Buu-Mɔɔ INTANƐT NƆ WOJIATOOHE
Buu-Mɔɔ
INTANƐT NƆ WOJIATOOHE
Ga
@
  • ɛ
  • ɔ
  • ɛ́
  • ɛ̃
  • ɔ̃
  • ã
  • ŋ
  • á
  • BIBLIA
  • WOJI
  • ASAFOŊ KPEEI
  • w95 5/1 bf. 28-31
  • Mɛni Obaafite yɛ Onitsumɔ He?

Vidio ko bɛ kɛhã nɔ ni ohala nɛɛ.

Ofainɛ waa, be ni wɔtaoɔ wɔjie vidio lɛ, wɔná naagba ko.

  • Mɛni Obaafite yɛ Onitsumɔ He?
  • Buu-Mɔɔ Eetswa Yehowa Maŋtsɛyeli He Adafi—1995
  • Saneyitsei Bibii
  • Saji Ni Tamɔ Enɛ
  • Ha Shika Ahi Egbɛhe
  • Ye Owiemɔi Anɔ
  • Ye Anɔkwa
  • Okɛ Onanemɛi Kristofoi Aye yɛ Gbɛ Kpakpa Nɔ
  • Kristofoia Ekomefeemɔ Ni Aaahiɛ Mli yɛ Nitsumɔ Mli Saji Amli
    Buu-Mɔɔ Eetswa Yehowa Maŋtsɛyeli He Adafi—1987
  • Ha Sɛɛyoomɔ Abu Ohe
    Buu-Mɔɔ Eetswa Yehowa Maŋtsɛyeli He Adafi—1997
  • Ye Anɔkwa yɛ Nii Fɛɛ Mli
    ‘Nyɛhia Nyɔŋmɔ Suɔmɔ Lɛ Mli’
  • Ye Anɔkwa Yɛ Nɔ Fɛɛ Nɔ Mli
    Bɔ Ni Ooofee Ohi Nyɔŋmɔ Suɔmɔ Lɛ Mli
Kwɛmɔ Ekrokomɛi Hu
Buu-Mɔɔ Eetswa Yehowa Maŋtsɛyeli He Adafi—1995
w95 5/1 bf. 28-31

Mɛni Obaafite yɛ Onitsumɔ He?

AFOLƆ South America maŋ nɔyelɔ ko ŋa naa akɛ eha akɛ shika babaoo ni naa shɛɔ dɔlai akpei ohai abɔ ewo nitsumɔi komɛi ni eweku lɛ mli bii eto shishi ni amɛkɛtsimɔ amɛhiɛ lɛ amli. Amɔ nuu ko ni eye afii 38, ni hɔ̃ɔ nitsumɔ mli hegbɛi yɛ India lɛ kɛjɛ eshia ni esaa mli fɛfɛo kɛ ekar sɔrɔtoi 29 ni eyɔɔ lɛ mli, yɛ ehe ni akɛɛ ekɛwo shikatoo he kɛ nitsumɔ mli hegbɛi ahɔɔmɔ mli juu ko ni naa shɛɔ dɔlai akpekpei akpei 1.6 mli lɛ hewɔ. Yɛ Philippines lɛ, ŋshɔkpɔ kome nɔ bii akpei abɔ naa amɛdaaŋ ŋmaa kɛtsɔɔ tu-feemɔ ni mla eŋmɛɛɛ gbɛ lɛ nɔ. Abɔɔ amaniɛ akɛ amɛhaa maŋ onukpai lɛ nyɔɔŋ nii be fɛɛ be koni amɛkagba amɛ naa, bɔni afee ni amɛhi nɛkɛ nitsumɔ ni anaa shika waa yɛ mli nɛɛ mli.

Hɛɛ, anɔkwa ni ayeee kɛ nitsumɔ mli juu egbɛ eshwa je lɛ mli he fɛɛ he. Ni bei pii lɛ ehaa mɛi ni ekɔɔ amɛhe lɛ laajeɔ amɛgbɛhe, gbɛi kpakpa, kɛ agbɛnɛ shika hu.

