Buu-Mɔɔ INTANƐT NƆ WOJIATOOHE
Buu-Mɔɔ
INTANƐT NƆ WOJIATOOHE
Ga
@
  • ɛ
  • ɔ
  • ɛ́
  • ɛ̃
  • ɔ̃
  • ã
  • ŋ
  • á
  • BIBLIA
  • WOJI
  • ASAFOŊ KPEEI
  • w94 9/15 bf. 21-24
  • Kaaha Shoofeemɔ Miiye Oshihilɛ Awui

Vidio ko bɛ kɛhã nɔ ni ohala nɛɛ.

Ofainɛ waa, be ni wɔtaoɔ wɔjie vidio lɛ, wɔná naagba ko.

  • Kaaha Shoofeemɔ Miiye Oshihilɛ Awui
  • Buu-Mɔɔ Eetswa Yehowa Maŋtsɛyeli He Adafi—1994
  • Saneyitsei Bibii
  • Saji Ni Tamɔ Enɛ
  • Mɛni Obaanyɛ Ofee?
  • Ha Nanemɛi Aye Abua
  • Yehowa Kwɛɔ Mɔ Nɔ
  • Kaashwa Nyɔŋmɔ
  • Mɛɛ Gbɛ nɔ Aaatsɔ Aye Abua Mɛi ni He Efee Shoo Lɛ?
  • Obaanyɛ Oye Shoofeemɔ Nɔ Kunim
    Buu-Mɔɔ Eetswa Yehowa Maŋtsɛyeli He Adafi—2002
  • Okɛ Naanyobɔɔ Aye Shoofeemɔ Nɔ​—⁠Bɔ Ni Biblia Lɛ Baanyɛ Aye Abua Bo
    Saji Krokomɛi
Buu-Mɔɔ Eetswa Yehowa Maŋtsɛyeli He Adafi—1994
w94 9/15 bf. 21-24

Kaaha Shoofeemɔ Miiye Oshihilɛ Awui

SHOOFEEMƆ baanyɛ aye onukpai kɛ gbekɛbii fɛɛ shihilɛ awui. Niŋmalɔ Judith Viorst wie yɛ wolo tɛtrɛɛ ni atsɛɔ lɛ Redbook lɛ mli akɛ: “Shoofeemɔ tamɔ tɛ ni nyɛɔ mɔ tsui nɔ. . . . Shoofeemɔ shiɔ wɔ shwɛm ni wɔnijiaŋ eje wui. Shoofeemɔ haa wɔnuɔ he tamɔ bi ni bɛ nyɛ, tamɔ toobi ni edu gbɛ, eyɛ bibioo ni elaaje yɛ je ni da agbo ni susuuu mɔ he lɛ mli.”—September 1991.

He ni atsi kɛjɛ nanemɛi ahe, shihilɛi ni ayaje mli ni aleee, gbalamlitsemɔ, suɔlɔ ko gbele, aloo sanegbaa ni eyaaa nɔ dɔŋŋ—nibii sɔrɔtoi pii baanyɛ aha ohe ofee shoo. Kɛ mɛi krokomɛi ebɔle mɔ he po lɛ, mɛi komɛi nuɔ shoofeemɔ he waa.

Mɛni Obaanyɛ Ofee?

Kɛ shoofeemɔ ba onɔ lɛ, ani esa akɛ ofee mɔ ni nyɛɛɛ ehe nɔ ko afee kwraa? Ani ooonyɛ ofee nɔ ko koni okɛtsi shoofeemɔ naa koni ekakpata ohiɛ fiofio loo eeha onyɛmɔ ni okɛaahi shi lɛ miita kwraa? Obaanyɛ ofee he nɔ ko diɛŋtsɛ. Ŋaawoo ni yeɔ buaa pii yɛ. Ni akɛ ŋaawoi kpakpai pii eha yɛ Nyɔŋmɔ Wiemɔ ni jɛ mumɔŋ ni ji Biblia lɛ mli. Ekolɛ hewalɛwoo ni tamɔ nɛkɛ pɛ ji nɔ ni he hiaa bo koni owuu oshi shoofeemɔ.—Mateo 11:28, 29.

