbekɛbii kɛ onukpai, nii- atsɛmɛi kɛ ohiafoi fɛɛ—baanyɛ akpe yɛ kɛha Biblia kasemɔ loo tsɔsemɔ.
Namɔ shika ni? Eji asafo lɛ mlibii fɛɛ ashi- ka. Emli nyo pɔtɛɛ ko etsɔɔɔ bɔ ni esa akɛ akɛ shika lɛ atsu nii aha. Yɛ be mli ni onu- kpai akuu lɛ kudɔɔ shika ni akɛwoɔ nyɔmɔ ni asafo lɛ bɔɔ daa lɛ, kɛ eba akɛ esa akɛ awo nyɔmɔ sɔrɔto ko lɛ, onukpai lɛ kɛ sane lɛ fɔɔ asafo lɛ mlibii fɛɛ ahiɛ kɛha enɔkpɛlɛmɔ.
Shikafaa loo Juu?
Akɛni eyiŋtoo ji ni ekɛ shika lɛ aha oya nɔŋŋ hewɔ lɛ, Festus bu enifeemɔ nɛɛ akɛ eji shikafaa. Shi kɛlɛ, Webster’s New Dic- tionary of Synonyms kɛ wiemɔi krokomɛi tsuɔ nii yɛ “mɔ kroko nii ni akɔɔ loo ajieɔ kɛyaa ni bei pii lɛ afeɔ enɛ yɛ teemɔŋ aloo eleee he nɔ ko kwraa,” ni be fɛɛ be lɛ enɔkpɛlɛmɔ bɛ mli lɛ he. Wiemɔi lɛ ji “juu” kɛ “julɔ.” Festus kɔ asafo lɛ shika ni ebiko loo aŋmɛko lɛ gbɛ. No hewɔ lɛ, hɛɛ, eye juu he fɔ. Julɔ ji lɛ.
Kɛlɛ, nibii nihaa ashwaa mɔ ko lɛ sɔrɔtoi yɔɔ, ni hɔ nɔ ni kanya juu sɛɛ. Wɔbaanyɛ wɔna enɛ kɛjɛ Yuda Iskariot ni akɛ shika ni Yesu kɛ ebɔfoi anɔkwafoi lɛ yɔɔ lɛ nɔkwɛmɔ wo edɛŋ lɛ niiashikpamɔ lɛ mli. Biblia lɛ kɛɔ akɛ: “Julɔ ji [Yuda], ni lɛ etoɔ fotro lɛ ni ehiɛɔ nɔ ni aŋɔwoɔ mli lɛ.” (Yohane 12:6) Akɛni tsui gbonyo kɛ hiɛjoomɔ ni mli wa ji nɔ ni kanya lɛ hewɔ lɛ, Yuda jeŋba kpɔtɔ kwraa. Yɛ naagbee lɛ ebote jeŋba gbonyo mli ni etsɔɔ Nyɔŋmɔ Bi lɛ sɛɛgbɛ-kɛha jwiɛtɛi kukuji 30.—Mateo 26:14-16.
Shi kɛlɛ, Festus ŋa ni he yeɔ lɛ he ni esu- suɔ lɛ ji nɔ ni kanya lɛ. Ani enɛ tsɔɔ akɛ esaaa shwamɔ? Jeee nakai kwraa. Bo lɛ su- sumɔ nɔ ni Biblia lɛ kɛɔ yɛ juu he yɛ shihilɛ ni tamɔ hiamɔ sane ni baa trukaa lɛ he okwɛ: “Agbeee julɔ he guɔ kɛ hɔmɔ-miiye lɛ ni ha eyaju ni ekɛha esusuma atɔ lɛ hewɔ. Shi, kɛ amɔ lɛ lɛ, etoɔ najiaŋ toi kpawo; ni ekɛ ewe nii ni jara wa fɛɛ haa.” (Abɛi 6: 30, 81, New World Translation) Yɛ gbɛ kroko nɔ lɛ, kɛ amɔ julɔ lɛ, esa akɛ enine ashɛ toigbalamɔ fɛɛ ni mla lɛ biɔ ni ena lɛ nɔ. Taakɛ Mose Mla lɛ tsɔɔ lɛ, esa akɛ julɔ lɛ ato nɔ ni eju lɛ najiaŋ. No hewɔ lɛ ni eeewo juu hewalɛi loo eeetao naajiemɔ ko yɛ he lɛ, Biblia lɛ bɔɔ kɔkɔ akɛ kɛ hiamɔ sane ba trukaa po lɛ, juu baanyɛ eha heloonaa nibii aje mɔ ko dɛŋ, eshwie mɔ hiɛ shi, ni nɔ ni hiɛdɔɔ yɔɔ mli fe fɛɛ lɛ, Nyɔŋmɔ nɔkpɛlɛmɔ ni mɔ lɛ aaalaaje.
