Hiɛmiamɔ kɛ Hiɛyaa Baa
TAAKƐ JOSÉ MAGLOVSKY GBA
Beni polisifonyo lɛ mɔ minine mli lɛ, mitao he ni mitsɛ yɔɔ. Shi, mileee kwraa akɛ no mli lɛ akɛ lɛ etee polisifoi anitsumɔ he lɛ momo. Beni miyashɛ jɛmɛ lɛ, polisifoi lɛ he wɔ woji lɛ fɛɛ yɛ wɔdɛŋ, kɛ wɔ Biblia lɛ hu, ni amɛbua fɛɛ naa amɛshwie shikpɔŋ. Beni mitsɛ na enɛ lɛ, ebi akɛ: “Nyɛkɛ Bibliai lɛ hu eshwie shikpɔŋ?” Polisifonyo onukpa lɛ kpa fai, kɛkɛ ni ekɔlɔ Biblia lɛ ni ekɛshwie okpɔlɔ lɛ nɔ.
TE EBALƐ tɛŋŋ ni wɔyaje polisifoi anitsumɔ he lɛ? No mli lɛ mɛni wɔfeɔ? Ani wɔyɛ yiwalɛ nɔyeli maŋ ni heee Nyɔŋmɔ nɔ eyeee mli, hewɔ ni ahe Biblia lɛ po yɛ wɔdɛŋ lɛ? Kɛ wɔɔnyɛ wɔha saji nɛɛ ahetoo lɛ, no lɛ ebaabi ni wɔku wɔsɛɛ kɛya afi 1925 mli tɔ̃ɔ, dani afɔ mi po.
Nakai afi lɛ mli ni mitsɛ, Estefano Maglovsky, kɛ minyɛ, Juliana, shĩ he ni ale yɛ nakai beaŋ akɛ Yugoslavia lɛ kɛtee Brazil, ni amɛyahi São Paulo. Eyɛ mli akɛ Ataa ji Protestantnyo ni Awo hu ji Katoliknyo moŋ, shi jamɔ kɛ mligbalamɔ baaa amɛteŋ. Yɛ anɔkwale mli lɛ, afii nyɔŋma sɛɛ lɛ, nɔ ko ba ni eha amɛfee ekome yɛ jamɔ mli. Ataa shabi kɛ wolo bibioo ko ni akala yɛ sui sɔrɔtoi amli yɛ Hungary wiemɔ mli, ni wieɔ shihilɛ ni gbohii lɛ yɔɔ mli he lɛ baha lɛ. Enine shɛ wolo bibioo nɛɛ nɔ akɛ nikeenii, ni ekɛbaha Ataa akɛ ekane koni etsɔɔ lɛ ejwɛŋmɔ yɛ saji ni yɔɔ mli lɛ he, titri lɛ fã ni wieɔ “hɛl” he lɛ. Ataa kɛ jenamɔ muu fɛɛ kane wolo bibioo nɛɛ ni esaa ekane ekoŋŋ, ni enɔ jetsɛremɔ, beni eshabi lɛ ba koni ebabi lɛ ejwɛŋmɔ yɛ he lɛ, Ataa je gbɛ ewie yɛ faŋŋ mli akɛ: “Enɛ ji anɔkwale lɛ!”
Shishijee Nibii Bibii
Akɛni wolo lɛ jɛ Yehowa Odasefoi aŋɔɔ hewɔ lɛ, mɛi enyɔ lɛ fɛɛ bɔi amɛ taomɔ, koni amɛkase amɛ hemɔkɛyelii kɛ amɛ tsɔɔmɔi lɛ ahe nibii babaoo. Beni naagbee lɛ amɛkɛ amɛ kpe lɛ, Odasefoi lɛ kɛ wɔ weku lɛ mli bii babaoo bɔi Biblia mli sanegbaai namɔ. Nakai afi lɛ nɔŋŋ, ni ji 1935 mli lɛ, aje daa Biblia mli nikasemɔ shishi yɛ Hungary wiemɔ mli, ni kɛ aja mli lɛ, mɛi kpaanyɔ baa, ni kɛjɛ nakai beaŋ kɛbaa nɛɛ, afeɔ Biblia mli nikasemɔ daa yɛ wɔshia lɛ.