Akɛ nɔkwɛmɔ nɔ lɛ, obaana akɛ obalayoo Rut, ni hi shi yɛ Boka Teŋgbɛ aaafee afii 3,000 ni eho nɛ lɛ he sane lɛ kanemɔ baawo bo hewalɛ waa. Eji mɔ ko ni bafee mɔ ni baanyɛ ana shoofeemɔ mli amanehulu. Beni ewu gbo lɛ, ekɛ eshaayoo yahi shi yɛ shihilɛ hei ni eleee mli yɛ Israel. (Rut 2:11) Eyɛ mli akɛ eweku kɛ etsutsu nanemɛi bɛ emasɛi ni etsɔ gbɔ yɛ maŋsɛɛ shikpɔŋ nɔ moŋ, shi nɔ ko bɛ Biblia lɛ mli ni tsɔɔ akɛ eha shoofeemɔ ye enɔ. Obaanyɛ okane esane lɛ yɛ Biblia mli wolo ni ji Rut lɛ mli.

Taakɛ Rut ji lɛ, ehe miihia ni ona jwɛŋmɔ kpakpa. Bɔ ni osusuɔ saji kɛ nibii ni baa lɛ ahe ohaa lɛ baanyɛ ni ekɛ shoofeemɔ aba. Ann, ni kɛ afii ejwɛ kwɛ etsɛ ni hela ko eha egbɔjɔ lɛ yeɔ enɛ he odase. Beni etsɛ lɛ gbo lɛ, ehe bafee shoo diɛŋtsɛ. Ekɛɛ: “Minu he akɛ mibɛ nɔ ko mli, sɛɛnamɔ ko kwraa bɛ mihe—tamɔ nɔ ni mihe ehiaaa mɔ ko dɔŋŋ. Shi mikɛ anɔkwale ni eji akɛ mishihilɛ etsake agbɛnɛ lɛ kpe, ni miyɔse akɛ kɛ manyɛ makpee mishoofeemɔ lɛ naa lɛ, belɛ ebiɔ ni makpɛlɛ shihilɛ mli ni miyɔɔ bianɛ lɛ nɔ.” Yɛ bei komɛi amli lɛ onyɛŋ otsake oshihilɛ, shi ekolɛ ooonyɛ otsake subaŋ ni ohiɛ yɛ enɛɛmɛi ahe lɛ.

Ni okɛ ohe aaawo nitsumɔi ni sɛɛnamɔ yɔɔ he lɛ amli lɛ pɛ jeee tsabaa ni akɛkuɔ shoofeemɔ naa, eyɛ mli akɛ eyeɔ ebuaa moŋ. Irene, ni batsɔ okulafo yɛ amɛgbalashihilɛ lɛ sɛɛ nyɔji ekpaa pɛ lɛ na akɛ enɛ ji anɔkwale yɛ esane lɛ mli. Ekɛɛ: “Mina akɛ kɛ mibɛ nɔ ko feemɔ tsɔ lɛ, no mli minuɔ shoofeemɔ he waa, no hewɔ lɛ mikɛ mihe wo mɛi krokomɛi ashihilɛ mli koni maye mabua amɛ ni amɛnyɛ amɛdamɔ amɛ naagbai anaa.” Mɛi krokomɛi ayelikɛbuamɔ kɛ miishɛɛ baa, ni Kristofoi ni amɛhe efee shoo lɛ baanyɛ ana babaoo tsumɔ yɛ Nuntsɔ lɛ nitsumɔ lɛ mli.—Bɔfoi lɛ Asaji 20:35; 1 Korintobii 15:58.

Ha Nanemɛi Aye Abua

The New York Times Magazine lɛ tsɔɔ gbekɛbii ni amɛhe efee shoo lɛ mli akɛ mɛi ni “naanyobɔɔ ni bɛ pilamɔi” eye amɛ wui. (April 28, 1991) Gbɔmɛi pii ni amɛhe efee shoo, ni ji gbekɛbii kɛ onukpai fɛɛ nuɔ he akɛ amɛbɛ nanemɛi. Belɛ eji sɛɛnamɔ kpele, akɛ wɔna naanyobɔɔ diɛŋtsɛ ni Kristofoi asafo lɛ ni susuɔ mɔ he lɛ kɛhaa lɛ. Tsu nii waa ni oha onanemɛi ni oyɔɔ yɛ Kristofoi asafo lɛ mli lɛ afa, ni oha amɛye amɛbua bo yɛ gbɛ fɛɛ gbɛ ni amɛaanyɛ nɔ. No ji nɔ kome ni nanemɛi yɔɔ kɛha—ni amɛye amɛbua yɛ haomɔ bei amli.—Abɛi 17:17; 18:24.

