Helatsamɔ Mli Jeŋba kɛ Opireshɛn ni Lá Hãmɔ Bɛ Mli
ÁTEE hiɛ yɛ tsofafeemɔ he nikasemɔ mli yɛ nyɛsɛɛ afii nɛɛ amli fe bei fɛɛ ni eho. Shi kɛlɛ, yɛ be mli ni anaa tsabaa kɛhaa tsofafeemɔ mli naagbai lɛ, hiɛyaa ni ana lɛ ekomɛi kɛ nɔ ni kɔɔ jeŋba he lɛ eba.
Esa akɛ datrɛfoi asusu naataamɔ saji ni tamɔ nɛkɛ he tamɔ: Ani esa akɛ akwa tsofafeemɔ mli helatsamɔ ni akɛtutuaa mɔ lɛ yɛ bei komɛi amli, koni helatsɛ lɛ anyɛ agbo kɛ bulɛ? Ani datrɛfonyo ko baanyɛ ate shi ashi helatsɛ ko yiŋkpɛɛ, kɛ enuɔ he akɛ no baahi jogbaŋŋ aha helatsɛ lɛ? Mɛɛ gbɛ nɔ esa akɛ atsu helatsamɔ he nii pɛpɛɛpɛ aha mɔ fɛɛ mɔ, yɛ be mli ni jeee mɔ fɛɛ mɔ baanyɛ awo helatsamɔ ni jara wa lɛ he nyɔmɔ lɛ?
Saji ni yɔɔ hwanyaŋŋ ni tamɔ nɛkɛ lɛ eha ana tsofafeemɔ he nikasemɔ ko ni atsɛɔ lɛ helatsamɔ mli jeŋba lɛ mli jogbaŋŋ. Nɛkɛ helatsamɔ mli jeŋba he nikasemɔ nɛɛ yiŋtoi ji, ni eye ebua datrɛfoi kɛ jeŋ nilelɔi, koni amɛtsu nibii ni wala yɔɔ amɛmli lɛ ahe nikasemɔ kɛ tsofafeemɔ mli hiɛyaai, ni kɔɔ jeŋba he lɛ ahe nii. Akɛni yiŋkpɛi ni mli wa fe fɛɛ lɛ teɔ shi yɛ helatsamɔ hei hewɔ lɛ, helatsamɔ hei babaoo eto helatsamɔ mli jeŋba he nikasemɔ he ajinafoi akui. Bei pii lɛ, ajinafoi akui lɛ amli bii—ni datrɛfoi kɛ mlalelɔi fata he lɛ—yaa helatsamɔ mli jeŋbai ahe nikasemɔ he kpeei, he ni apɛiɔ tsofafeemɔ mli jeŋba he naagbai amli yɛ lɛ.
Bei pii lɛ, sanebimɔi komɛi ni ateeɔ amɛ shi yɛ kpeei ni tamɔ nɛkɛ ashishi ji: Nɛgbɛ esa akɛ datrɛfoi kɛ bulɛ aha Yehowa Odasefoi, ni yɛ jamɔŋ yiŋtoi titri hewɔ lɛ, amɛsumɔɔɔ ni agbalaa lá awoɔ amɛmli lɛ ahemɔkɛyelii kɛyashi? Ani esa akɛ datrɛfonyo ko agbala lá awo helatsɛ ko mli yɛ be mli ni helatsɛ lɛ sumɔɔɔ, kɛ etamɔ nɔ ni “nakai feemɔ sa” yɛ tsofafeemɔ gbɛfaŋ lɛ? Ani ebaafee nɔ ni hi yɛ jeŋba gbɛfaŋ akɛ aaafee nakai ni helatsɛ lɛ leee, tamɔ akɛ ‘nɔ ni helatsɛ lɛ leee lɛ yeŋ lɛ awui ko’?
Bɔni afee ni atsu saji ni tamɔ nɛkɛ he nii jogbaŋŋ lɛ, Odasefoi asusumɔ ni yiŋtoo yɔɔ sɛɛ lɛ he shishinumɔ yɛ gbɛ ni ja nɔ he miihia datrɛfoi. Yɛ Yehowa Odasefoi agbɛfaŋ lɛ, amɛmiisumɔ waa akɛ amɛaatsɔɔ shidaamɔ ni amɛkɔ lɛ mli amɛtsɔɔ datrɛfoi, akɛni amɛle akɛ sane ni amɛ fɛɛ amɛaanu shishi lɛ baanyɛ atsi béi anaa hewɔ.
