Buu-Mɔɔ INTANƐT NƆ WOJIATOOHE
Buu-Mɔɔ
INTANƐT NƆ WOJIATOOHE
Ga
@
  • ɛ
  • ɔ
  • ɛ́
  • ɛ̃
  • ɔ̃
  • ã
  • ŋ
  • á
  • BIBLIA
  • WOJI
  • ASAFOŊ KPEEI
  • w98 11/1 bf. 4-7
  • Bɔ ni Aaafee Atsu Naagbai Ahe Nii yɛ Toiŋjɔlɛ Mli

Vidio ko bɛ kɛhã nɔ ni ohala nɛɛ.

Ofainɛ waa, be ni wɔtaoɔ wɔjie vidio lɛ, wɔná naagba ko.

  • Bɔ ni Aaafee Atsu Naagbai Ahe Nii yɛ Toiŋjɔlɛ Mli
  • Buu-Mɔɔ Eetswa Yehowa Maŋtsɛyeli He Adafi—1998
  • Saneyitsei Bibii
  • Saji Ni Tamɔ Enɛ
  • Kɛjɛ Yiwalɛ Nifeemɔ Nɔ Kɛmiiya Enaadaamɔ Nɔ
  • Yiwalɛ Nifeemɔ He Jwɛŋmɔi ni Aaaná lɛ Naa ni Aaadamɔ
  • Ani Abaanyɛ Afee?
  • Wɔ Jaramɔ Bei Nɛɛ—Mɛni Hewɔ Yiwalɛ Babaoo Yɔɔ Mli Nɛkɛ?
    Buu-Mɔɔ Eetswa Yehowa Maŋtsɛyeli He Adafi—1985
  • Ani Jeŋ ko Baanyɛ Ahi Shi ni Awuiyeli Bɛ Mli?
    Buu-Mɔɔ Eetswa Yehowa Maŋtsɛyeli He Adafi (Maŋbii Anɔ)—2016
  • Kasemɔ Paulo Nɔkwɛmɔnɔ Lɛ Koni Onyɛ Oya Hiɛ Yɛ Anɔkwale Lɛ Mli
    Buu-Mɔɔ Eetswa Yehowa Maŋtsɛyeli He Adafi—2008
  • Mɛni Hewɔ Saulo Wa Kristofoi Ayi Lɛ?
    Buu-Mɔɔ Eetswa Yehowa Maŋtsɛyeli He Adafi—1999
Kwɛmɔ Ekrokomɛi Hu
Buu-Mɔɔ Eetswa Yehowa Maŋtsɛyeli He Adafi—1998
w98 11/1 bf. 4-7

Bɔ ni Aaafee Atsu Naagbai Ahe Nii yɛ Toiŋjɔlɛ Mli

ETAMƆ nɔ ni adesai ayiwalɛ nifeemɔ etsɛ waa tamɔ adesai nɔŋŋ. Biblia lɛ haa aleɔ yiwalɛ nifeemɔ kɛjɛɔ Kain, Habel nyɛminuu kɛ klɛŋklɛŋ adesai enyɔ lɛ abinuu nukpa lɛ beaŋ. Beni Nyɔŋmɔ kpɛlɛ Habel afɔleshãa lɛ nɔ fe enɔ̃ lɛ, Kain “mli wo la naakpa.” Te etsu shihilɛ lɛ he nii eha tɛŋŋ? “Kain te shi wo enyɛmi Habel ni egbe lɛ.” No sɛɛ lɛ, ena akɛ naagba ni naa wa waa eba ekɛ Nyɔŋmɔ teŋ. (1 Mose 4:5, 8-12) Yiwalɛ nifeemɔ tsuuu naagba ni Kain shidaamɔ ni ehiii yɛ e-Bɔlɔ lɛ hiɛ lɛ kɛba lɛ he nii.

Te wɔɔfee tɛŋŋ wɔkwa gbɛ ni Kain tsɔ nɔ ekɛ ehewalɛ tsu nii koni ekɛtao naagbai anaa lɛ?

