Maŋtsɛ ni Yɔɔ Nilee kɛ Nii Babaoo
Ani osusuɔ akɛ ninámɔ baanyɛ aha ona miishɛɛ? Kɛ mɔ ko ha bo shika babaoo lɛ, ani onaŋ he miishɛɛ? Ekolɛ obaaná he miishɛɛ. Ekolɛ obaasusu nibii ni okɛ shika lɛ baahe lɛ he.
WƆKPƐLƐƆ nɔ akɛ, nibii pii yɛ ni obaahe ni baaha ohe ajɔ bo ni omii ashɛ ohe waa yɛ shihilɛ mli. Shika baanyɛ afee ‘hebuu’ hu kɛjɛ naagbai ni akpaaa gbɛ, tamɔ hela loo nitsumɔ ni bɛ he.—Jajelɔ 7:12.
Shi mɛɛ gbeekpamɔ yɔɔ shika kɛ miishɛɛnamɔ teŋ? Taakɛ mɛi babaoo susuɔ lɛ, ani osusuɔ akɛ nii babaoo haa anáa miishɛɛ? Ekolɛ hetooi ni aaaná aha sanebimɔi nɛɛ baafee nɔ ni wa, ejaakɛ abaanyɛ aŋmɛ shika, loo akane yɛ be mli ni anyɛŋ afee miishɛɛnamɔ nakai. Onyɛŋ okɛ miishɛɛnamɔ afɔ̃ ŋsɛni nɔ ni oŋmɛ okwɛ.
Agbɛnɛ hu, etamɔ nɔ ni yɛ be mli ni niiatsɛmɛi komɛi yɛ miishɛɛ lɛ, belɛ mɛi krokomɛi miiye awerɛho. Nakai nɔŋŋ eji anɔkwale yɛ ohiafoi ahe. Ni kɛlɛ, gbɔmɛi babaoo—mɛi ni yɔɔ nii babaoo momo po—heɔ amɛyeɔ akɛ shika babaoo baaha amɛná miishɛɛ waa.
Mɔ ko ni ŋma nii yɛ saji ni tamɔ nɛkɛ he ji blema Israel Maŋtsɛ Salomo. No mli lɛ eji niiatsɛmɛi fe fɛɛ ni ehi shi pɛŋ lɛ ateŋ mɔ kome. Obaanyɛ okane bɔ ni atsɔɔ nii babaoo ni ená lɛ mli aha lɛ he sane yɛ Biblia wolo ni ji Maŋtsɛmɛi a-Klɛŋklɛŋ wolo lɛ yitso 10 lɛ mli. Ákɛ nɔkwɛmɔnɔ lɛ, kadimɔ akɛ kuku 14 lɛ kɛɔ akɛ: “Shika ni akɛbaha Salomo yɛ afi kome mli lɛ naa ŋmɛɔ shika talentai ohai-ekpaa kɛ nyɔŋmai-ekpaa kɛ ekpaa.” (Wɔma efã ko nɔ mi.) Nakai yibɔ okadi lɛ naa shiɔ shika tsuru tɔn 25. Ŋmɛnɛ, nakai shika tsuru babaoo lɛ baafe U.S. dɔlai 200,000,000!
Ni kɛlɛ, jeee akɛ Salomo ji niiatsɛ kɛkɛ; Nyɔŋmɔ kɛ nilee jɔɔ lɛ. Biblia lɛ gbaa akɛ: “Maŋtsɛ Salomo da kpele fe shikpɔŋ lɛ nɔ maŋtsɛmɛi fɛɛ yɛ nifálɛ kɛ nilee gbɛfaŋ. Ni jeŋ fɛɛ miitao Salomo hiɛ akwɛ, ni amɛbo enilee ni Nyɔŋmɔ kɛwo etsuiŋ lɛ toi.” (1 Maŋtsɛmɛi 10:23, 24) Wɔ hu wɔbaanyɛ wɔná Salomo nilee lɛ he sɛɛ, akɛni eniŋmaai lɛ ji Biblia mli saji ni aŋma lɛ fã lɛ hewɔ. Nyɛhaa wɔkwɛa nɔ ni eyɔɔ kɛɛmɔ yɛ gbeekpamɔ ni yɔɔ nii babaoo kɛ miishɛɛnamɔ teŋ lɛ he.
[He ni Mfoniri ni yɔɔ baafa 3 lɛ Jɛ]
Ajie kɛjɛ Die Heilige Schrift - Übersetzt von Dr. Joseph Franz von Allioli. Druck und Verlag von Eduard Hallberger, Stuttgart