Ni bo hu? Ani oyɛ bo diɛŋtsɛ onitsumɔ? Aloo ani oosusu he akɛ obaaje nitsumɔ ko shishi? Mɛni ebaaha ofite? Ŋwanejee ko bɛ he akɛ nitsumɔ mli ni okɛ ohe baawo lɛ baaha ofite nɔ ko. Enɛ etsɔɔɔ doo akɛ eji nɔ fɔŋ. Shi kɛlɛ, nilee yɛ mli akɛ ooosusu nɔ ni obaafite lɛ he dani oje nitsumɔ gbɛjianɔtoo ko shishi, aloo okpɛ oyiŋ yɛ eko ni oto shishi momo lɛ he. (Luka 14:28) Akrabatsa ni yɔɔ baafa 31 lɛ tsɔɔ nibii komɛi ni obaafite, ni obaasumɔ ni osusu he.

Eyɛ faŋŋ akɛ, nitsumɔ hiɛmɔ bɛ mlɛo. Kɛha Kristofonyo lɛ, ayɛ mumɔŋ kɛ jeŋba mli sɔ̃i komɛi ni esa akɛ esusu he. Ani obaanyɛ okpee nibii ni baafite lɛ anaa ni oya nɔ oŋmɛ pɛpɛɛpɛ yɛ mumɔŋ? Ani nibii lɛ ekomɛi fe nɔ ni obaanyɛ okpɛlɛ nɔ yɛ jeŋba gbɛfaŋ? Mɛni ji shishitoo mlai komɛi ni baaye abua bo ni ona nibii ni akpɛlɛɔ nɔ kɛ nibii ni akpɛlɛɛɛ nɔ?

Ha Shika Ahi Egbɛhe

Shika he hiaa kɛha nitsumɔ nɔyaa, ni hiɛ hu kã nɔ akɛ nitsumɔ lɛ baaha ana shika ni fa bɔ ni sa ni mɔ kɛkwɛ eweku. Shi kɛlɛ, otii ni kɔɔ shika he lɛ baanyɛ atsake yɛ gbɛ ni waaa kwraa nɔ. Hiɛjoomɔ baanyɛ abote sane lɛ mli. Yɛ mɛi pii agbɛfaŋ lɛ, amɛkɛ nɔ fɛɛ nɔ ni eshwɛ lɛ yeɔ gbɛhe ni ji enyɔ kɛji shika he yɛ sane lɛ mli. Ni kɛlɛ, Biblia mli wolo ni ji Abɛi lɛ ŋmalɔ kome ko, ni ji Agur, tsɔɔ susumɔ ni ŋmɛɔ pɛpɛɛpɛ beni ewie akɛ: “Kaaha miye ohia lɛ, asaŋ kaaha mina nii; lɛɛ mi kɛ niyenii ni sa mi.” (Abɛi 30:8) Eyoo sɛɛnamɔ ni yɔɔ emii ni aaashɛ hiamɔ nii ni fa bɔ ni sa ni eeena lɛ he—esumɔɔɔ ni “enine agbe nɔ ko,” taakɛ mɛi komɛi kɛɔ yɛ amɛ nitsumɔi amli lɛ.

Shi, hiɛjoomɔ baanyɛ aha mɔ ko hiɛ akpa shishitoo mla nɛɛ nɔ kɛji nɔ ni afɔɔ lɛ tsɛmɔ akɛ hegbɛ ni fe fɛɛ lɛ ba. Yehowa Odasefoi asɔɔlɔ gbɛfalɔ ko ni yɔɔ maji ni kpaako amɛyaa hiɛ lɛ ekome mli lɛ bɔ shihilɛ nɛɛ he amaniɛ. Nitsumɔ he ko ni miitao shika ni ekɛtsu nii lɛ ha mɛi nu shishi akɛ mɛi ni kɛ shika baawo mli lɛ ashika lɛ baaku abɔ he toi enyɔ oya nɔŋŋ, ekolɛ yɛ nyɔji fioo pɛ mli. Nɛkɛ shika ni abaana oya nɛɛ ha mɛi pii kɛ amɛshika yawo mli. Sɔɔlɔ gbɛfalɔ lɛ wie akɛ: “Mɛi komɛi po ahe miitswa shi waa ni amɛkɛ amɛhe awo mli. Amɛbiii saji saŋŋ yɛ he, ni amɛyafa shika [ni akɛwo mli.]”