Kɛjɛ Yiwalɛ Nifeemɔ Nɔ Kɛmiiya Enaadaamɔ Nɔ

Susumɔ nuu ko ni kɛ miishɛɛ kwɛ Stefano, klɛŋklɛŋ Kristofonyo lá odasefonyo lɛ gbee lɛ he okwɛ. (Bɔfoi lɛ Asaji 7:58; 8:1) Nuu lɛ, ni ji Saulo ni jɛ Tarso, kɛ shidaamɔ ni Stefano yɔɔ yɛ jamɔ mli lɛ kpãaa gbee ni efĩ yiwalɛ gbɔmɔgbee lɛ sɛɛ akɛ gbɛ ni ja jogbaŋŋ ní aaatsɔ nɔ akɛtsĩ Stefano nitsumɔi lɛ anaa. Akpɛlɛɔ nɔ akɛ, ekolɛ Saulo jeee mɔ ni feɔ yiwalɛ nii yɛ eshihilɛ mli nɔ fɛɛ nɔ mli. Ni kɛlɛ eesumɔ ni ekpɛlɛ yiwalɛ nifeemɔ nɔ akɛ gbɛ ni aaatsɔ nɔ akɛsaa naagbai. Yɛ Stefano gbele sɛɛ nɔŋŋ lɛ, Saulo ‘bɔi Kristofoi asafo lɛ hiɛkpatamɔ butuu, eboteɔ shiai amli ni eyagbalaa hii kɛ yei ni eyawoɔ amɛ tsuŋ.’—Bɔfoi lɛ Asaji 8:3.

Taakɛ Biblia woloŋlelɔ Albert Barnes tsɔɔ lɛ, Hela wiemɔ ni atsɔɔ shishi yɛ biɛ akɛ “ekpata asafo lɛ hiɛ butuu” lɛ tsɔɔ hiɛkpatamɔi ni kooloi awuiyelɔi, tamɔ jatai kɛ klaji baanyɛ amɛkɛba mɔ nɔ lɛ. Barnes tsɔɔ mli akɛ: “Saulo mli wo la eshi asafo lɛ tamɔ kooloo awuiyelɔ ko—wiemɔ ni wa, ní tsɔɔ ekãa kɛ mlifu ni naa wa ni ekɛtsu nii yɛ yiwaa mli.” Beni Saulo tee Damasko koni eyabua Kristo sɛɛnyiɛlɔi babaoo anaa kɛba lɛ, ‘ekã he eemu hegbeyeiwoo kɛ gbee mumɔ eeshwie Nuntsɔ Kristo lɛ kaselɔi lɛ anɔ lolo.’ Beni eyaa yɛ gbɛ lɛ nɔ lɛ, Yesu ni átee lɛ shi lɛ kɛ lɛ wie, ni enɛ ha Saulo tsake kɛtee Kristojamɔ mli.—Bɔfoi lɛ Asaji 9:1-19.

Yɛ nakai tsakemɔ lɛ sɛɛ lɛ, bɔ ni Saulo kɛ mɛi krokomɛi yeɔ ehaa lɛ tsake. Nɔ ko ni ba aaafee afii 16 yɛ no sɛɛ lɛ tsɔɔ nɔ ko ni tsɔɔ akɛ etsake. Gbɔmɛi akuu ko tee Antiokia asafo ni eyɔɔ mli lɛ mli ni amɛbawo Kristofoi ni yɔɔ jɛmɛ lɛ hewalɛ koni amɛkɛ Mose Mla lɛ atsu nii. ‘Naataamɔ babaoo’ ba. Saulo ni ale lɛ jogbaŋŋ yɛ nɛkɛ be nɛɛ mli akɛ Paulo lɛ, kɔ shidaamɔ ko yɛ naataamɔ lɛ mli. Eka shi faŋŋ akɛ amɛtaa saji anaa waa diɛŋtsɛ. Shi Paulo kɛ ehe efɔ̃ɔɔ yiwalɛ nifeemɔ nɔ. Shi moŋ, ekpɛlɛ yiŋkpɛɛ ni asafo lɛ kɛba lɛ nɔ koni akɛ sane lɛ aya bɔfoi kɛ onukpai ni yɔɔ Yerusalem asafo lɛ mli lɛ aŋɔɔ.—Bɔfoi lɛ Asaji 15:1, 2.

