Buu-Mɔɔ INTANƐT NƆ WOJIATOOHE
Buu-Mɔɔ
INTANƐT NƆ WOJIATOOHE
Ga
@
  • ɛ
  • ɔ
  • ɛ́
  • ɛ̃
  • ɔ̃
  • ã
  • ŋ
  • á
  • BIBLIA
  • WOJI
  • ASAFOŊ KPEEI
  • w96 12/15 bf. 25-29
  • Ani Okɛ Nyɔŋmɔ Gbeyeishemɔ Susuɔ Dãa ni Wa He?

Vidio ko bɛ kɛhã nɔ ni ohala nɛɛ.

Ofainɛ waa, be ni wɔtaoɔ wɔjie vidio lɛ, wɔná naagba ko.

  • Ani Okɛ Nyɔŋmɔ Gbeyeishemɔ Susuɔ Dãa ni Wa He?
  • Buu-Mɔɔ Eetswa Yehowa Maŋtsɛyeli He Adafi—1996
  • Saneyitsei Bibii
  • Saji Ni Tamɔ Enɛ
  • Susumɔ ni Nyɔŋmɔ Gbeyeishemɔ Bɛ Mli
  • Efalɛ Enyiɛ Tsɔɔ akɛ Efa Tsɔ?
  • Buu Ojwɛŋmɔŋ Nyɛmɔi Ahe
  • Mɛni Kudɔɔ Ojwɛŋmɔ yɛ Dãa ni Wa He?
  • Kpá Mɛi Krokomɛi Anaji Tɔ̃tɔ̃mɔ
  • Kristofoi Yɛ Sɔrɔto Kwraa ni Tɔmɔ ko Bɛ He
  • Ŋmɛɛ Pɛpɛɛpɛ Yɛ Dãa Kɛ Nitsumɔ Mli
    Buu-Mɔɔ Eetswa Yehowa Maŋtsɛyeli He Adafi—2004
  • Ani Yiŋ Ni Okpɛɔ Yɛ Dãanumɔ He Lɛ Kɛ Yehowa Susumɔ Kpãa Gbee?
    Buu-Mɔɔ Eetswa Yehowa Maŋtsɛyeli He Adafi (Nikasemɔ Nɔ)—2023
  • Daa Ni Wa​—Te Kristofonyo Lɛ Susuɔ Enɛ He Ehaa Tɛŋŋ?
    Buu-Mɔɔ Eetswa Yehowa Maŋtsɛyeli He Adafi—1987
  • Te Esa Akɛ Kristofoi Ana Dãanumɔ Amɛhã Tɛŋŋ?
    Oyi Aná Wala Kɛya Naanɔ!—Biblia Kasemɔ Ni Baafee Sanegbaa
Kwɛmɔ Ekrokomɛi Hu
Buu-Mɔɔ Eetswa Yehowa Maŋtsɛyeli He Adafi—1996
w96 12/15 bf. 25-29

Ani Okɛ Nyɔŋmɔ Gbeyeishemɔ Susuɔ Dãa ni Wa He?

AAAFEE afii 20 ni eho nɛ lɛ, shitsalɔi kɛha blema nibii ataomɔ tsa ŋtayaa tsũ momo ko kɛjɛ shikpɔŋ, yɛ maŋ ni ji Urmia ni yɔɔ Iran lɛ masɛi gbɛ. Amɛna sũ kpulu ko yɛ mli, ni taakɛ jeŋ nilelɔi tsɔɔ lɛ, eye afii akpei abɔ, ni eyaa sɛɛ kɛyaa beni ato mra be mli adesai ashihilɛ hei lɛ ashishi tɔ̃ɔ lɛ. Nyɛsɛɛ nɛɛ, akɛ tsɔnei ahe nilee hee fe fɛɛ lɛ tsu nii ni akɛpɛi kpulu lɛ mli akwɛ. Jeŋ nilelɔi anaa kpɛ amɛhe akɛ amɛna odaseyeli ni tsɔɔ blema tsofa futumɔ mli nui komɛi ni yeɔ wein feemɔ he odase.