Nɔ ni tamɔɔɔ nakai lɛ, mɛi enyɔ komɛi tee akɛ amɛyaakwɛ bɔ ni nitsumɔ he nɛɛ ɔfis yɔɔ dani amɛkɛ amɛshika awo mli. Aŋmɛɛɛ amɛ gbɛ ni amɛkwɛ nibii ni nitsumɔ he lɛ kɛtsuɔ nii ni amɛtaoɔ amɛkwɛ lɛ. Enɛ ha amɛyiŋ fee amɛ kɔshikɔshi yɛ gbɛi kpakpai ni nitsumɔ nɛɛ yɔɔ lɛ he. Enɛ bafee hebuu kɛha amɛ, ejaakɛ yɛ otsii fioo komɛi asɛɛ lɛ, abakpa juu-kɛ-fɔ̃ nitsumɔ gbɛjianɔtoo ko he mama, ni amɔmɔ mɛi komɛi yɛ he. Bo diɛŋtsɛ susumɔ nɔ ni mɛi ni taooo nibii amli klɛŋklɛŋ lɛ elaaje lɛ he okwɛ. Jeee shika kɛkɛ amɛlaaje, shi ekolɛ nanemɛi ni kɛ shika lɛ fa amɛ, shi amɛnyɛɛɛ amɛyawo amɛ nyɔmɔ beni nitsumɔ lɛ fite lɛ hu. Yɛ shika saji amli lɛ, kwɛ bɔ ni nilee yɔɔ mli akɛ akɛ shishitoo mla ni yɔɔ Abɛi 22:3 lɛ aaatsu nii, akɛ: “Hiɛtɛlɔ naa efɔŋ ni baa, ni eteeɔ ehe, shi mɛi ni nako jwɛŋmɔ lɛ batsɔɔ he kɛhoɔ, ni amɛnaa nɔ.”

Ye Owiemɔi Anɔ

Shi kɛji nitsumɔ lɛ eyaaa nɔ bɔ ni okpaa gbɛ lɛ hu? Lala 15:4 lɛ jieɔ mɔ ni yeɔ ewiemɔi anɔ, kɛji enaaa sɛɛ ko kwraa kɛjɛɛɛ nakai feemɔ mli po lɛ yi, akɛ: “Kɛ eka kita ni eeena amane yɛ mli po lɛ, etsakeee.” Ewaaa kwraa akɛ mɔ ko aaaye ewiemɔi anɔ kɛji nɔ fɛɛ nɔ miiya nɔ jogbaŋŋ pɛpɛɛpɛ. Shi ebafeɔ emuuyeli mlihiɛmɔ he kaa kɛji ehaa nibii komɛi ŋmɛɛɔ mɔ lɛ yɛ shika gbɛfaŋ.

Kaimɔ Biblia mli nɔkwɛmɔ nɔ ko ni jɛ Yoshua beaŋ. Gibeonbii lɛ tsu shihilɛ lɛ he nii bɔni afee ni Israel lumɛi lɛ kɛ amɛ afee kpaŋmɔ koni amɛkakpata amɛhiɛ. Yɛ anɔkwale mli lɛ, amɛji maŋ ko ni asusuɔ akɛ amɛbaagba Israel naa lɛ fã. Beni ayoo ŋaa ni amɛtsɔ nɛɛ sɛɛ lɛ, “Israelbii lɛ egbeee amɛ; ejaakɛ asafo lɛ nɔ lumɛi lɛ ena Yehowa, . . . amɛkɛkamɔ amɛ kita.” (Yoshua 9:18) Eyɛ mli akɛ kuu nɛɛ jɛ henyɛlɔi ashikpɔŋkuku mli moŋ, shi lumɛi lɛ nu he akɛ ehe miihia ni amɛye amɛwiemɔi anɔ. Ni nibii ni nyiɛ sɛɛ kɛba lɛ tsɔɔ akɛ Yehowa na enɛ he miishɛɛ.—Yoshua 10:6-11.

Ani bo hu obaaye onitsumɔ mli gbeekpamɔi kɛ kpaŋmɔi anɔ kɛji nibii eyaaa lɛ tamɔ bɔ ni okpaa gbɛ lɛ po?a Nakai feemɔ baaha otamɔ Yehowa, mɔ ni yeɔ ewiemɔi anɔ be fɛɛ be lɛ babaoo.—Yesaia 55:11.