“Aje ŋwane aahu” ekoŋŋ yɛ Yerusalem yɛ onukpai akpee lɛ shishi. Paulo mɛ kɛyashi beni “amɛ fɛɛ amɛbu amɛnaa,” kɛkɛ ni ebɔ nitsumɔ wulu ni Nyɔŋmɔ mumɔ lɛ tsuɔ yɛ heyelilɔi ni afolɔko amɛ ketia lɛ ateŋ lɛ he amaniɛ. Yɛ Ŋmalɛ naa sanegbaa sɛɛ lɛ, bɔfoi lɛ kɛ Yerusalem onukpai lɛ ha ‘amɛnaa fee ekome’ akɛ, amɛkɛ jatsu ko efɔ̃ŋ heyelilɔi ni afolɔko amɛ ketia lɛ anɔ bɔ ni esaaa shi amɛwo amɛ hewalɛ koni ‘amɛhi looi ni agbe aha wɔji kɛ lá kɛ kooloi ni ashɔtɔ̃ kɛ ajwamaŋbɔɔ.’ (Bɔfoi lɛ Asaji 15:3-29) Lɛɛlɛŋ, Paulo etsake. Ekase bɔ ni eeesaa saji ni yiwalɛ nifeemɔ fataaa he.

Yiwalɛ Nifeemɔ He Jwɛŋmɔi ni Aaaná lɛ Naa ni Aaadamɔ

Sɛɛ mli lɛ Paulo wo ŋaa akɛ: “Nuntsɔ lɛ tsulɔ lɛ, esaaa akɛ ebéɔ, shi moŋ emli ajɔ aha mɛi fɛɛ, mɔ ni le nitsɔɔmɔ, mɔ ni toɔ etsui shi ehaa efɔŋ, mɔ ni kɛ mlijɔlɛ wieɔ tsɔɔ mɛi ni kuɔ enaa” lɛ. (2 Timoteo 2:24, 25) Paulo wo Timoteo, oblanyo nɔkwɛlɔ lɛ hewalɛ koni ekɛ mlijɔlɛ atsu shihilɛi ni naa wa he nii. Paulo wiemɔ yɛ faŋŋ. Ele akɛ henumɔi baanyɛ ate shi yɛ Kristofoi ateŋ po. (Bɔfoi lɛ Asaji 15:37-41) Ekɛ jwɛŋmɔ kpakpa wo ŋaa akɛ: “Nyɛmli afũa, shi nyɛkafea esha; hulu akanyɔ shi yɛ nyɛmlila lɛ nɔ.” (Efesobii 4:26) Mlifu ni ayeɔ nɔ, ní eteee mlilawoo ni naa wa shi lɛ ji gbɛ kpakpa ni atsɔɔ nɔ atsuɔ henumɔi ni tamɔ nɛkɛ he nii. Shi te abaafee tɛŋŋ atsu enɛ he nii?

Ebɛ mlɛo akɛ aaaye mlifu nɔ ŋmɛnɛ. Dr. Deborah Prothrow-Stith, Harvard School of Public Health nɔkwɛlɔ lɛ sɛɛmɔ lɛ kɛɛ: “Yitsoŋwalɛ nifeemɔ egbɛ eshwã. Yɛ anɔkwale mli lɛ, ŋaa gbɛ̀i anɔ ni atsɔɔ ahiɔ shi—bɔ ni atsuɔ sane he nii, bɔ ni aŋmɛɛɔ sane he akɛsaa, mɔbɔnalɛ ni ayɔɔ, eshaifaa—ji nibii ni bei pii lɛ akɛtoɔ feetɔfeelɔi ahe.” Ni kɛlɛ, nomɛi ji sui ni tsɔɔ nuufeemɔ, ni nomɛi ji nibii ni he hiaa ni akɛyeɔ yiwalɛ nifeemɔi ni baanyɛ ate shi yɛ wɔmli lɛ nɔ.