Biblia lɛ hu maa nɔ mi faŋŋ akɛ, ajɛ blema bei amli atee nɔ anu wein, beer, kɛ dãai krokomɛi ni wa. (1 Mose 27:25; Jajelɔ 9:7; Nahum 1:10) Taakɛ eji yɛ niyenii krokomɛi ahe lɛ, Yehowa kɛ nihalamɔ mli heyeli haa wɔ aŋkroaŋkro—koni wɔnu dãa ni wa loo wɔkanu. Yesu fɔɔ wein numɔ kɛ eeye nii. Ekolɛ Yohane Baptisilɔ lɛ tsi ehe kɛjɛ dãa ni wa numɔ he.—Mateo 11:18, 19.

Biblia lɛ guɔ dãa ni wa ni anuɔ babaoo. Dãatɔɔ ji esha ni afeɔ ashiɔ Nyɔŋmɔ. (1 Korintobii 6:9-11) Yɛ enɛ kɛ gbeekpamɔ naa lɛ, Yehowa Odasefoi eŋmɛɛɛ gbɛ ni gbɔmɛi fɛɛ ni batsɔmɔɔ dãatɔlɔi ni tsakeee amɛtsui lɛ akã he ahi Kristofoi asafo lɛ mli. Esa akɛ mɛi ni yɔɔ asafo lɛ mli ni sumɔɔ akɛ amɛaanu dãa ni wa lɛ afee nakai yɛ hiɛshikamɔ mli.—Tito 2:2, 3.

Susumɔ ni Nyɔŋmɔ Gbeyeishemɔ Bɛ Mli

Mɛi babaoo bɛ jwɛŋmɔ ni Nyɔŋmɔ gbeyeishemɔ yɔɔ mli yɛ dãa ni wa he. Ewaaa akɛ aaana akɛ, Satan miiha akɛ nɛkɛ blema nii nɛɛ miitsu nii yɛ gbɛ ni ejaaa nɔ. Akɛ nɔkwɛmɔ nɔ lɛ, yɛ Pasifik Wuoyigbɛ ŋshɔkpɔi komɛi anɔ lɛ, eji kusum nifeemɔ akɛ hii aaabua amɛhe naa ni amɛnu dãa ni tɔɔ mɔ ni afee yɛ shia lɛ babaoo. Nɛkɛ nifeemɔi nɛɛ baanyɛ aye ŋmɛlɛtswai babaoo, ni afɔɔ feemɔ—hii babaoo kɛ amɛhe woɔ nifeemɔ nɛɛ mli daa gbi. Mɛi komɛi buɔ lɛ akɛ eji amɛ kusum lɛ fã ko kɛkɛ. Bei komɛi lɛ, anuɔ beer kɛ dãai ni wa moŋ fe—loo akɛfataa—dãa ni afee yɛ shia lɛ he. Bei pii lɛ dãatɔɔ ji nɔ ni jɛɔ mli baa.

Yɛ Pasifik shikpɔŋ kroko hu nɔ lɛ, etamɔ nɔ ni hii lɛ nuko dãa ni anuɔ yɛ hiɛshikamɔ mli lɛ he dã. Nifeemɔ ni yɔɔ jɛmɛ ji, amɛnuɔ koni amɛtɔrɔ. Titri lɛ, kɛ shɛ gbi ni awoɔ nitsulɔi anyɔmɔ yɛ nɔ lɛ, hii akuu buaa amɛhe naa ni amɛheɔ beer adekai babaoo, ni dãa tɔi 24 yɔɔ eko fɛɛ eko mli. Kɛ beer lɛ tã lɛ, no dani amɛkpaa enumɔ. Nɔ ni ejɛ mli eba ji akɛ, dãatɔɔ egbɛ eshwã maŋ lɛ mli he fɛɛ he.