Ye Anɔkwa

Anɔkwayeli etsɔ tamɔ nɔ ko ni eshihilɛ ebote oshara mli, kɛji fɛɛ shishi buleko, yɛ ŋmɛnɛŋmɛnɛ je nɛɛ nitsumɔ gbɛjianɔtoo mli. Ekolɛ mɛi krokomɛi ni hiɛ nitsumɔi tamɔ onɔ lɛ kɛ gbɛi ni etsɔɔɔ anɔkwayeli baatsu nii ni amɛkɛna shika babaoo. Ekolɛ amɛyeŋ anɔkwa yɛ amɛ adafitswaa mli. Ekolɛ amɛbaaju nitsumɔ he kroko gbɛi ni amɛkɛbaakpɛtɛ amɛ nibii ahe. Aloo ekolɛ amɛbaafee nɔ ko ni ehiii kwraa ni amɛbaahɔɔ akɛ nɔ ni hi jogbaŋŋ. Enɛɛmɛi fɛɛ ji gbɛi sɔrɔtoi ni tsɔɔ anɔkwa ni ayeee. Mɛi ni feɔ nakai lɛ tamɔ “mɛi fɔji,” mɛi ni, taakɛ Asaf wie lɛ, “nii lɛ ná kɛkɛ amɛnaa,” eka shi faŋŋ akɛ kɛtsɔ juu-kɛ-fɔ̃ gbɛ nɔ.—Lala 73:12.

Akɛ Kristofonyo lɛ, ani okɛ gbɛi fɔji baatsu nii? Aloo ani obaaha Biblia mli shishitoo mlai, tamɔ: “Wɔfeko mɔ ko mɔ ko efɔŋ ko, wɔfiteko mɔ ko, wɔyeko mɔ ko amim”; “wɔgu hiɛgbejianii ni aŋɔtee lɛ, ni wɔbaaa wɔjeŋ yɛ kutumpɔo mli”; “niŋmɛɛ nii sɔrɔtoi lɛ, Yehowa miihi, ni shishiumɔ nsɛnii lɛ ehiii” akudɔ bo? (2 Korintobii 4:2; 7:2; Abɛi 20:23) Kaimɔ akɛ, anɔkwa ni ayeee lɛ shishijelɔ jeee mɔ ko mɔ ko fe Satan Abonsam, “malemɔ tsɛ” lɛ.—Yohane 8:44.

Shi ekolɛ mɛi komɛi baawie ashi akɛ: ‘Ebaawa dani onitsumɔ lɛ baahi shi, ja okɛ gbɛi ni etsɔɔɔ anɔkwayeli miitsu nii taakɛ mɛi krokomɛi feɔ lɛ.’ Biɛ ji he ni Kristofonyo lɛ baanyɛ ajie Yehowa mli hemɔkɛyeli ni eyɔɔ lɛ kpo yɛ. Akaa anɔkwayeli akwɛɔ ni amaa nɔ mi, kɛji ebiɔ ni mɔ aŋmɛɛ nɔ ko. Ni aaakɛɛ akɛ ja mɔ ko yeee anɔkwa pɛ dani ebaanyɛ ena edaaŋ ŋmaa lɛ tamɔ nɔ ni aakɛɛ akɛ Nyɔŋmɔ susuuu mɛi ni sumɔɔ lɛ lɛ ahe. Mɔ ko ni yɔɔ Yehowa mli anɔkwa hemɔkɛyeli lɛ le akɛ Nyɔŋmɔ baanyɛ aha etsuji amɛ hiamɔ nii yɛ maŋ fɛɛ maŋ kɛ shihilɛ fɛɛ shihilɛ ni amɛyɔɔ mli lɛ mli. (Hebribii 13:5) Lɛlɛŋ, ekolɛ ebaahi ni mɔ ko akpɛlɛ shika fioo ni shɛɛɛ bɔ ni mɛi ni yeee anɔkwale lɛ naa lɛ nɔ moŋ, shi ani enɛ jeee nɔ ni sa akɛ akɛshã afɔle koni ana Nyɔŋmɔ dɛŋ jɔɔmɔ?