Yɛ Biblia lɛ kasemɔ afii enyɔ sɛɛ lɛ, abaptisi Ataa yɛ 1937 mli ni ebatsɔ Yehowa Odasefonyo ni yɔɔ ekaa waa, ni ekɛ ehe woɔ shia-kɛ-shia shiɛmɔ nitsumɔ lɛ mli ni esɔmɔɔ hu akɛ sɔɔlɔ ni ahala lɛ kɛ nikasemɔ nɔkwɛlɔ. Eye ebua ni akɛto klɛŋklɛŋ asafo lɛ shishi yɛ São Paulo, yɛ Vila Mariana kpokpaa lɛ nɔ. Yɛ sɛɛ mli lɛ, ajie asafo lɛ kɛtee maŋtiase lɛ teŋgbɛ ni abale lɛ akɛ Central Congregation. Afii nyɔŋma sɛɛ lɛ, atse asafo ni ji enyɔ, yɛ Ypiranga niiaŋ, ni ahala Ataa akɛ asafo nɔkwɛlɔ yɛ jɛmɛ. Yɛ 1954 mli lɛ, atse asafo ni ji etɛ, yɛ Moinho Velho kpokpaa nɔ, ni esɔmɔ yɛ jɛmɛ hu akɛ asafo nɔkwɛlɔ.
Beni kuu nɛɛ damɔ shi jogbaŋŋ nɔŋŋ lɛ, ebɔi kuu ko hu ni bɛŋkɛ jɛmɛ, yɛ São Bernardo do Campo lɛ yelikɛbuamɔ. Kɛtsɔ Yehowa jɔɔmɔ ni ba nɛkɛ Odasefoi akui bibii nɛɛ amɔdɛŋbɔi anɔ yɛ afii lɛ amli fɛɛ lɛ nɔ lɛ, shweremɔ babaoo diɛŋtsɛ eba, aahu akɛ yɛ 1994 mli lɛ, no mli lɛ ayɛ shiɛlɔi ni fa fe 70,000 yɛ asafoi 760 ni yɔɔ São Paulo maŋ wulu lɛ mli lɛ amli. Shi dɔlɛ sane ji akɛ, Ataa ehiii wala mli ni eeena nɛkɛ shweremɔ nɛɛ. Egbo yɛ 1958 mli beni eye afii 57.
Mɔdɛŋ ni Mibɔ akɛ Manyiɛ Ataa Nɔkwɛmɔ nɔ lɛ Sɛɛ
Su ko ni jeɔ kpo waa yɛ mitsɛ he, taakɛ eji yɛ Kristofoi krokomɛi ni edara yɛ mumɔŋ lɛ ahe lɛ, ji gbɔfeemɔ. (Kwɛmɔ 3 Yohane 1, 5-8.) Nɔ ni jɛ mli ba ji akɛ, wɔna hegbɛ akɛ wɔɔna Antonio Andrade kɛ eŋa kɛ ebinuu, ni fata Nyɛmi nuu kɛ Nyɛmi yoo Yuille he kɛjɛ United States kɛba Brazil yɛ 1936 mli lɛ akɛ gbɔi ni bato wɔ. Mɛi krokomɛi hu ni bato wɔ gbɔ yɛ wɔshia lɛ ji mɛi enyɔ ni gbe Buu Mɔɔ Biblia Gilead Skul naa, ni ji Harry Black kɛ Dillard Leathco, ni ji klɛŋklɛŋ maŋsɛɛ sanekpakpa shiɛlɔi ni aha amɛ nitsumɔ yɛ Brazil yɛ 1945 lɛ. Mɛi krokomɛi babaoo hu nyiɛ amɛ sɛɛ. Nɛkɛ nyɛmimɛi hii kɛ yei nɛɛ fee daa hewalɛwoo jɛɛhe kɛha mɔ fɛɛ mɔ yɛ wɔweku lɛ mli. Hiɛsɔɔ ni mina kɛha enɛ, kɛ miweku lɛ sɛɛnamɔ hu hewɔ lɛ, miibɔ mɔdɛŋ akɛ makase mitsɛ nɔkwɛmɔ nɔ lɛ, yɛ Kristofoi asu ni ji gbɔfeemɔ lɛ kpojiemɔ mli.