Akɛ shia dãa ni wa, tamɔ tɛŋdãa kɛ dãai krokomɛi ni afeɔ yɛ shia tsuɔ nii yɛ Afrika maji amli yɛ kusum nifeemɔ mli. Kusum nifeemɔ ni yɔɔ akutsei komɛi amli tsɔɔ akɛ, esa akɛ akɛ dãa ni wa aha beni ahereɔ gbɔi ahiɛmɛɛ lɛ. Yɛ kusum nifeemɔ naa lɛ, gbɔfeelɔ lɛ kɛ nɔ ni fe bɔ ni egbɔ lɛ baanyɛ anu haa. Yɛ he ko lɛ, kusum nifeemɔ lɛ ji, ni ato beer tɔi 12 amamɔ gbɔ fɛɛ gbɔ hiɛ.

Japan nitsumɔ hei pii toɔ bɔs gbɛfãa he gbɛjianɔ kɛhaa amɛ nitsulɔi. Akɛ dãa ni wa babaoo diɛŋtsɛ fataa he kɛyaa, ni akwɛɔ ni atɔɔ dãa. Nɛkɛ gbɛ ni nitsumɔ hei faa nɛɛ heɔ gbii enyɔ loo etɛ. Taakɛ Asiaweek wolo tɛtrɛɛ lɛ tsɔɔ lɛ, yɛ Japan lɛ, “kɛjɛ okwaafoi ni duɔ omɔ nɔ aahu kɛyashi maŋkwralɔi ni yɔɔ nii lɛ anɔ lɛ, yɛ kusum naa lɛ, dãa falɛ ni mɔ ko baanyɛ anu lɛ nɔ adamɔɔ anaa nuu ni eji.” Anaa sui ni tamɔ nɛkɛ yɛ Asia maji krokomɛi anɔ. Asiaweek lɛ kɛɛ akɛ, “Amrɔ nɛɛ South Koreabii nuɔ dãa ni wa babaoo fe dãanulɔi ni yɔɔ je lɛŋ hei krokomɛi fɛɛ.”

Dãanumɔ ni henɔyeli bɛ mli ebatsɔ nifeemɔ ko ni egbɛ eshwa yɛ kɔleji nikasemɔ hei yɛ United States. Taakɛ The Journal of the American Medical Association lɛ tsɔɔ lɛ, “gbɔmɛi ni buaa amɛhe naa kɛhaa dãanumɔ lɛ ateŋ mɛi pii susuuu amɛhe akɛ amɛji dãanulɔi ni yɔɔ naagba.”a Esaaa akɛ enɛ feɔ mɔ naakpɛɛ, ejaakɛ yɛ maji pii anɔ lɛ, nibii ni atsɔɔ nɔ atswaa adafi lɛ jieɔ dãanumɔ yi akɛ nifeemɔ ko ni esa akɛ aka akwɛ, nɔ ni eba ni afeɔ, kɛ nɔ ni nilee yɔɔ mli. Bei pii lɛ adafitswaa gbɛ nɛɛ jeɔ gbɛ egbalaa jwɛŋmɔ kɛyaa gbekɛbii anɔ titri.

Yɛ Britain lɛ, beer ni anuɔ lɛ eku ebɔ he toi enyɔ yɛ afii 20 mli, ni dãa ni wa ni anuɔ lɛ eku ebɔ he toi etɛ. Dãanulɔi jeɔ shishi beni amɛji gbekɛbii, ni yei pii miinu dãa fe bei fɛɛ. Anaa sui ni tamɔ nɛkɛ yɛ Europa Bokagbɛ kɛ Latin-Amerika maji amli. Enɛ maa dãa ni wa numɔ kɛ gbɛjegbɛi anɔ tsɔnei amli gbelei ni kɔɔ dãanumɔ he lɛ nɔ mi. Eka shi faŋŋ akɛ, dãa ni anuɔ lɛ shɛii lɛ etee hiɛ waa yɛ faŋŋ mli yɛ je lɛŋ he fɛɛ he.