Kaimɔ akɛ, anɔkwa ni ayeee lɛ tamɔ dade ko ni kɛ afɔ̃ lɛ, ekuɔ esɛɛ kɛbaa mɔ ni fɔ lɛ ŋɔɔ ekoŋŋ lɛ. Kɛ ana akɛ nitsumɔtsɛ ko yeee anɔkwa lɛ, bei pii lɛ, ekpelɔi kɛ mɛi ni haa lɛ nibii lɛ kpooɔ lɛ. Ekolɛ ebaalaka amɛ shikome, shi ekolɛ no baafee naagbee nɔ. Nɔ ni tamɔɔɔ nakai lɛ, efɔɔ kaa akɛ mɛi krokomɛi naa bulɛ amɛhaa nitsumɔtsɛ ni yeɔ anɔkwa lɛ. Kwɛmɔ jogbaŋŋ ni susumɔ ni ejaaa nɛɛ akana onɔ hewalɛ, akɛ, ‘Mɔ fɛɛ mɔ feɔ nakai, no hewɔ lɛ tɔmɔ ko bɛ he.’ Biblia mli shishitoo mla ji akɛ, “Kaanyiɛ mɛi pii asɛɛ kɛyafee efɔŋ.”—2 Mose 23:2.

Ŋɔɔ lɛ akɛ ohefatalɔ nitsulɔ kroko ni okɛ lɛ etsu nii aahu lɛ jeee naanyo Kristofonyo, ni jeee be fɛɛ be ekɛ ehe kpɛtɛɔ Biblia shishitoo mlai ahe. Ani ebaafee nɔ ni sa akɛ okɛ enɛ aaafee naajiemɔ ni okɛku ohiɛ ofɔ sɔ̃ ni ka onɔ, kɛji aafee nɔ ko ni kɛ Ŋmalɛ kpaaa gbee lɛ nɔ? Kaimɔ nɔkwɛmɔ nii tamɔ Adam kɛ Saul. Yɛ nɔ najiaŋ ni amɛaatsi amɛhe kɛjɛ esha he lɛ, amɛŋmɛɛ amɛhe amɛha nɔnyɛɛ ni jɛ mɛi krokomɛi aŋɔɔ, ni amɛshwa mɛi ni fata amɛhe lɛ moŋ. Kwɛ nyɔmɔ kpele ni amɛwo yɛ he!—1 Mose 3:12, 17-19; 1 Samuel 15:20-26.

Okɛ Onanemɛi Kristofoi Aye yɛ Gbɛ Kpakpa Nɔ

Ani nibii komɛi yɛ ni sa akɛ asusu he kɛ akɛ nanemɛi Yehowa jalɔi miibote nitsumɔ mli gbɛjianɔtoi amli? Beni gbalɔ Yeremia he shikpɔŋ ko yɛ lɛ diɛŋtsɛ emaŋ ni ji Anatot, kɛjɛ lɛ diɛŋtsɛ etsɛkwɛ bi lɛ dɛŋ lɛ, ekɛ shika lɛ haaa lɛ kɛkɛ ni eeeta edɛŋ. Shi moŋ, ewie akɛ: “Miŋma nɔ wolo, ni misɔo naa, ni mitsɛ odasefoi baye odase, ni miŋmɛ shika lɛ yɛ nsɛnii mli.” (Yeremia 32:10) Nɛkɛ gbeekpamɔi ni aaaŋmala awo woji amli nɛɛ baanyɛ atsi naataamɔi ni baanyɛ ate shi yɛ sɛɛ mli, kɛji shihilɛ lɛ tsake lɛ anaa.

Shi kɛji etamɔ nɔ ni onyɛminuu Kristofonyo ko kɛ bo eye yɛ gbɛ fɔŋ nɔ yɛ nitsumɔ mli sane ko he hu? Ani esa akɛ okɛ lɛ aya saneyeli he? Biblia lɛ yɛ faŋŋ diɛŋtsɛ yɛ enɛ he. Paulo bi akɛ: “Nto kɛ nyɛteŋ mɔ ko kɛ enaanyo ná sane ko lɛ ejeɔ gbɛ ekɛ lɛ yayeɔ sane yɛ mɛi ni jaaa Nyɔŋmɔ lɛ aŋɔɔ, shi ekɛ lɛ eyaaa mɛi krɔŋkrɔŋi lɛ aŋɔɔ?” Shi kɛji anaaa sane ko naa jogbaŋŋ amrɔ nɔŋŋ hu? Paulo kɛfata he akɛ: “Enɛ lɛ nyɛto kpa momo, akɛni nyɛkɛ nyɛhe yeyeɔ saji saji lɛ. Mɛɛba nyɛhaaa aye nyɛ amim moŋ? Mɛɛba nyɛhaaa ashishiu nyɛ moŋ?” Bo diɛŋtsɛ kwɛ heguɔgbee ni ekɛaaba Kristofoi asafo lɛ nɔ, kɛji mɛi ni yɔɔ sɛɛ lɛ nu akɛ anɔkwale Kristofoi kɛ amɛhe miiye saji yɛ saneyeli he! Ani eeenyɛ efee akɛ shika suɔmɔ mli ebawa waa yɛ shihilɛi ni tamɔ nɛkɛ mli, fe suɔmɔ ni aaana aha nyɛmi? Aloo ani eeenyɛ efee akɛ afite woo ni mɔ ko yɔɔ lɛ, ni no hewɔ lɛ oweletɔɔ ehe ejwɛŋmɔ fɛɛ? Paulo ŋaawoo lɛ tsɔɔ akɛ yɛ shihilɛi ni tamɔ nakai mli lɛ, ebaahi akɛ oooha ashishiu bo, moŋ fe ni okɛ sane lɛ aaaya saneyeli he.—1 Korintobii 6:1, 7; Romabii 12:17-21.