Eyɛ mli akɛ miye afii nɛɛhu pɛ beni Ataa kase anɔkwale lɛ yɛ 1935 mli lɛ moŋ, shi akɛ bi nukpa lɛ, mibɔi ehe fatamɔ yɛ eteokrase nitsumɔi lɛ amli. Wɔ fɛɛ wɔfataa ehe kɛyaa kpeei yɛ Maŋtsɛyeli Asa lɛ nɔ, yɛ Odasefoi anitsumɔ he yitso ni yɔɔ São Paulo, yɛ Eça de Queiroz Street, Number 141 lɛ. Kɛtsɔ nitsɔɔmɔ kɛ tsɔsemɔ ni Ataa kɛha mi lɛ nɔ lɛ, mibana henumɔ ko ni mli wa waa akɛ masɔmɔ Yehowa, ni yɛ 1940 mli lɛ, mijɔɔ mihe nɔ miha Yehowa, ni mikɛ nu miimɔ fee enɛ he okadi yɛ Tietê Faa ni hoɔ kɛtsɔɔ São Paulo maŋtiase lɛ teŋ, ni amrɔ nɛɛ awo mli muji lɛ mli.
Etsɛɛɛ ni mibale nɔ ni daa sanekpakpa shiɛlɔ ni mɔ ko aaaji lɛ tsɔɔ, ni midũɔ shɛɛ sane lɛ ni mishwieɔ nɔ nu yɛ mɛi krokomɛi amli, ni mikɛ amɛ afeɔ shia Biblia mli nikasemɔi. Amrɔ nɛɛ ni minaa Yehowa Odasefoi akpei abɔ ni ejɔɔ amɛhe nɔ yɛ Brazil lɛ, minuɔ miishɛɛ kpele he ejaakɛ mile akɛ E-kɛ mi etsu nii ni miye mibua amɛteŋ mɛi pii ni amɛbale anɔkwale lɛ, loo hiɛsɔɔ ni amɛyɔɔ yɛ he lɛ mli ekwɔ.
Mɛi ni miye mibua lɛ ateŋ mɔ ko ji Joaquim Melo, ni mikɛ lɛ kpe yɛ shia-kɛ-shia sɔɔmɔ nitsumɔ lɛ mli. Mikɛ hii krokomɛi etɛ miiwie ni amɛmiibo toi, shi amɛbɛ he miishɛɛ tsɔ. Kɛkɛ ni mina akɛ gbekɛ nuu fioo ko bafata wɔhe, ni ebo wiemɔ lɛ toi jogbaŋŋ. Ni mina akɛ eyɛ he miishɛɛ lɛ, migbala mijwɛŋmɔ kɛtee enɔ, ni miye lɛ odase jogbaŋŋ, ni no sɛɛ lɛ mifɔ lɛ nine kɛtee Asafo Woloŋ Nikasemɔ lɛ. Ebaaa nikasemɔ lɛ, shi eba Teokrase Sɔɔmɔ Skul lɛ, ni kɛjɛ no sɛɛ kɛyaa lɛ, ebaa kpeei daa. Etee hiɛ oyayaayai, ni abaptisi lɛ, ni no sɛɛ lɛ ekɛ afii babaoo esɔmɔ akɛ sɔɔlɔ gbɛfalɔ, ni eŋa fata ehe.