Efalɛ Enyiɛ Tsɔɔ akɛ Efa Tsɔ?

Jwɛŋmɔ ni Biblia lɛ hiɛ yɛ dãa ni wa numɔ he lɛ ŋmɛɔ pɛpɛɛpɛ. Yɛ gbɛ kome nɔ lɛ, Ŋmalɛi lɛ kɛɔ akɛ wein ji nikeenii ni jɛ Yehowa Nyɔŋmɔ ŋɔɔ “ni hãa adesa tsui nyɔɔ emli.” (Lala 104:1, 15) Yɛ gbɛ kroko nɔ lɛ, beni Biblia lɛ buɔ dãanumɔ ni tekeɔ nɔ fɔ lɛ, ekɛ wiemɔi tamɔ “dãatɔɔ,” “dãatɔi, shwɛmɔi, fufeemɔi,” kɛ “dãatɔlɔi” tsu nii. (Luka 21:34; 1 Petro 4:3; 1 Timoteo 3:8; Tito 2:3) Shi enumɔ enyiɛ feɔ ‘dãatɔɔ’? Te Kristofonyo baanyɛ afee tɛŋŋ ale nɔ ni feɔ Nyɔŋmɔ jwɛŋmɔ yɛ dãa ni wa numɔ he?

Ewaaa akɛ aaayɔse dãatɔɔ. Atsɔɔ nɔ ni jɛɔ mli baa lɛ yɛ Biblia mli wiemɔi lɛ amli akɛ: “Namɔ naa nɔ̃? Namɔ náa haomɔ? Namɔ náa béi? Namɔ náa ŋkɔmɔyeli? Namɔ náa pilamɔi yakatswaa? Namɔ náa hiŋmɛii ni etsu faa? Mɛi ni tsɛɔ yɛ wein he lɛ, mɛi ni yaa yasaa amɛnaa wein ni afutu mli lɛ. . . . Ohiŋmɛii aaakwɛ yei krokomɛi, ni otsui aaawie nibii gbohii.”—Abɛi 23:29-33.

Dãa ni wa numɔ babaoo baanyɛ ekɛ yiŋfutumɔ, yaka yiŋsusumɔ, nɔ̃ ni nyɔ̃ɔ mɔ nɔ, kɛ jwɛŋmɔŋ kɛ gbɔmɔtsoŋ naagbai krokomɛi aba. Yɛ dãanumɔ kanyamɔ hewɔ lɛ, ekolɛ mɔ lɛ nyɛŋ akudɔ enifeemɔ, ni ebaaye ehe kɛ mɛi krokomɛi awui. Ale dãatɔlɔi akɛ mɛi ni kɛ amɛhe woɔ jeŋba ni yeɔ mɔ he fɛo, ni yeɔ awui, loo ehiii mli.

Eka shi faŋŋ akɛ, dãa ni anuɔ kɛyashɛɔ he ni atɔɔ, kɛ nibii ni jɛɔ mli baa ni atsɔɔ yɛ yiteŋgbɛ lɛ ji dãanumɔ ni fa tsɔ̃. Shi kɛlɛ, mɔ ko baanyɛ ajie hiɛshikamɔ ni ebɛ kpo yɛ be mli ni ejieee okadii krɛdɛɛi ni tsɔɔ dãatɔɔ lɛ fɛɛ eko kpo. No hewɔ lɛ, bei pii lɛ, sane ni tsɔɔ kɛji mɔ ko enu dãa babaoo tsɔ lɛ bafeɔ sane ni kɛ naataomɔ baa. Nɛgbɛ kɛ anu kɛshɛ ni etsɔɔ akɛ atɔko loo atɔ?