Shi kɛlɛ, Ŋmalɛ mli gbɛ yɛ ni atsɔɔ nɔ atsuɔ naataamɔi ni tamɔ nɛkɛ he nii yɛ asafo lɛ mli. (Mateo 5:37; 18:15-17) Kɛ aaye abua nyɛmimɛi ni ekɔɔ amɛhe lɛ ni amɛkɛ gbɛi ni atsɔɔ lɛ atsu nii lɛ, Kristofoi nɔkwɛlɔi lɛ baasumɔ ni amɛkɛ ŋaawoo ni yeɔ buaa aha mɛi fɛɛ ni ekɔɔ amɛhe lɛ. Ekolɛ eeefee mlɛo akɛ aaakpɛlɛ Biblia mli shishitoo mlai anɔ yɛ sanegbaai ni tamɔ nɛkɛ mli, shi sɛɛ mli lɛ, ani obaatsɔɔ lɛlɛŋ akɛ obo toi, kɛtsɔ ŋaawoo ni akɛha lɛ kɛ nitsumɔ nɔ? Suɔmɔ kɛha Nyɔŋmɔ kɛ wɔnanemɛi Kristofoi baatsirɛ wɔ ni wɔfee nakai.

Ŋwanejee ko bɛ he akɛ, nitsumɔ ko ni okɛ ohe aaawo mli lɛ baaha okɛ nɔ ko asha afɔle kɛ̃. Hiɛnɔkamɔ ji akɛ, nyɔmɔ ni obaawo lɛ baafee nɔ ni sa. Kɛ okɛ yiŋkpɛi loo shihilɛi komɛi ni yiŋ etɛɛɛ mɔ jogbaŋŋ yɛ he kpe lɛ, kaimɔ akɛ nibii babaoo yɛ shihilɛ mli ni jara wa kwraa fe shika. Kɛ wɔha shika hi egbɛhe, ni wɔye wɔ wiemɔi anɔ, wɔye anɔkwa, ni wɔkɛ wɔ nitsumɔ mli hefatalɔi lɛ ye yɛ Kristofoi agbɛ nɔ lɛ, wɔbaanyɛ wɔkwɛ koni wɔ nitsumɔ ko akaha wɔfite be kɛ shika babaoo fe bɔ ni sa akɛ wɔfite, ni yɛ nakai beaŋ nɔŋŋ hu lɛ, wɔnyɛ wɔbaa naanyobɔɔ, kɛ henilee kpakpa, kɛ wekukpaa kpakpa ni yɔɔ wɔkɛ Yehowa teŋ lɛ yi.

[Shishigbɛ niŋmai]

a Kɛ ootao ŋmɛnɛŋmɛnɛ beaŋ nɔkwɛmɔ nɔ ni tsɔɔ bɔ ni ayeɔ wiemɔ nɔ yɛ nitsumɔ mli lɛ, kwɛmɔ saneyitso ni ji “My Word My Bond” ni yɔɔ Awake! ni je kpo yɛ May 8, 1988, baafai 11-13 lɛ.

[Akrabatsa ni yɔɔ baafa 31]

Nibii ni Ekolɛ Onitsumɔ lɛ Baaha Ofite

Be: Bei pii lɛ, efɔɔ kaa akɛ mɔ diɛŋtsɛ nitsumɔ ni eeehiɛ lɛ heɔ be babaoo fe ni eeetsu nii akɛ nitsulɔ eha nitsumɔ he ko. Ani enɛ baafite obe he gbɛjianɔtoo, ni eshi be fioo pɛ eha bo kɛha mumɔŋ nibii ni he hiaa waa lɛ? Yɛ gbɛ kpakpa nɔ lɛ, ani obaanyɛ oto oshihilɛ he gbɛjianɔ ni oye be babaoo yɛ Nyɔŋmɔ suɔmɔnaa nifeemɔ mli? Kɛ nakai lɛ, ehi. Shi kwɛmɔ jogbaŋŋ! Efeemɔ bɛ mlɛo tamɔ ekɛɛmɔ.