Mɔ kroko hu ji Arnaldo Orsi, ni mikɛ lɛ kpe yɛ minitsumɔ he lɛ. Miyeɔ minaanyo nitsulɔ ko odase be fɛɛ be, shi miyoo akɛ obalanyo ko ni eto tsɛŋ baboɔ wɔ toi be fɛɛ be, no hewɔ lɛ mikɛ lɛ bɔi sanegbaa tɛɛ. Ejɛ Katolik weku ko ni ale amɛ waa mli, shi ebi saji babaoo ni kɔɔ nibii tamɔ tawa shɛremɔ, sinii ni mɛi hiɛ amɛhe yayai yɛ mli lɛ akwɛmɔ, kɛ judo abɔtrifɔɔ ni akɛfãa he lɛ kasemɔ he. Mitsɔɔ lɛ nɔ ni Biblia lɛ yɔɔ kɛɛmɔ, ni nɔ ni fee mi miishɛɛ kɛ naakpɛɛ fɛɛ ji akɛ, enɔ jetsɛremɔ lɛ, etsɛ mi akɛ miba ni mibakwɛ bɔ ni ekumɔɔ ebɛlɛ kɛ nɔ ni akɛsũɔ la lɛ, kɛfata emaga bibioo ni ji Kristo ni yɔɔ sɛŋmɔtso nɔ lɛ he, ni efite esinii ni mɛi hiɛ amɛhe yayai yɛ mli lɛ, ni eshɛ etsɛŋ lɛ hu fɛɛ. Nuu nɛɛ tsake kwraa yɛ minitii fioo pɛ mli! Ekpa judo abɔtrifɔɔ lɛ hu, ni ebi ni mikɛ lɛ akase Biblia lɛ daa gbi. Yɛ shitee-kɛ-woo ni jɛ eŋa kɛ etsɛ ŋɔɔ lɛ fɛɛ sɛɛ lɛ, etee ehiɛ oyayaayai yɛ mumɔŋ kɛtsɔ nyɛmimɛi ni bɛŋkɛ lɛ lɛ ayelikɛbuamɔ nɔ. Yɛ be fioo sɛɛ lɛ, abaptisi lɛ, ni ŋmɛnɛ eesɔmɔ akɛ asafoŋ onukpa. Eŋa kɛ ebii lɛ hu kpɛlɛ anɔkwale lɛ nɔ.
Maŋtsɛyeli Sɔɔmɔ lɛ Mli Gbɛfaŋnɔ Namɔ
Beni miye aaafee afii 14 lɛ, mibɔi nitsumɔ yɛ adafitswaa nitsumɔ he ko, ni mikase adafitswaa tao nɔ niŋmaa. Enɛ he ba sɛɛnamɔ waa, ni afii babaoo ho ni mi koome pɛ ji nyɛmi nuu ni yɔɔ São Paulo ni ŋmalaa woji kɛ gbɛjegbɛi ahe adafitswaa taoi ni akɛtswaa Yehowa Odasefoi amaŋshiɛmɔi kɛ kpeei wuji ahe adafi lɛ fɛɛ. Mina hegbɛ aaashɛ afii 30 sɔŋŋ akɛ masɔmɔ akɛ kpee shishi nitsumɔ he ni ji Sign Department lɛ nɔkwɛlɔ. Mibuaa mihejɔɔmɔ bei anaa bɔni afee ni manyɛ mikɛtsu nii yɛ kpeei ashishi, ni bei komɛi po lɛ, miwɔɔ kpee asa lɛ nɔ bɔni afee ni manyɛ magbe okadii ni abaaŋmala lɛ anaa yɛ be ni sa mli.
Mina hegbɛ akɛ mikɛ Asafo lɛ kar ni akɛtswaa wiemɔi, ni no mli lɛ eji nɔ hee ko kwraa lɛ hu atsu nii. Wɔtoɔ wɔ Biblia kasemɔ woji lɛ wɔshwieɔ okpɔlɔ ko nɔ, ni beni kar ni wɔkɛtswaa wiemɔ lɛ tswaa wiemɔi ni akɛwo plɛtei anɔ lɛ waa lɛ, wɔkɛ mɛi ni jeɔ kpo yɛ amɛshiai amli kɛbaa ni amɛbakwɛ nɔ ni yaa nɔ lɛ gbaa sane. Gbɛ kroko hu ni wɔkɛtsu nii ni wɔkɛha ale Maŋtsɛyeli lɛ he sanekpakpa lɛ ji gramafon bibioo lɛ, ni miyɛ plɛtei ni wɔkɛtsu nii ni wɔkɛ Asafo lɛ woji lɛ ha mɛi lɛ ekomɛi lolo. Enɛ ha wɔnyɛ wɔkɛ Biblia kasemɔ woji babaoo ha.