Beni Paulo tsɔ Kristofonyo lɛ, ekase gbɛ kpakpa ni atsɔɔ nɔ atsuɔ jwɛŋmɔi ni kɛ amɛhe kpãaa gbee ahe nii. Edamɔ Biblia mli nitsɔɔmɔi anɔ. Ákɛ Yuda jamɔ he woloŋlelɔ kpanaa lɛ, Paulo le Hebri Ŋmalɛi lɛ. Ekolɛ ele ŋmalɛi tamɔ: “Ohiɛ akakɔ̃ yiwalɔ ko nɔ, ni kaakɔ egbɛ̀i lɛ amli eko eko.” “Mɔ ni mli fũuu mra lɛ ehi fe ekãalɔ, ni mɔ ni yeɔ emumɔ nɔ lɛ ehi fe mɔ ni wuɔ heɔ maŋ.” “Mɔ ni nyɛɛɛ emumɔ nɔ eye lɛ, etamɔ maŋ ni akumɔ ni gbogbo bɛ he.” (Abɛi 3:31; 16:32; 25:28) Ni kɛlɛ, dani aaatsake Paulo lɛ, no mli lɛ nakai nilee lɛ etsĩii enaa kɛjɛɛɛ yiwalɛ nifeemɔ ni ekɛ ehe aaawo mli kɛshi Kristofoi lɛ he. (Galatabii 1:13, 14) Shi mɛni ye ebua Paulo akɛ Kristofonyo koni esaa henumɔŋ naataamɔ saji lɛ kɛtsɔ sane he susumɔ kɛ yiŋkɔnemɔ nɔ moŋ fe ni ekɛ yiwalɛ nifeemɔ aaatsu nii lɛ?

Paulo kɛ gbɛtsɔɔmɔ ko ha wɔ beni ekɛɛ: “Nyɛkasea mi, taakɛ bɔ ni mi hu mikaseɔ Kristo lɛ.” (1 Korintobii 11:1) Enya nɔ ni Yesu Kristo efee eha lɛ lɛ he waa diɛŋtsɛ. (1 Timoteo 1:13, 14) Kristo batsɔ nɔkwɛmɔnɔ kɛha lɛ koni enyiɛ sɛɛ. Ele bɔ ni Yesu na amanehulu yɛ adesai eshafeelɔi ahewɔ. (Hebribii 2:18; 5:8-10) Paulo baanyɛ ama nɔ mi akɛ Yesaia gbalɛ ni kɔɔ Mesia lɛ he lɛ ba mli yɛ Yesu gbɛfaŋ akɛ: “Afee lɛ niseniianii, shi kɛlɛ eba ehe shi, ni egbeleee edaaŋ, tamɔ toogwantɛŋbi ni akɛ lɛ yaa ayagbe lɛ, loo tamɔ toogwantɛŋ feɔ dioo yɛ ehetsɔikulɔi ahiɛ, ni egbeleee edaaŋ.” (Yesaia 53:7) Bɔfo Petro ŋma akɛ: “[Yesu] Mɔ ni, beni ajɛɔ lɛ lɛ, ejɛɛɛ mɔ ko etooo najiaŋ, beni enaa amanehulu lɛ, elomɔɔɔ mɔ ko, shi moŋ etu esane ewo mɔ ni kojoɔ jalɛ naa lɛ dɛŋ.”—1 Petro 2:23, 24.

Bɔ ni Paulo nya gbɛ ni Yesu Kristo tsɔ nɔ etsu shihilɛi ni naa wa he nii lɛ tsirɛ lɛ koni etsake. Enyɛ ewo enanemɛi heyelilɔi lɛ aŋaa akɛ: “Ni kɛji mɔ ko kɛ mɔ ko ná sane ko lɛ, nyɛnanaa nyɛhaa nyɛhe ni nyɛkɛfafaa nyɛhe, taakɛ bɔ ni [Yehowa, NW] hu ŋɔfa nyɛ lɛ, nakai nyɛ hu nyɛfea.” (Kolosebii 3:13) Bɔ ni ehe hiaa ni akpɛlɛ nɔ akɛ afeŋ yiwalɛ nii lɛ kɛkɛ faaa. Hiɛsɔɔ ni wɔɔná wɔha nɔ ni Yehowa kɛ Yesu Kristo efee eha wɔ lɛ yeɔ ebuaa koni wɔná kanyamɔ ni he hiaa koni akɛye yiwalɛ susumɔi anɔ kunim.