Akɛ Yehowa Odasefoi lɛ, esa akɛ anɔkwa Kristofoi fɛɛ, titri lɛ mɛi ni akɛ gbɛnaa nii ewo amɛdɛŋ yɛ asafo lɛ mli lɛ afee nɔkwɛmɔ nɔ kpakpa, amɛfee mɛi ni “sane ko bɛ amɛ- he.” (1 Timoteo 3:10) Festus nine shɛɛɛ eshika ni yɔɔ mɛi adɛŋ ni ekpaa gbɛ lɛ nɔ, ni no hewɔ lɛ enyɛɛɛ eto shika ni ekɔ lɛ najiaŋ. Ahana ale nɔ ni efee lɛ. Mɛni ba enɔ? Eji ebafee julɔ ni shwaaa ehe kulɛ, abaashwie lɛ kɛjɛ Kristofoi asafo ni he tse lɛ mli. (1 Petro 4:15) Shi edɔ lɛ waa yɛ etsui mli ni eshwa ehe. No hewɔ lɛ, enyɛ ehi asafo lɛ mli moŋ, shi elaaje esɔɔmɔ hegbɛi lɛ.
Nyɔŋmɔ Nɔ ni Akɛ He Fɔɔ
Bɔfo Paulo bɔ kɔkɔ akɛ mɔ ni kɛɔ akɛ esɔ- mɔɔ Yehowa ni juɔ lɛ baanyɛ ekɛ ahorabɔɔ aba Nyɔŋmɔ gbɛi kɛ mɛi ni E-gbɛi ka amɛnɔ lɛ fɛɛ nɔ. Paulo ŋma akɛ: “Bo ni otsɔɔ mɛi krokomɛi anii lɛ, otsɔɔɔ bo diɛŋtsɛ ohe; oshiɛɔ akɛjakaju, shi ojuɔ; ejaakɛ ‘nyɛ hewɔ lɛ awieɔ Nyɔŋmɔ gbɛi lɛ he musubɔɔ wiemɔi.’”—Romabii 2:21, 24.
Agur, ni ji nilelɔ ko ni hi shi yɛ blema lɛ, wie nɔ ko ni tamɔ nɛkɛ nɔŋŋ. Be mli ni esɔleɔ lɛ ebi koni ‘akaha ohia miihia lɛ, ni eyaju, ni etɔ e-Nyɔŋmɔ lɛ gbɛi nɔ.’ (Abɛi 30:9) Kadimɔ akɛ nuu nilelɔ lɛ kpɛlɛ nɔ akɛ ohia baanyɛ ekɛ shihilɛi komɛi aba ni baaka jalɔ po koni eju. Hɛɛ, shihilɛi ni mli wa baa- nyɛ eka Kristofonyo ko hemɔkɛyeli yɛ bɔ ni Yehowa baanyɛ afee ni ekɛ ewebii aheloonaa hiamɔ nii aha amɛ lɛ he.