Nakai beaŋ lɛ Katolik Sɔlemɔ lɛ yaa ajabeŋ kakadaŋŋ yɛ São Paulo gbɛjegbɛi lɛ anɔ, ni bei pii lɛ hii nyiɛɔ hiɛ ni amɛshwieɔ mɔ fɛɛ mɔ kɛjɛɔ gbɛ lɛ nɔ. Hɔgbaa ko lɛ, mikɛ Ataa miiha Buu-Mɔɔ kɛ Awake! woji tɛtrɛbii lɛ yɛ gbɛjegbɛ ko nɔ kɛkɛ ni mɛi babaoo ni miiya ajabeŋ pue. Ataa bu fai, tamɔ bɔ ni efɔɔ feemɔ lɛ. Kɛkɛ ni hii ni nyiɛ mɛi lɛ ahiɛ lɛ ateŋ mɔ kome bo akɛ: “Jiemɔ ofai lɛ! Onaaa akɛ mɛi babaoo eto ni amɛnyiɛ kɛmiiba?” Akɛni Ataa ejieee efai lɛ hewɔ lɛ, hii babaoo ba jɛmɛ, ni amɛbatsirɛ wɔ kɛkpɛtɛ shwapo ko samfɛlɛ, ni amɛkɛ basabasa feemɔ ba. Enɛ gbala polisifonyo ko jwɛŋmɔ, ni eba koni ebakwɛ nɔ ni yaa nɔ lɛ. Kɛkɛ ni hii lɛ ekome mɔ enine mli, eetao ni ekɛ lɛ awie. Shi polisifonyo lɛ gba nuu lɛ nine ma, ni ebolɔ ewo eyi akɛ: “Jiemɔ onine kɛjɛ mitade lɛ nɔ!” Kɛkɛ ni ebi nɔ ni eba. Nuu lɛ tsɔɔ mli akɛ Ataa ejieee efai lɛ ehaaa mɛi babaoo ni nyiɛ kɛyaa ajabeŋ lɛ, ni ekɛfata he akɛ: “Bɔfoi lɛ abeaŋ Roma Katolik nyo ji mi.” Hetoo ni ekpaaa gbɛ kwraa ni aha lɛ ji akɛ: “Okɛɛ Roma nyo jio? No lɛ kuu osɛɛ kɛya Roma! Brazil nɛ.” Kɛkɛ ni etsɔ ehe, ni ebi wɔ akɛ: “Namɔ ba biɛ klɛŋklɛŋ?” Beni Ataa ha hetoo akɛ wɔ wɔba lɛ, polisifonyo lɛ shwie hii lɛ ni ekɛɛ wɔ akɛ wɔtsa wɔnitsumɔ lɛ nɔ. Edamɔ wɔ masɛi aahu kɛyashi mɛi babaoo lɛ fɛɛ ho—ni Ataa kã he ebu efai lɛ!
Saji ni tamɔ enɛɛmɛi efɔɔɔ baa. Shi kɛ amɛba lɛ, eji hewalɛwoo diɛŋtsɛ akɛ aaale akɛ wɔji gbɔmɛi komɛi ni sumɔɔ jalɛsaneyeli kɛha mɛi ni yi faaa lɛ, ni wɔkotooo shi hu wɔhaaa Katolik Sɔlemɔ lɛ.