Ani Abaanyɛ Afee?

Kanyamɔ ni mli wa ni tamɔ nɛkɛ he miihia nuu ko ni yɔɔ Japan lɛ. Etsɛ, ni ji asraafonyo ni mli fũɔ oyayaayai lɛ kɛ yiwalɛ ye eweku lɛ nɔ. Akɛni nuu lɛ ji mɔ ko ni awa lɛ yi dã ni eena akɛ enyɛ hu miina nɔ̃ nakai nɔŋŋ hewɔ lɛ, ená yiwalɛ nifeemɔ he su. Ehiɛ asraafoi aklantei ni soro amɛkɛlɛmɔ, ni ekɛtsuɔ naagbai ahe nii, ni ekɛwoɔ mɛi ahe gbeyei hu.

Beni akɛ eŋa bɔi Biblia lɛ kasemɔ lɛ, ebataa shi beni afeɔ nikasemɔ lɛ, shi eŋɔɔɔ lɛ akɛ hiɛdɔɔ sane. Shi, beni ekane wolo bibioo ni yitso ji This Good News of the Kingdoma lɛ, etsake. Mɛni hewɔ? Etsɔɔ mli akɛ: “Beni mikane sane ni yɔɔ saneyitsei bibii ni ji, ‘Kristo Yesu’ kɛ ‘Kpɔmɔnɔ Lɛ’ shishi lɛ, mihiɛ gbo. Eyɛ mli akɛ midu gbɛ aahu yɛ shihilɛ mli moŋ, shi misumɔɔ akɛ majie mlihilɛ kpo lolo matsɔɔ mɛi ni mikɛ amɛ bɔɔ lɛ. Minya minanemɛi ni mihaa amɛnáa miishɛɛ lɛ he waa shi mifeɔ kɛyashɛɔ he ni egbaŋ mi diɛŋtsɛ mishihilɛ naa. Ojogbaŋŋ, Nyɔŋmɔ Bi, Yesu jɛ esuɔmɔ mli ekɛ ewala ha adesai, ni mɛi ni tamɔ mi fata he. Mihiɛ di mi waa tamɔ nɔ ni akɛ hamlɛ etswa mi.”

Efɔ̃ɔ etsutsu nanemɛi lɛ kɛ bɔɔ, ni etsɛɛɛ ni ekɛ ehe wo Teokrase Sɔɔmɔ Skul lɛ mli yɛ Yehowa Odasefoi asafo lɛ mli. Nɛkɛ skul nɛɛ yeɔ ebuaa mɛi ni kɛ amɛhe ewo mli lɛ koni amɛhe asa kɛha Biblia mli nitsɔɔmɔ ni akɛhaa mɛi krokomɛi lɛ. Nɛkɛ gbɛ nɛɛ kɛ sɛɛnamɔ kroko baha nuu nɛɛ. Ekaiɔ akɛ: “Beni midako lɛ, mikɛ mihe fɔ̃ mɛi ahegbeyeiwoi kɛ yiwalɛ nifeemɔ nɔ ejaakɛ minyɛɛɛ matsɔɔ mɛi krokomɛi bɔ ni minuɔ he mihaa. Beni mikase bɔ ni magba mɛi krokomɛi bɔ ni misusuɔ nii ahe mihaa lɛ, mibɔi amɛ kɛ niiahesusumɔ moŋ fe ni mikɛ mihe aaafɔ̃ yiwalɛ nifeemɔ nɔ.”