Shi na ole akɛ, yɛ ohenumɔŋ piŋmɔ lɛ hewɔ lɛ, ekolɛ oooha efee nɔ ni wa kɛha nanemɛi akɛ amɛaaye amɛbua bo. Yɛ mɛɛ gbɛ nɔ? Niŋmalɔ Jeffrey Young tsɔɔ mli akɛ: “Mɛi komɛi ni amɛhe efee shoo lɛ . . . shwieɔ mɛi ni baanyɛ afee amɛnanemɛi lɛ kɛjɛɔ amɛhe, ekolɛ kɛtsɔ wiemɔ ni amɛ pɛ amɛwieɔ lɛ nɔ loo kɛtsɔ nibii ni yɔɔ nyaŋemɔ loo esaaa kwraa ni amɛwieɔ lɛ nɔ. Mɛi ni shoofeemɔ ena amɛnɔ hewalɛ waa lɛ nyɛɔ amɛfiteɔ wekukpaa ni bɛŋkɛ kpaakpa lɛ yɛ gbɛ kome loo gbɛ kroko nɔ.”—U.S.News & World Report, September 17, 1984.

Yɛ bei komɛi amli lɛ, obaanyɛ oha nibii afite kwraa kɛtsɔ ohe ni oootsi kɛaajɛ mɛi krokomɛi ahe lɛ nɔ. Peter, nuu ni eye kɛjɛ afii 50 kɛyaa lɛ fee nakai. Beni eŋa gbo sɛɛ lɛ, ena ni eetsi ehe kɛmiijɛ mɛi krokomɛi ahe, eyɛ mli akɛ yɛ emligbɛ tɔŋŋ lɛ eetao amɛ yelikɛbuamɔ. Ekɛɛ: “Yɛ gbii komɛi asɛɛ lɛ miyoo akɛ minyɛɛɛ ni mikɛ mɛi krokomɛi abɔ, ni mina yɛ be kpalaŋŋ sɛɛ akɛ miitse mihe kɛmiijɛ gbɔmɛi ahe.” Enɛ baanyɛ afee nii ni oshara yɔɔ mli. Yɛ be mli ni he ni atsiɔ fioo yɛ bei komɛi amli lɛ baanyɛ afee nɔ ni sɛɛnamɔ yɔɔ he lɛ, hetsemɔ kɛmiiya banee lɛ yeɔ awui. (Abɛi 18:1) Peter yoo enɛ. Ekɛɛ: “Yɛ naagbee lɛ miye enɛ nɔ kunim, mikpee shihilɛ ni mibaje mli lɛ naa, ni kɛtsɔ nanemɛi ayelikɛbuamɔ nɔ lɛ, minyɛ misaa mishihilɛ ekoŋŋ.”

Shi kaasusu akɛ gbɛnaa nii ka mɛi krokomɛi anɔ akɛ amɛye amɛbua bo. Bɔɔ mɔdɛŋ ni okafee mɔ ni yɔɔ veveeve yɛ nibimɔ mli. Okɛ miishɛɛ akpɛlɛ mlihilɛ fɛɛ mlihilɛ ni aaajie kpo atsɔɔ bo lɛ nɔ, ni otsɔɔ hiɛsɔɔ hu yɛ he. Shi ha ni ŋaawoo kpakpa ni anaa yɛ Abɛi 25:17 nɛɛ hu ahi ojwɛŋmɔ mli: “Onane akafɔ onaanyo we shwɛmɔ, ni osane miije etsine, ni ehe miitsɛ̃o.” Frances, ni kɛ shoofeemɔ ni mli wa kpe beni ewu gbo yɛ afii 35 ni amɛkɛhi gbalashihilɛ mli lɛ sɛɛ lɛ, nuɔ he akɛ kɔkɔbɔɔ ni tamɔ nɛkɛ he miihia. Ekɛɔ akɛ: “Okɛ sane shishinumɔ atsu nii yɛ nɔ ni okpaa gbɛ lɛ mli, ni kaabi babaoo kɛmiijɛ mɛi krokomɛi adɛŋ. Kaafɔ mɛi krokomɛi asaramɔ ni okɛmiitao yelikɛbuamɔ.”