Saji ni Afeɔ Ekome Akɛsusuɔ He
Nilelɔ Diego Gracia, Spanishnyo ni ale lɛ waa ni yɔɔ helatsamɔ mli jeŋba he nilee babaoo lɛ miisumɔ ni eklasbii lɛ agba sane ni tamɔ nɛkɛ. Nilelɔ lɛ kɛɛ: “Eja gbɛ jogbaŋŋ akɛ akɛ hegbɛ aaaha nyɛ, [Yehowa Odasefoi] koni nyɛtsɔɔ nɔ ni gbaa nyɛnaa . . . yɛ naagbai ni nyɛkɛkpe yɛ lá ni agbalaa awoɔ mɔ mli he lɛ hewɔ.”
No hewɔ lɛ, yɛ June 5, 1996 lɛ, afɔ Yehowa Odasefoi anajiaŋdamɔlɔi etɛ anine kɛtee Complutense Univɛsiti ni yɔɔ Madrid, yɛ Spain lɛ, koni amɛbatsɔɔ amɛjwɛŋmɔ yɛ sane lɛ he. Aaafee datrɛfoi kɛ gbɔmɛi krokomɛi ni yɔɔ enɛ he nilee waa ni shɛɔ 40 ba.
Beni Odasefoi lɛ kɛ wiemɔ kuku eha sɛɛ lɛ, akɛ hegbɛ ha yɛ nifeemɔ lɛ mli koni abibii saji. Mɛi ni ba lɛ fɛɛ kpɛlɛ nɔ akɛ esa akɛ helatsɛ ni eda lɛ ana hegbɛ ni ekɛaate shi ewo tsofafeemɔ mli helatsamɔ pɔtɛɛ ko. Kuu lɛ mli bii heɔ yeɔ hu akɛ, esaaa akɛ agbalaa lá awoɔ mɔ mli kɔkɔɔkɔ yɛ be mli ni atsɔɔko saji amli fitsofitso ahako helatsɛ lɛ bɔ ni aaaha ekpɛlɛ tsofafeemɔ lɛ nɔ. Ni kɛlɛ, shidaamɔ ni Odasefoi lɛ ekɔ lɛ ekomɛi kɔɔ amɛhe.
Sanebimɔ kome kɔɔ shika he. Bei komɛi lɛ, akɛ tsɔne krɛdɛɛ ko tsuɔ nii yɛ opireshɛn ni lá hãmɔ bɛ mli lɛ mli, tamɔ laser opireshɛn lɛ nɛkɛ, kɛ agbɛnɛ tsofai ni jara wawai tamɔ erythropoietin ni akɛtsuɔ nii akɛkanyaa lá walayibii tsuji lɛ afeemɔ lɛ. Datrɛfonyo ko susu sane lɛ he akɛ, kɛ akpɛlɛɛɛ ni ekɛ nɔ kroko ni jara waaa tsɔ (ni tamɔ lá) atsu nii lɛ, ekolɛ Odasefoi lɛ baakpa gbɛ akɛ maŋ-hewalɛnamɔ nitsumɔi kɛ hegbɛi krɛdɛɛi komɛi baaha amɛ.
Yɛ be mli ni Odasefoi anajiaŋdamɔlɔ ko yɔseɔ akɛ shika ji nɔ ko pɔtɛɛ ni ehe hiaa ni datrɛfoi asusu he lɛ, egbala jwɛŋmɔ kɛtee nikasemɔi ni aŋmala ni pɛiɔ nɔ ko ni tamɔ lá lɛ ni agbalaa awoɔ mɔ mli lɛ ajara ni akɛtee lɛ mli lɛ nɔ. Nɔ ni fata enɛɛmɛi ahe ji naagbai ni jɛɔ lá ni agbalaa awoɔ mɔ mli baa lɛ anaa tsabaa he shikafitemɔ, kɛ agbɛnɛ shika ni tãa yɛ naagbai ni tamɔ nɛkɛ lɛ ahe nitsumɔ hewɔ. Etsɛ́ nikasemɔ ko ni atsɔɔ mli fitsofitso lɛ sɛɛ kɛjɛ United States ni tsɔɔ akɛ, eyɛ mli akɛ kɛ aja mli lɛ, lá falɛ aaafee tɔ kome jara ji $250 pɛ kɛjɛ shishijee moŋ, shi nyɔmɔbɔɔ diɛŋtsɛ ni jɛɔ mli baa lɛ faa fe $1,300—efa fe klɛŋklɛŋ shika lɛ nɔ toi enumɔ. No hewɔ lɛ, etsɔɔ mli akɛ, kɛ asusu nibii sɔrɔtoi fɛɛ he lɛ, opireshɛn ni afeɔ ni lá hãmɔ bɛ mli lɛ fiteee shika babaoo. Kɛfata he lɛ, nɔ ni atsɛɔ lɛ akɛ opireshɛn ni lá hãmɔ bɛ mli lɛ he nyɔmɔ kroko ni abɔɔ lɛ ateŋ babaoo ji nibii ni akɛtsuɔ he nii lɛ ni akɛtsuɔ nii ekoŋŋ lɛ.