Taakɛ Paulo ji lɛ, ani éha Kristo shihilɛ gbɛ lɛ étsɔ lɛ diɛŋtsɛ enɔ̃? Aka ehemɔkɛyeli akwɛ, beni etsutsu naanyo ko ni kitakamɔ efee amɛ ekome lɛ bɔ mɔdɛŋ koni etsĩ enaa koni ekatsɔ̃ Kristofonyo lɛ. “Enaanyo” lɛ ma lɛ atswɛrɛ ni ebɔ e-Nyɔŋmɔ Yehowa lɛ musu. Tsutsu nuu ni yi wa lɛ ye ehe nɔ ni ekpa fai akɛni enyɛɛɛ ekɛ kitakamɔ lɛ atsu nii hewɔ. Akɛni “enyɛmi” lɛ nijiaŋ je wui hewɔ lɛ, ekɛ lɛ kpa bɔɔ.

Akɛni nuu ni tsutsu ko lɛ emli fũɔ lɛ ye eyiwalɛ susumɔi lɛ anɔ hewɔ lɛ, ená mumɔŋ nyɛmimɛi hii kɛ yei babaoo ni suɔmɔ kɛha Nyɔŋmɔ kɛ naanyo gbɔmɔ efee amɛ ekome. (Kolosebii 3:14) Yɛ anɔkwale mli lɛ, nɔ ni fa fe afii 20 kɛjɛ beni ebatsɔ Kristofonyo ni ejɔɔ ehe nɔ lɛ sɛɛ lɛ, eesɔmɔ bianɛ akɛ Yehowa Odasefoi lɛ anɔkwɛlɔ gbɛfalɔ. Mɛɛ miishɛɛ eji kɛha lɛ nɛkɛ akɛ eeenyɛ etsɔɔ kɛjɛ Biblia lɛ mli akɛ gbɔmɛi ni hiɛ kooloi asu lɛ baanyɛ akase bɔ ni aaafee asaa béi ni yiwalɛ nifeemɔ ko fataaa he taakɛ bɔ ni ekase lɛ! Ni mɛɛ hegbɛ ená nɛkɛ akɛ eeenyɛ etsɔɔ gbalɛ wiemɔi lɛ amlibaa ni da waa: “Amɛfeŋ efɔŋ ni amɛfiteŋ nii yɛ migɔŋ krɔŋkrɔŋ lɛ nɔ fɛɛ; ejaakɛ shikpɔŋ lɛ nɔ aaayi obɔ kɛ Yehowa he nilee lɛ, tamɔ bɔ ni nu ha ŋshɔ shishi lɛ”!—Yesaia 11:9.

Taakɛ bɔfo Paulo kɛ nɛkɛ tsutsu yiwalɔ nɛɛ ji lɛ, bo hu obaanyɛ okase bɔ ni aaafee atsu shihilɛi ni teeɔ mlifu shi lɛ ahe nii, ni osaa naagbai yɛ toiŋjɔlɛ mli. Yehowa Odasefoi ni yɔɔ nyɛ akutso lɛ mli lɛ baaná he miishɛɛ akɛ amɛaaye amɛbua bo.

[Shishigbɛ niŋmai]

a Mɛi ni fee ji Watchtower Bible and Tract Society of New York, Inc.

[Wiemɔ ni akɔ ni akɛmiitsu nii ni yɔɔ baafa 5]

Paulo wiemɔ yɛ faŋŋ. Ele akɛ mlifu baanyɛ ate shi yɛ Kristofoi ateŋ po

[Mfoniri ni yɔɔ baafa 7]

Hiɛsɔɔ ni wɔnáa yɛ nɔ ni Nyɔŋmɔ efee eha wɔ lɛ he lɛ, haa wɔnáa naanyobɔi ni toiŋjɔlɛ yɔɔ mli

    Ga Woji (1980-2025)
    Shi Mli
    Botemɔ Mli
    • Ga
    • Kɛmaje
    • Bɔ Ni Misumɔɔ Lɛ Mihãa
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Mlai Ni Yɔɔ He
    • Ohe Saji
    • Ohe Saji Lɛ Ahe Gbɛjianɔtoo
    • JW.ORG
    • Botemɔ Mli
    Kɛmaje