Be kroko hu lɛ, mikɛ gbekɛ nuu ko ni yeko afii nyɔŋmai enyɔ kpe, ni ena wiemɔ lɛ he miishɛɛ ni ekɛɛ miku misɛɛ miba ekoŋŋ enɔ otsi. Beni miku misɛɛ mitee eŋɔɔ lɛ, ekɛ miishɛɛ here mi atuu ni ekɛɛ mi akɛ miba mli. Minaa kpɛ mihe waa beni mina akɛ obalahii akuu ko ebɔle mihe kɛkpe, ni amɛmiiye mihe fɛo ni amɛmiibɔ mɔdɛŋ ni amɛtsɔ̃ minaa hu lɛ! Shihilɛ lɛ mli wo wu, ni minu he akɛ etsɛŋ ni amɛbaatutua mi. No hewɔ lɛ mikɛɛ mɔ ni fɔ̃ mi nine kɛba mli lɛ akɛ kɛ nɔ ko fee mi lɛ, lɛ ji mɔ tuuŋtu ni abaabi lɛ sane, ni miweku lɛ le he ni miyɔɔ. Mikɛɛ amɛ akɛ amɛŋmɛɛ mihe ni maya, ni amɛkpɛlɛ. Shi, dani mashi amɛ lɛ, mikɛɛ amɛ akɛ kɛ amɛteŋ mɔ ko miisumɔ ni ekome ekɛ mi awie lɛ, no lɛ enine baashɛ minɔ. Sɛɛ mli lɛ, mina mile akɛ amɛji basabasafeelɔi akuu, ni osɔfo ni yɔɔ jɛmɛ lɛ nanemɛi ni, ni lɛ ewo amɛ hewalɛ ni amɛbua amɛhe naa kɛha kpee nɛɛ. Mina miishɛɛ waa akɛ mije amɛdɛŋ.
Shi, kɛjɛ shishijee lɛ, hiɛyaa yɛ Brazil lɛ yɛ blɛoo, tamɔ nɔ ni ayooo po. No mli lɛ wɔyɛ shishijee kwraa ni ji “nidumɔ” mli, ni be fioo pɛ yɔɔ kɛha “kwramɔ” kɛ wɔ nitsumɔ lɛ mli yibii lɛ “kpamɔ.” Wɔkaiɔ nɔ ni bɔfo Paulo ŋma lɛ be fɛɛ be, akɛ: “Mi lɛ, mitɛo; Apolo shwie nɔ nu; shi Nyɔŋmɔ ha shwere. Belɛ agbɛnɛ jeee mɔ ni tɛo lɛ ji nɔ ko, ni jeee mɔ ni shwie nɔ nu lɛ hu, shi moŋ mɔ ni ha eshwere, ni ji Nyɔŋmɔ lɛ.” (1 Korintobii 3:6, 7) Beni mɛi enyɔ ni gbe Gilead nikasemɔ naa lɛ bashɛ jɛmɛ klɛŋklɛŋ yɛ 1945 mli lɛ, wɔnu he akɛ agbɛnɛ be eshɛ kɛha nɛkɛ shweremɔ ni wɔmɛ aahu be babaoo lɛ.
Ekaa Kpojiemɔ yɛ Shitee-kɛ-Woo Beaŋ
Shi, shweremɔ lɛ baaa ni shitee-kɛ-woo fataaa he, titri lɛ beni Jeŋ Ta II je shishi yɛ Europa lɛ sɛɛ. Akɛ yiwaa diɛŋtsɛ ba wɔ nɔ ejaakɛ gbɔmɛi lɛ ateŋ mɛi pii kɛ nɔyelɔi lɛ ekomɛi nuuu wɔ shidaamɔ ni ji wɔhe ni wɔkɛwooo maŋ saji amli lɛ shishi. Be ko, yɛ 1940 mli, beni wɔtsuɔ nii yɛ gbɛjegbɛ nɔ kɛ woji ni aŋmala nii yɛ nɔ, ni wɔwo yɛ wɔhiɛ kɛ sɛɛ, yɛ São Paulo maŋtiase lɛ mli lɛ, polisifonyo ko jɛ misɛɛ gbɛ kɛba ni ebajie woji lɛ yɛ mihe, ni emɔ minineshi akɛ ekɛ mi miiya polisifoi anitsumɔ he lɛ. Mifo mihe ni mibɔi mitsɛ taomɔ, shi minaaa lɛ. No mli lɛ mileee akɛ amɔ lɛ kɛ nyɛmimɛi hii kɛ yei krokomɛi pii, ni Nyɛmi nuu Yuille, ni kwɛɔ nitsumɔ lɛ nɔ yɛ Brazil lɛ fata he lɛ kɛtee polisifoi anitsumɔ he lɛ momo. Taakɛ mitsɔɔ yɛ shishijee kuku lɛ mli lɛ, jɛmɛ ji he ni mikɛ Ataa kpe ekoŋŋ yɛ.
