Ani Naakpɛɛ Tsamɔi Miiya nɔ Lolo?
“KPƐLƐMƆ Yesu nɔ koni atsa bo!” Wiemɔi ni tamɔ nɛkɛ hã Alexandre, ni ji Evangelical sɔlemɔ ko mli nyo lɛ, he eye akɛ tsofa ní eeenu yɛ hela ni yeɔ lɛ lɛ hewɔ lɛ baatsɔɔ akɛ ebɛ hemɔkɛyeli. Ebahe eye kwraa akɛ ehemɔkɛyeli lɛ pɛ kɛ naakpɛɛ tsamɔ ni he hiaa lɛ lɛ baaba. Benedita, ni ji Katoliknyo ni hiɛ dɔɔ waa lɛ, ná henumɔ ni mli wa waa beni enu helatsamɔ he naakpɛɛ nii ni afeɔ yɛ Aparecida do Norte hé krɔŋkrɔŋ lɛ, yɛ São Paulo maŋ wulu lɛ mli, yɛ Brazil lɛ he lɛ. Benedita kɛ ashwaifeemɔ wiemɔi komɛi ni enyɛkwɛ̃ ko tsɔɔ lɛ lɛ tsuɔ nii, ni esɔleɔ ehaa Wɔ Awura ni Yɔɔ Aparecida lɛ, kɛ Anthony, kɛ “hetselɔi” krokomɛi kɛha hewalɛ koni ekɛtsa mɛi ni he yeɔ lɛ.
Eyɛ faŋŋ akɛ, yɛ afii ohai 20 nɛɛ naagbee mli po lɛ, gbɔmɛi babaoo heɔ naakpɛɛ tsamɔi amɛyeɔ lolo—shi mɛni hewɔ? Eeenyɛ efee akɛ mɛi komɛi anijiaŋ jeɔ wui kɛ́ datrɛfoi nyɛɛɛ amɛfee babaoo ni amɛkɛba amɛsuɔlɔi, titri lɛ amɛbii ahela, piŋmɔ, kɛ amanehulu shi lɛ. Ekolɛ mɛi ni miiye helai ni ehiii tsamɔ lɛ nuɔ he akɛ yɛ bɔ ni ŋmɛnɛŋmɛnɛ beaŋ tsofafeemɔ jara ewa waa lɛ hewɔ lɛ, kɛji amɛaatao hemɔkɛyeli tsamɔ sɛɛ gbɛ lɛ, efiteŋ nɔ ko. Mɛi komɛi naa sɔlemɔi sɔrɔtoi kɛ aŋkroaŋkroi yɛ TV nɔ ni amɛmiikɛɛ akɛ amɛnyɛɔ amɛtsáa AIDS, jwɛŋmɔŋ nɔnyɛɛ, kansa, sɛkɛyeli, lá ni haa tsui tswaa kplakpla, kɛ helai krokomɛi babaoo. Kɛji akɛ amɛheɔ wiemɔi nɛɛ amɛyeɔ jio, amɛheee amɛyeee jio, amɛtsɔɔ amɛhe kɛyaa gbɔmɛi nɛɛ aŋɔɔ akɛ naagbee hé ni amɛaana yelikɛbuamɔ kɛaajɛ. Ni ekolɛ mɛi krokomɛi hu ni heɔ yeɔ akɛ amɛhelai lɛ jɛɔ mumɔi fɔji aŋɔɔ lɛ baanu he akɛ datrɛfoi atsofafeemɔ bɛ hewalɛ ni ekɛaaye ebua amɛ.
Nɔ ni tamɔɔɔ nakai lɛ, mɛi komɛi hu yɛ ni amɛteɔ shi amɛwoɔ susumɔi ni ayɔɔ akɛ “hetselɔi” ni egboi loo tsofafeelɔi ni yɔɔ wala mli tsaa mɛi yɛ naakpɛɛ gbɛi anɔ lɛ waa, loo amɛbuɔ lɛ fɔ́ po. Taakɛ Jornal da Tarde adafitswaa wolo lɛ tsɔɔ lɛ, Dráusio Varella, ni ji nilelɔ ni ekase tsofafeemɔ ni akɛkũɔ helai anaa lɛ, nuɔ he akɛ nakai hemɔkɛyeli lɛ “yeɔ mɛi ni hiɛ bɛ amɛhe nɔ, kɛ mɛi ni bɛ hiɛnɔkamɔ ko kwraa lɛ ahemɔkɛyeli he fɛo.” Ekɛfata he akɛ: “Akɛni amɛkɛ amɛhiɛ fɔ̃ɔ naakpɛɛ nii anɔ hewɔ lɛ, mɛi babaoo ŋmɛɛɔ tsofafeemɔ ni he hiaa waa lɛ he, yɛ nɛkɛ shishiulɔi nɛɛ ahewɔ.” Ni The New Encyclopædia Britannica lɛ tsɔɔ mli akɛ: “Tsutsu ko lɛ, kulɛ akɛ helatsamɔi ni efɔɔɔ kaa nɛɛ toɔ hei krɔŋkrɔŋi kɛ jamɔ mli kusumii ahe, ni tsofafeemɔ he nilee sumɔɔ ni ewie helatsamɔi nɛɛ fɛɛ ahe akɛ ejɛɔ daa gbi shihilɛ mli nifeemɔ ni ji mɔ jwɛŋmɔ kɛ henumɔi anɔ hewalɛnamɔ, ni tsuɔ nii yɛ shihilɛi kpakpai amli lɛ mli kɛbaa.” Ni kɛlɛ, mɛi babaoo yɛ ni heɔ yeɔ akɛ atsɔ naakpɛɛ nii anɔ atsa amɛ lɛɛlɛŋ. Yɛ amɛ gbɛfaŋ lɛ, tsamɔ lɛ tsu nii diɛŋtsɛ!
Mɛi ni le Biblia lɛ mli saji jogbaŋŋ lɛ le akɛ Yesu Kristo tsa mɛi ni he yeɔ lɛ yɛ bei babaoo mli, ni efee enɛ kɛtsɔ “Nyɔŋmɔ hewalɛ” nɔ. (Luka 9:42, 43) Enɛ hewɔ lɛ, ekolɛ amɛaasusu akɛ, ‘Ani Nyɔŋmɔ hewalɛ miitsu nii ni eeha aatsa mɛi yɛ naakpɛɛ gbɛi anɔ lolo ŋmɛnɛ?’ Kɛ́ nakai lɛ, mɛni hewɔ kaa ni akaa akɛ aaatsa mɛi lɛ nyɛɛɛ ekɛ tsamɔ ni ataoɔ lɛ ahã lɛ? Ani akɛni helatsɛ lɛ hemɔkɛyeli faaa bɔ ni sa lɛ hewɔ, aloo akɛni eshika ni ekɛke lɛ edaaa bɔ ni sa lɛ hewɔ? Ani esa akɛ Kristofonyo atao naakpɛɛ tsamɔ kɛji akɛ hela ko ni waa mɔ he loo ekolɛ hela ni ehiii tsamɔ miiye lɛ? Ni ani naakpɛɛ tsamɔi ni yeɔ omanye, tamɔ nɔ ni Yesu fee lɛ baaba ekoŋŋ gbi ko? Obaanyɛ ona sanebimɔi ni he hiaa nɛɛ ahetoi yɛ sane ni nyiɛ enɛ sɛɛ lɛ mli.