Buu Ojwɛŋmɔŋ Nyɛmɔi Ahe

Biblia lɛ etsɔɔɔ dãa falɛ ni esa akɛ ehi lá mli ní ekɛmiitsɔɔ he ni esa akɛ anu kɛyashɛ loo ni ekɛ susumɔ nɔ̃ kroko aaaha. Dãa ni anuɔ ni anaaa nɔ ni jɛɔ mli baa lɛ yɛ sɔrɔto yɛ mɔ fɛɛ mɔ gbɛfaŋ. Ni kɛlɛ, Biblia mli shishitoo mlai kɔɔ Kristofoi fɛɛ ahe, ni ebaanyɛ eye ebua wɔ koni wɔná Nyɔŋmɔ jwɛŋmɔ yɛ dãa ni wa he.

Yesu kɛɛ klɛŋklɛŋ kita lɛ ji, “suɔmɔ [Yehowa, NW] o-Nyɔŋmɔ lɛ, kɛ otsui muu lɛ fɛɛ kɛ osusuma muu lɛ fɛɛ kɛ ojwɛŋmɔ muu lɛ fɛɛ.” (Mateo 22:27, 38) Dãa náa jwɛŋmɔ lɛ nɔ hewalɛ tɛ̃ɛ, ni enumɔ babaoo haŋ ofee toiboo oha kitai ni fe fɛɛ nɛɛ. Ebaanyɛ egba jwɛŋmɔ kpakpa, nyɛmɔ ni akɛtaoɔ naagbai anaa tsabaa, henɔyeli, kɛ jwɛŋmɔ lɛ nitsumɔi krokomɛi ni he hiaa lɛ anaa waa diɛŋtsɛ. Ŋmalɛi lɛ woɔ wɔ ŋaa akɛ: “Ŋɔɔ ŋaawoo ni hi kɛ jwɛŋmɔ oto, ni amɛaatsɔ wala amɛha osusuma kɛ wulamɔ nɔ̃ ha okuɛ.”—Abɛi 3:21, 22.

Bɔfo Paulo kpaa Kristofoi afai akɛ: “Nyɛŋɔ nyɛ gbɔmɔtsei lɛ nyɛdamɔ shi akɛ afɔle ni hiɛ kã ni he tse ni sa Nyɔŋmɔ hiɛ, ni nyɛjamɔ lɛ afee mumɔŋ jamɔ.” (Romabii 12:1) Ani Kristofonyo baafee mɔ ni “sa Nyɔŋmɔ hiɛ” kɛ enu dãa ni wa aahu kɛyashɛ he ni eeeŋmɛɛ ‘ejwɛŋmɔŋ nyɛmɔ’ he lɛ? Bei pii lɛ, mɔ ni nuɔ dãa ni hiɛshikamɔ bɛ mli lɛ náa dãa lɛ nɔ hewalɛ fiofio. Eeenu he akɛ—kɛha lɛ lɛ—edãanumɔ babaoo lɛ shɛko dãatɔɔ he. Ni kɛlɛ, ekolɛ eefee mɔ ni kɛ ehe miifɔ dãa ni wa numɔ nɔ bɔ ni esaaa. Ani gbɔmɔ ni tamɔ nɛkɛ baanyɛ eŋɔ egbɔmɔtso eha akɛ “afɔle ni hiɛ kã ni he tse”?

Dãa ni wa falɛ fɛɛ falɛ ni fiteɔ ‘oŋaalee kɛ ojwɛŋmɔŋ nyɛmɔ’ akɛ Kristofonyo lɛ ji dãa ni fa tsɔ kɛha bo.

Mɛni Kudɔɔ Ojwɛŋmɔ yɛ Dãa ni Wa He?

Esa akɛ Kristofonyo akwɛ ni ele kɛji sui loo kusumii ni yɔɔ ŋmɛnɛŋmɛnɛ lɛ ji nɔ ni kudɔɔ edãanumɔ. Kɛ aawie dãa ni wa he lɛ, eka shi faŋŋ akɛ, ohaŋ nɔ ni ohalaa lɛ adamɔ kusumii nifeemɔi loo adafitswaa lakamɔ gbɛi anɔ. Beni opɛiɔ bo diɛŋtsɛ omli okwɛɔ lɛ, bi ohe akɛ, ‘Ani bɔ ni akpɛlɛɔ nɔ ahaa yɛ akutso lɛ mli lɛ ji nɔ ni kudɔɔ mi? Aloo Biblia mli shishitoo mlai ji nɔ ni yeɔ midãanumɔ nɔ?’