Akɛni gbekɛ ji mi hewɔ lɛ, anyɛɛɛ atsi minaa, no hewɔ lɛ etsɛɛɛ ni polisifonyo ko kɛ mi tee shia ni ekɛ mi yaha mimami. Aŋmɛɛ nyɛmimɛi yei lɛ hu he nakai gbɛkɛ lɛ nɔŋŋ. Sɛɛ mli lɛ, polisifoi lɛ kpɛ amɛyiŋ akɛ amɛbaaŋmɛɛ nyɛmimɛi hii lɛ, ni amɛyifalɛ shɛɔ nyɔŋma lɛ hu fɛɛ he, ja Nyɛmi nuu Yuille pɛ. Shi, nyɛmimɛi lɛ wie doo akɛ: “Wɔ fɛɛ wɔbaaya, aloo kɛ jeee nakai lɛ wɔteŋ mɔ ko kwraa eyaaa.” Polisifoi lɛ hu ekpɛlɛɛɛ, no hewɔ lɛ amɛ fɛɛ amɛwɔ tsu kome mli kutuu yɛ tsu ni mli ejɔ ŋanii lɛ mli yɛ shikpɔŋ. Enɔ jetsɛremɔ lɛ, aŋmɛɛ amɛ fɛɛ amɛhe kwraa. Amɔmɔ nyɛmimɛi lɛ shii abɔ akɛ amɛkɛ woji ni aŋmala nɔ miiye odase. Okadii ni yɔɔ nɔ lɛ miitswa maŋshiɛmɔ ko kɛ wolo bibioo ko ni yitso ji Fascism or Freedom lɛ he adafi, ni nɔyelɔi lɛ ekomɛi nu enɛ shishi akɛ etsɔɔ akɛ wɔfiɔ Fascist nɔyeli sɛɛ, ni eka shi faŋŋ akɛ enɛ kɛ shishinumɔ ni ejaaa kwraa ba.
Asraafoi anitsumɔ ni anyɛɔ mɔ nɔ awoɔ mli lɛ kɛ naagbai baha obalahii lɛ. Yɛ 1948 mli lɛ, mibafee mɔ klɛŋklɛŋ ni ayawo lɛ tsuŋ yɛ sane nɛɛ hewɔ yɛ Brazil. Nɔyelɔi lɛ enaaa nɔ kwraa ni amɛbaanyɛ amɛfee mi. Ajie mi kɛtee asraafoi ashihilɛ he ni yɔɔ Caçapava lɛ, ni aha mi nitsumɔ akɛ midũ nii yɛ amɛ abɔɔ mli ni mikwra, agbɛnɛ hu koni misaa tsu mli he ni onukpai lɛ yashwɛɔ shwɛmɔ ko ni atsɛɔ lɛ fencing lɛ yɛ lɛ. Mina hegbɛi babaoo ni mikɛye asraafoi lɛ odase ni mikɛ woji hu ha amɛ. Asraafonyo nukpa ni kwɛɔ jɛmɛ nɔ lɛ ji mɔ klɛŋklɛŋ ni he Asafo lɛ wolo ni ji Children lɛ eko. Sɛɛ mli lɛ, aha mi nitsumɔ akɛ mitsɔɔ asraafoi aaashɛ 30 loo 40 ni nyɛɛɛ amɛya gbɔmɔtsoŋ gbɔlemɔ nifeemɔ lɛ eko, ni amɛyɔɔ tsu mli lɛ, jamɔ he saji. Yɛ naagbee, beni miye aaafee nyɔji nyɔŋma yɛ tsuŋwoo mli lɛ, akɛ mi ba ni abakojo mi ni aŋmɛɛ mihe. Miida Yehowa, mɔ ni ha mi hewalɛ ni minyɛ mikɛdamɔ hegbeyeiwoo, niseniianii, kɛ hefɛoyeli ni asraafoi lɛ ekomɛi kɛba minɔ lɛ naa lɛ shi waa diɛŋtsɛ.