Kɛlɛ, Yehowa Odasefoi anɔkwafoi, ni ohiafoi hu fata he lɛ yɛ hemɔkɛyeli akɛ Nyɔŋmɔ “ji mɛi ni taoɔ esɛɛgbɛ lɛ anyɔmɔwolɔ hu.” (Hebribii 11:6) Amɛle akɛ Yehowa woɔ enɔkwafoi anyɔmɔ kɛtsɔ yelikɛbuamɔ ni ekɛhaa amɛ koni amɛtsu amɛ hiamɔ nii ahe nii lɛ nɔ. Yesu ha enɛ fee faŋŋ yɛ e-Gɔŋ nɔ Shiɛmɔ lɛ mli akɛ: “Nyɛkahaoa nyɛhe nyɛkɛa akɛ: ‘Mɛni wɔɔye,’ aloo ‘mɛni wɔɔnu, mɛni hu wɔɔŋɔha wɔhe?’ . . . Shi nyɛ-Tsɛ lɛ ni yɔɔ ŋwɛi lɛ le akɛ nii nɛɛ fɛɛ he miihia nyɛ. Shi nyɛtaoa Nyɔŋmɔ maŋtsɛyeli lɛ kɛ ejalɛ lɛ tsutsu, ni akɛ nii nɛɛ fɛɛ aaafata he aha nyɛ.”—Mateo 6:31-33.
Mɛɛ gbɛ nɔ Nyɔŋmɔ tsɔɔ ekɛ hiamɔ nii haa mɛi ni ehia amɛ yɛ Kristofoi asafo lɛ mli lɛ? Yɛ gbɛi sɔrɔtoi babaoo nɔ. Gbɛ kome ji kɛtsɔ nanemɛi heyelilɔi anɔ. Nyɔŋmɔ webii jieɔ anɔkwa suɔmɔ kpo amɛhaa amɛhe. Amɛkɛ hiɛdɔɔ tsuɔ Biblia mli ŋaawoo nɛɛ he nii, akɛ: “Mɔ ni yɔɔ je nɛŋ nii, ni enaa akɛ efi enyɛmi, ni emli joɔ yɛ enɔ lɛ, te aaafee tɛŋŋ ni Nyɔŋmɔ suɔmɔ lɛ aaahi emliŋ? Bii bibii, nyɛkahaa wɔsumɔa mɛi yɛ wiemɔ mli loo lilɛi nɔ kɛkɛ, shi moŋ yɛ nitsumɔ kɛ anɔkwale mli.”—1 Yohane 3:17, 18.
Yehowa Odasefoi ni fa fe akpekpei ejwɛ kɛ fa ni yɔɔ asafoi ni fe 73,000 amli yɛ je lɛŋ he fɛɛ he lɛ kɛ ekaa bɔɔ mɔdɛŋ ni amɛsɔmɔ Nyɔŋmɔ yɛ ejalɛ shishitoo mlai lɛ anaa. Amɛle akɛ Nyɔŋmɔ kwaŋ enɔkwafoi lɛ kɔkɔɔkɔ. Mɛi ni kɛ afii pii esɔmɔ Yehowa lɛ holeɔ amɛgbeei anɔ ni amɛkɛ Maŋtsɛ David kpaa gbee, beni eŋma akɛ: “Sa lɛ gbekɛ ji mi, ni agbɛnɛ mitsɔ nuumo, shi minako jalɔ ko ni akwa lɛ loo ni eseshibii miisisɛ aboloo pɛŋ.”—Lala 37:25.
Kwɛ bɔ ni ehi babaoo moŋ akɛ wɔɔna Nyɔŋmɔ ni ha ajɛ mumɔ mli aŋmala wiemɔi nɛɛ lɛ mli hemɔkɛyeli, fe nɔ ni mɔ ko aaaŋmɛ gbɛ ni juu aka lɛ ni ekolɛ elaaje Nyɔŋmɔ hiɛ duromɔ kɛya naanɔ!—1 Korintobii 6: 9, 10.
[Shishigbɛ niŋmaa]
a Atsake egbɛi.