Eyɛ mli akɛ Yehowa Odasefoi eteee shi amɛwooo kusum nifeemɔi moŋ, shi amɛyɔseɔ akɛ Yehowa hiɔ nifeemɔi ni akpɛlɛɔ nɔ ŋmɛnɛ lɛ mli babaoo. Akutsei komɛi kpɛlɛɔ hɔjiemɔ, lá ni agbalaa awoɔ mɔ mli, hii ni kɛ hii feɔ yakayaka nii, loo yei pii kɛ shihilɛ nɔ. Shi, Kristofoi feɔ amɛnii taakɛ Nyɔŋmɔ jwɛŋmɔ ji yɛ nɛkɛ nibii nɛɛ ahe. Hɛɛ, Nyɔŋmɔ jwɛŋmɔ baakanya Kristofonyo koni enyɛ nifeemɔi ni tamɔ nɛkɛ, ekɔɔɔ he eko akɛ akpɛlɛɔ nɔ yɛ kusum naa loo akpɛlɛɛɛ nɔ.—Lala 97:10.

Biblia lɛ wieɔ “jeŋmajiaŋbii atsuinaa nii,” ni “dãatɔi” kɛ “fufeemɔi” fata he lɛ he. Wiemɔ ni ji “fufeemɔi” haa anaa jwɛŋmɔ ko ni tsɔɔ henaabuamɔi ni ato he gbɛjianɔ kɛ yiŋtoo pɔtɛɛ akɛ abaanu dãa ni wa babaoo diɛŋtsɛ. Etamɔ nɔ ni yɛ Biblia bei amli lɛ, mɛi ni pupuuɔ amɛhe yɛ dãa ni wa ni amɛnyɛɔ amɛnuɔ, ni amɛtsĩɔ hewalɛ ni enaa yɛ mɔ nɔ lɛ naa lɛ, bɔ mɔdɛŋ ni amɛnu dãa fe mɛi krokomɛi, loo amɛbɔ mɔdɛŋ ni amɛle mɛi ni baanyɛ anu babaoo. Bɔfo Petro wieɔ jeŋba ni tamɔ nɛkɛ he akɛ “sakasakafeemɔ shɛii” ni Kristofoi ni etsake amɛtsui lɛ kɛ amɛhe wooo mli dɔŋŋ lɛ.—1 Petro 4:3, 4.

Ani ebaafee nɔ ni nilee yɔɔ mli akɛ Kristofonyo aaana jwɛŋmɔ lɛ akɛ, shii abɔ ni etɔɔɔ dãa lɛ, he ni ebaanu yɛ, be ni ebaanu, loo abɔ ni eeenu lɛ kɔɔɔ he eko? Wɔbaanyɛ wɔbi akɛ, Ani Nyɔŋmɔ gbeyeishemɔ yɛ enɛ mli? Biblia lɛ kɛɔ akɛ: “Kɛ́ nii nyɛyeɔ jio, nii nyɛnuɔ jio, aloo nɔ kroko ni nyɛfeɔ jio, nyɛfea fɛɛ ni nyɛkɛwoa Nyɔŋmɔ hiɛ nyam.” (1 Korintobii 10:31) Jeee hii akuu ni ebua amɛhe naa koni amɛnu dãa ni wa babaoo yɛ gbɔmɛi ateŋ lɛ fɛɛ baanyɛ atɔrɔ, shi ani amɛjeŋba baanyɛ awo Yehowa hiɛ nyam? Biblia lɛ woɔ ŋaa akɛ: “Nyɛjeŋba akatamɔ jeŋbii ajeŋba, shi moŋ nyɛkɛ nyɛjwɛŋmɔ ni etsɔ ehee lɛ atsakea nyɛhe, koni nyɛyoo nii ni ji Nyɔŋmɔ suɔmɔnaa nii kpakpai ni sa ehiɛ jogbaŋŋ ni hi kɛwula shi lɛ.”—Romabii 12:2.