Yehowa Kwɛɔ Mɔ Nɔ

Kɛji akɛ onanemɛi gbɔmɛi ha onine nyɛ shi yɛ bei komɛi amli po lɛ, obaanyɛ ona Yehowa Nyɔŋmɔ lolo akɛ o-Shieŋtsɛ. Na nɔmimaa akɛ ekwɛɔ onɔ. Ha hekɛnɔfɔɔ ni oyɔɔ yɛ emli lɛ mli awa, ni oya nɔ otao abobaa he yɛ ehebuu kwɛmɔ lɛ mli. (Lala 27:10; 91:1, 2; Abɛi 3:5, 6) Moab yoo Rut fee nakai ni ajɔɔ lɛ babaoo. Ni ebatsɔ Yesu Kristo blemanyɛ po!—Rut 2:12; 4:17; Mateo 1:5, 16.

Yaa nɔ osɔle oha Yehowa daa. (Lala 34:5; 62:8, 9) Margaret na akɛ sɔlemɔ ji hewalɛ jɛɛhe kpele ni ha enyɛ edamɔ shoofeemɔ naa. Ekɛ ewu fɛɛ kɛ amɛhe wo be-fɛɛ sɔɔmɔ lɛ mli kɛyashi be mli ni ewu lɛ gbo beni eji obalanyo. Ekɛɔ akɛ: “Minaa be fɛɛ be akɛ ehi akɛ masɔle waa ni magba Yehowa nɔ fɛɛ nɔ, migbeyeishemɔi kɛ naagbai fɛɛ. No ye ebua mi ni minyɛ mikɛ nibii fɛɛ to amɛgbɛhe ni sa kɛ minu shoofeemɔ he. Ni bɔ ni mina ni Yehowa haa nakai sɔlemɔi lɛ ahetoo lɛ ha mina hekɛnɔfɔɔ.” Enaa sɛɛ babaoo kɛjɛɔ bɔfo Petro ŋaawoo nɛɛ sɛɛnyiɛmɔ mli: “Nyɛbaa nyɛhe shi yɛ Nyɔŋmɔ nine ni wa lɛ shishi, koni ewo nyɛnɔ yɛ be ni sa mli. Nyɛŋɔa nyɛhaomɔ fɛɛ nyɛfɔa enɔ, ejaakɛ ejwɛŋɔ nyɛnɔ.”—1 Petro 5:6, 7; Lala 55:23.

Wekukpaa kpakpa ni aaaka okɛ Yehowa teŋ lɛ baaye abua bo ni ohiɛ nɔ ko ni bei pii lɛ mɛi ni he feɔ shoo lɛ laajeɔ lɛ mli—bulɛ kɛha he. Beni kansa gbe ewu lɛ, adafitswaa wolo ŋmalɔ, Jeannette Kupfermann ŋma yɛ “bulɛ kɛha he ni eba shi kɛ sɛɛnamɔ ni bɛ mɔ he” lɛ he sane. Ekɛɛ akɛ: “Nɛkɛ sɛɛnamɔ ni bɛ mɔ he henumɔ nɛɛ ji nɔ ni haa yei okulafoi pii naa nɔnyɛɛ ni gbeɔ amɛ po lɛ.”

Kaimɔ akɛ Yehowa buɔ bo akɛ sɛɛnamɔ yɛ ohe waa. Esusuuu ohe akɛ mɔ ni sɛɛnamɔ bɛ ohe. (Yohane 3:16) Nyɔŋmɔ baaye abua bo taakɛ eye ebua ewebii ni ji Israelbii lɛ yɛ bei ni eho lɛ amli lɛ. Ekɛɛ amɛ akɛ: “Mishɛŋo mifɔŋ . . . Kaashe gbeyei, shi mi, mikɛo yɔɔ! Kaakwɛkwɛɛ ohe, shi miji o-Nyɔŋmɔ lɛ! Mawajeo ni maye mabuao; ni mahiɛ omli kɛ mijalɛ ninejurɔ lɛ.”—Yesaia 41:9, 10.

Kaashwa Nyɔŋmɔ

Nɔ ni he hiaa fe fɛɛ lɛ, kaashwa Nyɔŋmɔ yɛ oshoofeemɔ lɛ hewɔ. Jeee Yehowa ji mɔ ni enɛ jɛ. Eyiŋtoo ji ni bo kɛ adesai fɛɛ ana naanyobɔɔ kpakpa ni haa mɔ tsui nyɔɔ emli lɛ mli ŋɔɔmɔ be fɛɛ be. Beni Nyɔŋmɔ bɔ Adam lɛ, ekɛɛ: “Ehiii akɛ gbɔmɔ lɛ kome hiɔ shi; mafee hefatalɔ ko ni sa lɛ maha lɛ.” (1 Mose 2:18) Ni nakai ji bɔ ni Nyɔŋmɔ fee beni ebɔ Hawa, klɛŋklɛŋ yoo lɛ. Eji jeee Satan atuatsemɔ kulɛ, nuu kɛ yoo kɛ wekui ni amɛfɔɔ lɛ ahe efeŋ shoo kɔkɔɔkɔ.