Yelikɛbualɔ Anɔkwafo
Yɛ June 2, 1951 lɛ, mikɛ Barbara bote gbalashihilɛ mli, ni kɛjɛ nakai beaŋ kɛbaa nɛɛ fɛɛ lɛ, efee hefatalɔ anɔkwafo yɛ wɔbii lɛ anitsɔɔmɔ kɛ amɛtsɔsemɔ yɛ “Nuntsɔ [Yehowa] tsɔsemɔ kɛ ŋaawoo lɛ mli.” (Efesobii 6:4) Yɛ wɔbii enumɔ lɛ ateŋ lɛ, mɛi ejwɛ kɛ miishɛɛ miisɔmɔ Yehowa yɛ gbɛhei sɔrɔtoi amli. Wɔ hiɛnɔkamɔ ji akɛ, amɛbaafata wɔhe ni wɔya nɔ wɔmia wɔhiɛ yɛ anɔkwale lɛ mli, ni wɔfata he yɛ asafo lɛ shweremɔ kɛ nitsumɔ ni atsuɔ lɛ mli. Weku lɛ mli bii ni yɔɔ mfoniri ni fata he lɛ mli lɛ fɛɛ ji Yehowa tsuji ni ejɔɔ amɛhe nɔ, ja bibioo fe fɛɛ lɛ pɛ, abifao ni ahiɛ lɛ lɛ. Mɛi ejwɛ lɛ onukpai ji amɛ, ni amɛteŋ mɛi enyɔ hu ji daa gbɛgbalɔi, ni tsɔɔ bɔ ni Abɛi 17:6 ji anɔkwale ha, akɛ: “Hiimeji akekre ji bii abii, ni bii ahiɛnyam ji amɛtsɛmɛi.”
Amrɔ nɛɛ, miye afii 68, ni migbɔmɔtsoŋ hewalɛ ehiii tsɔ̃. Yɛ 1991 mli lɛ, afee mi opireshɛn ni akɛsaa la faji etɛ ni mli etsimɔ, kɛ sɛɛ mli hu lɛ, opireshɛn kroko hu ni akɛjie la fa kroko hu mli. Shi, eŋɔɔ minaa waa akɛ miiya nɔ miisɔmɔ lolo akɛ onukpai asɛinɔtalɔ yɛ asafo ko mli yɛ São Bernardo do Campo, ni mikɛnyiɛ mitsɛ, ni fata mɛi ni je nitsumɔ lɛ shishi yɛ biɛ klɛŋklɛŋ lɛ ahe lɛ nanemaa hei asɛɛ. Lɛlɛŋ, esoro wɔ yinɔ nɛɛ kwraa, ejaakɛ wɔna hegbɛ akɛ wɔkɛ wɔhe aaawo hegbɛ ni eko baŋ dɔŋŋ, ni ji Yehowa Mesia Maŋtsɛyeli ni ato ama shi lɛ he adafitswaa lɛ mli. No hewɔ lɛ esaaa ni wɔhiɛ kpaa Paulo wiemɔi ni ekɛ Timoteo wie lɛ nɔ, akɛ: “Shi bo lɛ, . . . tsu sanekpakpa jajemɔ nitsumɔ lɛ, gbee osɔɔmɔ lɛ naa kwraa.”—2 Timoteo 4:5.
[Mfoniri ni yɔɔ baafa 23]
Mifɔlɔi, Estefano kɛ Juliana Maglovsky
[Mfoniri ni yɔɔ baafa 26]
José kɛ Barbara kɛ amɛweku ni ji Yehowa tsuji ni ejɔɔ amɛhe nɔ lɛ mli bii