Kpá Mɛi Krokomɛi Anaji Tɔ̃tɔ̃mɔ

Eyɛ miishɛɛ akɛ bei pii lɛ, hiŋmɛigbelemɔi ni kpɛlɛɔ dãanumɔ shɛii nɔ lɛ ekpɛlɛɛɛ nɔ, kɛ mɔ ni nuɔ dãa waa lɛ kɛɛ eji Nyɔŋmɔ gbɔmɔ. Yɛ Pasifik Wuoyigbɛ akutso bibioo ko mli lɛ, mɔ ko ni naa nɔ ni yaa nɔ lɛ kɛɛ: “Misumɔɔ nyɛ sane. Nyɛshiɛɔ anɔkwale lɛ. Shi naagba ni wɔnàa ji akɛ, nyɛ gbɔmɛi lɛ nuɔ dãa ni wa tsɔ̃.” Taakɛ amaniɛbɔɔ lɛ tsɔɔ lɛ, aŋkroaŋkroi nɛɛ etɔɔɔ dãa, ni kɛlɛ, mɛi ni yɔɔ akutso lɛ mli lɛ ateŋ mɛi pii enaaa lɛ nakai tsɔ̃. Mɛi ni kwɛɔ nɔ ni yaa nɔ lɛ baanyɛ amu sane naa yɛ gbɛ ni waaa nɔ akɛ, taakɛ hii krokomɛi ni kɛ amɛhe woɔ nifeemɔi komɛi ni haa amɛnuɔ dãa lɛ mli lɛ, Odasefoi hu tɔɔ dãa. Ani Kristofonyo sɔɔlɔ ni kɛ ehe woɔ dãanumɔ mli yɛ be kakadaŋŋ mli lɛ baanyɛ aná bulɛ kpakpa, ni ekɛ wiemɔ mli heyeli atsu emaŋ sɔɔmɔ lɛ he nii?—Bɔfoi lɛ Asaji 28:31.

Amaniɛbɔɔ ko ni jɛ Europa maŋ ko mli lɛ tsɔɔ akɛ yɛ bei komɛi amli lɛ, nyɛmimɛi hii kɛ nyɛmimɛi yei komɛi bashɛɔ Maŋtsɛyeli Asa lɛ nɔ ni dãa miije fũ waa yɛ amɛhe. Enɛ egba mɛi krokomɛi ahenileei anaa. Biblia lɛ woɔ ŋaa akɛ: “Ehi akɛ oyeee lòo ni asaŋ onuuu wein loo nɔ ko ni aaato onyɛmi pampi loo aaaha enane atɔ̃tɔ̃ aloo enijiaŋ aaaje wui yɛ mli.” (Romabii 14:21) Nyɔŋmɔ jwɛŋmɔ yɛ dãa ni wa he lɛ baakanya Kristofonyo ni eda yɛ mumɔŋ lɛ, koni esusu mɛi krokomɛi ahenilee he, kɛ ebaabi ni etsi ehe kɛjɛ dãa ni wa he po yɛ shihilɛi komɛi amli.

Kristofoi Yɛ Sɔrɔto Kwraa ni Tɔmɔ ko Bɛ He

Eyɛ dɔlɛ akɛ, nɛkɛ je nɛɛ efee nibii pii ekɛwo Yehowa mli la, kɛtsɔ nibii kpakpai ni ekɛha adesai, ni dãa fata he, ni akɛtsuɔ nii yɛ gbɛ ni ejaaa nɔ lɛ hewɔ. Esa akɛ Kristofonyo fɛɛ Kristofonyo ni ejɔɔ ehe nɔ lɛ abɔ mɔdɛŋ ni ekwa jwɛŋmɔ ni egbɛ eshwã ni Nyɔŋmɔ gbeyeishemɔ bɛ mli lɛ. Kɛkɛ lɛ, no baaha gbɔmɛi ana “sɔrɔto ni yɔɔ jalɔ kɛ efɔŋ feelɔ teŋ, kɛ mɔ ni sɔmɔɔ Nyɔŋmɔ kɛ mɔ ni sɔmɔɔɔ lɛ lɛ teŋ.”—Maleaki 3:18.