Efɔŋ feemɔ gbɛ ni Yehowa ŋmɛ fioo lɛ, eha shoofeemɔ efa ni piŋmɔi krokomɛi hu eba. Shi ha ahi ojwɛŋmɔ mli faŋŋ akɛ enɛ sɛɛ etsɛŋ. Shoofeemɔ he kaai lɛ anaadaamɔ bafeɔ nɔ ni waaa tsɔ kɛ akɛto nɔ ni Nyɔŋmɔ baafee aha bo yɛ ejeŋ hee lɛ mli lɛ he lɛ. Dani enɛ aaaba lɛ, ebaaye ebuao ni eshɛje omii.—Lala 18:3; Filipibii 4:6, 7.

Enɛ ni ole lɛ baanyɛ aha bo hewalɛ. Beni Frances (ni wɔtsɔ hiɛ wɔtsi eta lɛ) wu gbo lɛ, ena miishɛjemɔ babaoo kɛjɛ Lala 4:9 mli wiemɔi lɛ amli, titri lɛ yɛ gbɛkɛ: “Hejɔlɛ kwraa po mli maka shi mawɔ yɛ; ejaakɛ bo, Yehowa, okome ohaa mihiɔ shi shweshweeshwe.” Jwɛŋmɔ henumɔi ni tamɔ nɛkɛ ni anaa yɛ Lalai awolo lɛ mli lɛ anɔ. Susumɔ bɔ ni Nyɔŋmɔ kwɛɔ onɔ lɛ he, taakɛ atsɔɔ yɛ Lala 23:1-3 lɛ.

Mɛɛ Gbɛ nɔ Aaatsɔ Aye Abua Mɛi ni He Efee Shoo Lɛ?

Gbɛ titri ni aaatsɔ nɔ aye abua mɛi ni he efee shoo lɛ ji suɔmɔ ni aaajie kpo atsɔɔ amɛ. Biblia lɛ woɔ Nyɔŋmɔ webii ahewalɛ shii abɔ ni amɛjie suɔmɔ kpo amɛtsɔɔ amɛhe, titri lɛ yɛ kaa bei amli. Bɔfo Paulo ŋma akɛ: “Nyɛkɛ nyɛmimɛi asuɔmɔ asumɔsumɔa nyɛhe.” (Romabii 12:10) Yɛ anɔkwale mli lɛ, Nyɔŋmɔ Wiemɔ ni jɛ mumɔŋ lɛ kɛɔ akɛ: “Suɔmɔ sɛɛ efooo gbi ko gbi ko.” (1 Korintobii 13:8) Mɛɛ gbɛ nɔ oootsɔ ojie suɔmɔ kpo otsɔɔ mɛi ni he efee shoo lɛ?

Ni wɔɔkpoo loo wɔku wɔhiɛ wɔshwie mɛi ni he efee shoo lɛ anɔ lɛ, aŋkroaŋkroi ni susuɔ mɛi ahe lɛ baanyɛ ajie amɛ hedɔɔ kpo kɛtsɔ tsuishitoo mli ni amɛaajɛ amɛye amɛbua amɛ be fɛɛ be ni hegbɛ aaaba lɛ nɔ. Amɛbaanyɛ amɛtamɔ nuu Hiob ni kɛɛ akɛ: “Ohiafo ni bolɔɔ tsɛɔ bualɔ lɛ, mijieɔ lɛ, kɛ awusa kɛ mɔ ni bɛ mɔ ko. . . . Ni mihaa yoo okulafo tsui nyɔɔ emli.” (Hiob 29:12, 13) Onukpai ni ahala amɛ ni yɔɔ Kristofoi asafo lɛ mli kɛ nanemɛi musuŋtsɔlɔi baanyɛ atsu nii yɛ nakai mɛi ahe susumɔ gbɛ lɛ nɔŋŋ nɔ, kɛtsɔ adesai ashishijee hiamɔ nii ni ji shishinumɔ, miishɛɛ, kɛ miishɛjemɔ ni akɛaaha lɛ nɔ. Amɛbaanyɛ amɛnu he amɛha amɛ, ni yɛ bei komɛi amli lɛ amɛbaanyɛ amɛtsu teemɔŋ sanegbaa ni ji mɔ lɛ hiamɔ sane ko he nii.—1 Petro 3:8.