Shika: Shika nɔŋŋ akɛnaa shika. Mɛɛ shika ehe baahia ni okɛwo onitsumɔ lɛ mli? Ani oyɛ shika lɛ eko momo? Aloo ani ebaabi ni oyafa eko? Ani ofee klalo akɛ obaanyɛ olaaje shika? Aloo ani nibii ni baaŋmɛɛ bo lɛ baafa tsɔ fe bɔ ni obaanyɛ okpee naa kɛji nibii eyaaa nɔ tamɔ bɔ ni okpaa gbɛ lɛ?

Nanemɛi: Yɛ naagbai ni baa yɛ daa gbi nitsumɔi amli lɛ ahewɔ lɛ, nitsumɔtsɛmɛi pii anitsumɔ eha amɛlaaje amɛnanemɛi. Eyɛ mli akɛ hegbɛ yɛ kɛha nanemɛi krokomɛi namɔ moŋ, shi eeenyɛ ebalɛ akɛ enɛ baafite okɛ mɛi pii ateŋ tsakpaa. Kɛji nɛkɛ nanemɛi nɛɛ ji wɔnyɛmimɛi Kristofoi hu?

Henilee Kpakpa: Bɔ ni afɔɔ nitsumɔ mli saji ahe nitsumɔ yɛ ŋmɛnɛŋmɛnɛ je nɛɛ mli ji akɛ “Gbee mi ni mi hu magbeo” aloo “Mɛɛ sɛɛ mana kɛjɛ mli?” Nikaselɔi ni abibii amɛ saji yɛ Europa nibii amlitaomɔ ko mli lɛ ateŋ mɛi ni fa fe oha mlijaa 70 wie kɛ nɔmimaa akɛ gbɛhe bibioo ko pɛ shishitoo mlai kpakpa yɔɔ yɛ nitsumɔ saji amli, aloo amɛbɛ gbɛhe ko kwraa po. Belɛ ebɛ naakpɛɛ akɛ juu, anɔkwale ni ayeee, kɛ nitsumɔ mli nifeemɔi komɛi ni yiŋ etɛɛɛ mɔ yɛ he lɛ etsɔ nɔ ni mɔ fɛɛ mɔ miifee. Ani ebaaka bo ni ofee nɔ ni mɛi krokomɛi fɛɛ feɔ lɛ?

Wekukpaa ni Yɔɔ Okɛ Yehowa Teŋ: Nitsumɔ mli nifeemɔ ko ni teɔ shi ewoɔ Nyɔŋmɔ mlai kɛ eshishitoo mlai lɛ baafite wekukpaa ni yɔɔ mɔ lɛ kɛ e-Feelɔ lɛ teŋ lɛ, eyɛ mli akɛ ekolɛ afeɔ yɛ nitsumɔi fɛɛ mli. Enɛ baanyɛ aha egbɛkpamɔ kɛha naanɔ wala namɔ lɛ aje edɛŋ. Ani ebɛ faŋŋ akɛ enɛ feɔ jara ni wa tsɔ ni Kristofonyo anɔkwafo lɛ aaawo, ni heloonaa sɛɛnamɔi ni yɔɔ mli lɛ kɔɔɔ he eko?

[Mfonirii ni yɔɔ baafa 31]

Mɛni baaye abua kɛtsi naataamɔi ni baate shi wɔsɛɛ lɛ anaa? Gbeekpamɔ ni akɛ naabu kɛkɛ baa, aloo yelikɛfuamɔ ni aŋma afɔ shi?

    Ga Woji (1980-2025)
    Shi Mli
    Botemɔ Mli
    • Ga
    • Kɛmaje
    • Bɔ Ni Misumɔɔ Lɛ Mihãa
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Mlai Ni Yɔɔ He
    • Ohe Saji
    • Ohe Saji Lɛ Ahe Gbɛjianɔtoo
    • JW.ORG
    • Botemɔ Mli
    Kɛmaje