Sane kroko ni yɔɔ datrɛfoi pii ajwɛŋmɔ mli lɛ kɔɔ gbɔmɛi akuu ni nyɛɔ mɛi anɔ lɛ he. Amɛsusu sane he akɛ, Mɛni baaba, kɛ́ Odasefonyo ko yiŋ fee lɛ kɔshikɔshi ni ekpɛlɛ ni agbala lá awo emli? Ani Odasefoi akuu lɛ baashwie lɛ yɛ amɛteŋ?
Nɔ ni abaafee yɛ he lɛ baadamɔ shihilɛ lɛ diɛŋtsɛ nɔ, ejaakɛ Nyɔŋmɔ mla nɔ toigbele ji hiɛdɔɔ sane yɛ faŋŋ mli, nɔ ko ni esa akɛ asafoŋ onukpai lɛ akwɛ mli. Odasefoi lɛ baasumɔ ni amɛye amɛbua mɔ fɛɛ mɔ ni náa opireshɛn ni woɔ mɔ wala he gbeyei lɛ mli niiashikpamɔ ni eŋɔɔɔ ni éha agbala lá awo emli lɛ. Ekolɛ Odasefonyo ni tamɔ nɛkɛ lɛ baahao waa ni ebaasusu wekukpaa ni kã ekɛ Nyɔŋmɔ teŋ lɛ he. Ekolɛ yelikɛbuamɔ kɛ saneshishinumɔ he baahia mɔ ni tamɔ nɛkɛ. Akɛni Kristojamɔ shishitoo ji suɔmɔ hewɔ lɛ, onukpai lɛ baasumɔ, taakɛ eji yɛ kojomɔ saji fɛɛ mli lɛ, ni amɛkɛ mɔbɔnalɛ afata shiŋŋfeemɔ he kɛtsu nii.—Mateo 9:12, 13; Yohane 7:24.
Helatsamɔ mli jeŋba he nilelɔ, ni jɛ United States ebasara jɛmɛ lɛ bi akɛ: “Ani ebaŋ lɛ akɛ etsɛŋ ni nyɛaakwɛ shidaamɔ ni nyɛkɔ yɛ jeŋba he lɛ mli ekoŋŋ? Jamɔi krokomɛi efee nakai yɛ nyɛsɛɛ afii nɛɛ amli.”
Akɛɛ lɛ akɛ, shidaamɔ ni Odasefoi ekɔ yɛ krɔŋkrɔŋ ni lá ji he lɛ ji hemɔkɛyeli he tsɔɔmɔ moŋ fe jeŋba he sane ko ni apɛiɔ mli yɛ be kɛ bei amli. Biblia mli fãmɔ ni yɔɔ faŋŋ lɛ eŋmɛɛɛ gbɛ koni aŋmɛɛ saji ahe ni akɛsaa. (Bɔfoi lɛ Asaji 15:28, 29) Ŋwɛi mla ni tamɔ nɛkɛ ni aaaku mli lɛ baafee nɔ ni Odasefonyo ekpɛlɛŋ nɔ tamɔ bɔ ni ekpɛlɛŋ wɔŋjamɔ loo ajwamaŋbɔɔ ni akuɔ hiɛ ashwieɔ nɔ lɛ nɔŋŋ nɔ lɛ.
Yehowa Odasefoi ahiɛ sɔɔ suɔmɔ mli ni datrɛfoi jɛɔ amɛfeɔ nii lɛ waa—tamɔ mɛi ni fee helatsamɔ mli jeŋba he nikasemɔ he kpee yɛ Madrid—koni amɛkɛ bulɛ aha yiŋ ni amɛkpɛ akɛ amɛaatao helatsamɔ kroko ni kɛ amɛ Biblia mli hemɔkɛyelii kpaa gbee lɛ. Ŋwanejee ko bɛ he akɛ, helatsamɔ he jeŋba he nikasemɔ baatsu gbɛfaŋnɔ ko ni he hiaa he nii, koni amɛkɛha datrɛfoi kɛ helatsɛmɛi ateŋ naanyobɔɔ aya hiɛ, koni amɛkɛ bulɛ babaoo aha nɔ ni helatsɛ lɛ sumɔɔ ni afee aha lɛ lɛ.
Taakɛ abɔ amaniɛ akɛ Spanish tsofafeelɔ ko ni ehe gbɛi waa lɛ kɛɛ lɛ, esa akɛ datrɛfoi akai be fɛɛ be akɛ, “amɛkɛ dɛŋdadei ni yeee emuu kɛ gbɛ̀i ni tɔ̃mɔi baanyɛ aba he tsuɔ nii.” No hewɔ lɛ, “le ni amɛaale akɛ esa akɛ suɔmɔ atsu nii yɛ he ni nilee nyɛɛɛ ashɛ lɛ” he miihia amɛ.