Yɛ bei pii amli lɛ, nibii bibii ni nanemɛi feɔ haa mɛi ni he efee shoo lɛ ji nibii ni he hiaa titri. Akɛ nɔkwɛmɔ nɔ lɛ, kɛ naanyo heyelilɔ ko laaje suɔlɔ ko yɛ gbele mli lɛ, abaanyɛ afee babaoo kɛtsɔ mlihilɛ nifeemɔi ni tsɔɔ naanyobɔɔ diɛŋtsɛ nɔ. Kaabu mlihilɛi bibii, tamɔ ninefɔɔ koni abaye nii, sane toiboo kɛ mlihilɛ, loo sanegbaa ni woɔ mɔ hewalɛ lɛ akɛ nibii ni he ehiaaa. Nɛkɛ nibii nɛɛ ahe baanyɛ aba sɛɛnamɔ jogbaŋŋ yɛ yelikɛbuamɔ ni ekɛhaa mɔ ko koni enyɛ ewuu eshi shoofeemɔ lɛ mli.—Hebribii 13:16.

Eeenyɛ eba akɛ shoofeemɔ baanyɛ aba wɔ nɔ yɛ be kɛ bei amli. Ni kɛlɛ, esaaa akɛ shoofeemɔ feɔ tamɔ toigbalamɔ nii. Okɛ nitsumɔi kpakpai ni sɛɛnamɔ yɔɔ he awo oshihilɛ mli obɔ. Ha nanemɛi aye abua beni amɛaanyɛ. Na Yehowa Nyɔŋmɔ mli hekɛnɔfɔɔ. Ha shiwoo ni woɔ mɔ hewalɛ ni yɔɔ Lala 34:20 lɛ ahi ojwɛŋmɔ mli diɛŋtsɛ: “Jalɔ amanehului faa babaoo, shi Yehowa jieɔ lɛ kɛjɛɔ fɛɛ mli.” Tsɔ ohe kɛya Yehowa ŋɔɔ kɛha yelikɛbuamɔ, ni kaaha shoofeemɔ miiye oshihilɛ awui.

[Akrabatsa ni yɔɔ baafa 24]

GBƐI KOMƐI NI AAATSƆ NƆ AWUU ASHI SHOOFEEMƆ

▪ Okɛ ohe akpɛtɛ Yehowa he

▪ Taomɔ miishɛjemɔ kɛtsɔ Biblia lɛ kanemɔ nɔ

▪ Hiɛmɔ Kristofoi ajwɛŋmɔ kpakpa mli

▪ Okɛ ohe awo nitsumɔ ni sɛɛnamɔ yɔɔ he mli

▪ Ha onanemɛi lɛ ayi afa

▪ Ha efee mlɛo kɛha nanemɛi akɛ amɛaaye amɛbua

▪ Kaatse ohe, shi na suɔmɔ ni haa akɛ mɛi krokomɛi bɔɔ

▪ Na hekɛnɔfɔɔ akɛ Yehowa kwɛɔ onɔ

[Akrabatsa ni yɔɔ baafa 24]

GBƐ NI OOOTSƆ NƆ OYE OBUA MƆ NI HE EFEE SHOO

▪ Okɛ shishinumɔ, miishɛɛ, kɛ miishɛjemɔ aha

▪ Ŋmɛɛ gbɛ ni ekɛo agba eteemɔŋ sane

▪ Miamɔ ohiɛ yɛ nibii bibii ni yeɔ buaa lɛ afeemɔ mli

[Mfoniri ni yɔɔ baafa 23]

Yɛ shihilɛ ni wa ni eyɔɔ mli lɛ fɛɛ sɛɛ lɛ, nɔ ko bɛ ni tsɔɔ akɛ Rut ha shoofeemɔ ye eshihilɛ awui

    Ga Woji (1980-2025)
    Shi Mli
    Botemɔ Mli
    • Ga
    • Kɛmaje
    • Bɔ Ni Misumɔɔ Lɛ Mihãa
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Mlai Ni Yɔɔ He
    • Ohe Saji
    • Ohe Saji Lɛ Ahe Gbɛjianɔtoo
    • JW.ORG
    • Botemɔ Mli
    Kɛmaje