Kɛ aawie dãa ni wa numɔ he lɛ, esa akɛ “sɔrɔto” ni kã Yehowa Odasefoi kɛ je lɛ teŋ lɛ afee faŋŋ ni tɔmɔ ko bɛ he. Dãa ni wa numɔ jeee nɔ̃ titri yɛ anɔkwa Kristofoi ashihilɛi amli. Amɛkaaa hé ni amɛaanyɛ amɛnu dãa ni wa kɛyashɛ lɛ amɛkwɛɛɛ, ni amɛbɛŋkɛ dãatɔɔ he kpaakpa bɔ ni ehiii; ni asaŋ amɛŋmɛɛɛ gbɛ ni dãa ni wa afite Nyɔŋmɔ ni amɛsɔmɔɔ lɛ kɛ amɛsusuma muu fɛɛ kɛ jwɛŋmɔ ni mli kã shi faŋŋ lɛ loo egba enɛ feemɔ naa yɛ gbɛ ko nɔ.

Akɛ kuu lɛ, Yehowa Odasefoi kɛ Nyɔŋmɔ gbeyeishemɔ susuɔ dãa ni wa numɔ he. Shi bo hu? Wɔteŋ mɔ fɛɛ mɔ baanyɛ ekɛ ehiɛ afɔ Yehowa jɔɔmɔi anɔ yɛ be mli ni wɔdiɔ Biblia mli fãmɔ akɛ “wɔkwa nɔshafeemɔ kɛ je nɛŋ akɔnɔi lɛ, ni wɔkɛ jwɛŋmɔ kpakpa kɛ jalɛ kɛ Nyɔŋmɔ gbeyeishemɔ ahi shi yɛ je nɛŋ” lɛ sɛɛ lɛ.—Tito 2:12.

[Shishigbɛ niŋmaa]

a “Atsɔɔ henaabuamɔ kɛha dãanumɔ shishi akɛ dãa ni hii toɔ naa amɛnuɔ shii enumɔ loo nɔ ni fe nakai, ni shii ejwɛ loo nɔ ni fe nakai ni yei toɔ naa amɛnuɔ.”—The Journal of the American Medical Association.

[Akrabatsa/Mfoniri ni yɔɔ baafa 28]

Bó Osuɔlɔi Atoi

Bei pii lɛ, mɔ ni nuɔ dãa babaoo lɛ ji naagbee mɔ ni yɔseɔ akɛ eyɛ naagba. Esaaa akɛ wekumɛi, nanemɛi, kɛ Kristofoi onukpai shashaoɔ shi akɛ amɛaaye amɛbua suɔlɔi ni bɛ hiɛshikamɔ lɛ. Yɛ gbɛ kroko nɔ lɛ, kɛ suɔlɔi jie kpo amɛtsɔɔ akɛ amɛmii shɛɛɛ odãa ni wa numɔ sui lɛ ahe lɛ, belɛ eeenyɛ eba akɛ amɛyɛ yiŋtoo kpakpa kɛha nakai feemɔ. Susumɔ nɔ ni amɛkɛɔ lɛ he.—Abɛi 19:20; 27:6.

    Ga Woji (1980-2025)
    Shi Mli
    Botemɔ Mli
    • Ga
    • Kɛmaje
    • Bɔ Ni Misumɔɔ Lɛ Mihãa
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Mlai Ni Yɔɔ He
    • Ohe Saji
    • Ohe Saji Lɛ Ahe Gbɛjianɔtoo
    • JW.ORG
    • Botemɔ Mli
    Kɛmaje