Nilee Wolo kɛ Emli Shɛɛ Sane Kɛha Ŋmɛnɛŋmɛnɛ Beaŋ Bii
BLEMATSƐ Hiob, ni ŋwanejee ko bɛ he akɛ eji niiatsɛmɛi ni hi shi yɛ ebe lɛ mli lɛ ateŋ mɔ kome lɛ wie akɛ: ‘Kɛ́ oná nilee kotoku obɔ lɛ, ejara wa fe adiagbai kotoku obɔ.’ (Hiob 1:3; 28:18; 42:12) Eji anɔkwale akɛ, kɛ eba lɛ akɛ aaye aabua mɔ ko ni eye omanye yɛ eshihilɛ mli lɛ, no lɛ, nilee jara wa kwraa fe heloonaa ninamɔi. Maŋtsɛ Salomo nilelɔ lɛ kɛɛ: “Nilee tamɔ hɔɔŋ, tamɔ bɔ ni shika hu tamɔ hɔɔŋ lɛ; shi nɔ ni nilee kɛfe ji akɛ nilee hereɔ etsɛ yiwala.”—Jajelɔi 7:12.
Shi nɛgbɛ abaanyɛ aná nilee ni tamɔ nɛkɛ yɛ ŋmɛnɛ? Gbɔmɛi kɛ amɛ diɛŋtsɛ amɛnaagbai yafɔ̃ɔ mɛi ni kɛ ŋaawoo haa yɛ adafitswaa woji amli, jwɛŋmɔ kɛ subaŋi ahe nilelɔi, jwɛŋmɔŋ helai ahe datrɛfoi, yitsɔifeelɔi kɛ taksi hiɛlɔi po ahiɛ. Ni mɛi ni yɔɔ he nilee babaoo lɛ efee klalo akɛ amɛkɛ ŋaawoo baaha yɛ sane fɛɛ sane he—kɛhe jara ni sa. Shi kɛlɛ, bei pii lɛ, nakai “nilee” lɛ kɛ nijiaŋwujee kɛ hiɛkpatamɔ po baa. Belɛ, te wɔɔfee tɛŋŋ wɔná anɔkwa nilee?
Yesu Kristo, mɔ ni yɔɔ sɛɛyoomɔ ni mli kwɔ yɛ adesai ashihilɛ mli lɛ kɛɛ be ko akɛ: “Abu nilee jalɔ kɛtsɔ enitsumɔi anɔ.” (Mateo 11:19, NW) Nyɛhaa wɔkwɛa naagbai ni ale waa yɛ gbɔmɛi ashihilɛi amli, ní wɔkwɛ nilee wiemɔi ni eye ebua amɛ diɛŋtsɛ, ní etsɔɔ akɛ ejara wa kwraa fe ‘adiagbai kotoku obɔ lɛ.’ Ekolɛ bo hu obaanyɛ oná nakai ‘nilee kotoku obɔ’ lɛ ní oná he sɛɛ.
Ani Oyɛ Nɔnyɛɛ Shishi?
International Herald Tribune ni jɛ London lɛ wie akɛ: “Kɛ́ afii ohai 20 lɛ kɛ Yeyeeyefeemɔ Afi lɛ ba lɛ, no lɛ, enaagbee lɛ miiye Nɔnyɛɛ Afi naagbee he odase.” Ekɛfata he akɛ, “klɛŋklɛŋ majimaji ateŋ nɔnyɛɛ ni naa wa waa ni akase lɛ jieɔ jeŋ fɛɛ basabasafeemɔ ni yaa ŋwɛi lɛ kpo. Yɛ maji ni yɔɔ srɔto tamɔ Taiwan, Lebanon kɛ New Zealand mli lɛ, yinɔ fɛɛ yinɔ ni baa lɛ bajeɔ shihilɛ lɛ tutuamɔ shishi.” Akɛɔ yɛ mɛi ni afɔ́ yɛ afi 1955 sɛɛ lɛ he akɛ amɛbaanyɛ amɛbaje nɔnyɛɛ ni naa wa waa shishi fe amɛniimɛi kɛ amɛnaamɛi anɔ̃ lɛ shii etɛ.[2]
Nakai ji bɔ ni eba lɛ yɛ Tomoe, ni yaje nɔnyɛɛ ni naa wa waa shishi ni kɛ ebei babaoo hi saa mli lɛ gbɛfaŋ. Akɛni enyɛɛɛ ekwɛ ebinuu ni eye afii enyɔ lɛ hewɔ lɛ, eku esɛɛ etee efɔlɔi aŋɔɔ. Etsɛɛɛ ni akutsoŋnyo ko ni yɔɔ biyoo ni kɛ Tomoe binuu lɛ ji tipɛŋfoi lɛ kɛ lɛ fee naanyo. Beni Tomoe kɛɛ akutsoŋnyo lɛ bɔ ni enuɔ he akɛ ehe bɛ sɛɛnamɔ lɛ, akutsoŋnyo lɛ tsɔɔ lɛ wolo ko mli wiemɔ. Ekaneɔ akɛ: “Shi hiŋmɛi nyɛŋ akɛɛ nine akɛ: Mibɛ ohe nitsumɔ; ni asaŋ yitso nyɛŋ ekɛɛ naji akɛ: Mibɛ nyɛhe nitsumɔ. Shi gbɔmɔtso lɛ he nii ni efeɔ wɔ akɛ amɛhe waaa kwraa lɛ, amɛ moŋ amɛhe hiaa wɔ titri.”a Yaafo nu kpala yɛ Tomoe hiŋmɛiiaŋ beni eyɔse akɛ mɔ fɛɛ mɔ yɛ gbɛhe ko yɛ je lɛ mli ni ehe miihia lɛ.
Akutsoŋnyo lɛ jie yi eha lɛ akɛ, épɛi wolo lɛ ní nakai wiemɔi lɛ yɔɔ mli lɛ mli. Tomoe kpɛlɛ nɔ, eyɛ mli akɛ kɛbashi nakai be lɛ, mli lɛ enyɛko efee nɔ ko nɔ ko, ni enyɛko ekɛɛ ehe akɛ ebaawo shi po. Akutsoŋnyo lɛ yeɔ ebuaa Tomoe kɛyayeɔ jara hu, ni ekɛ lɛ hoɔ niyenii daa gbi. Nyɔŋ kome sɛɛ lɛ, Tomoe teɔ shi daa leebi, efɔ́ɔ nii ahe, esaa shia, eyeɔ jara, ni ehoɔ niyenii taakɛ bɔ ni shianyɛ fɛɛ shianyɛ baafee lɛ. Esa akɛ eye naagbai babaoo nɔ moŋ, shi ekɛɛ akɛ, “Miná nɔmimaa akɛ, kɛ́ minyiɛ nilee wiemɔi ni miná lɛ sɛɛ lɛ, ebaahi eha mi.”[3]
Beni Tomoe kɛ nilee ni ená lɛ tsu nii lɛ, ebaye enɔnyɛɛ mli gbii ni ehiii lɛ nɔ kunim. Amrɔ nɛɛ, Tomoe kɛ ebe fɛɛ miitsu nii ni eeye eebua mɛi krokomɛi koni amɛkɛ nakai wiemɔi ni ha enyɛ etsu enaagbai lɛ ahe nii lɛ atsu nii. Aŋma nakai nilee wiemɔi lɛ yɛ blema wolo ko ni hiɛ shɛɛ sane kɛha gbɔmɛi fɛɛ ŋmɛnɛ lɛ mli.
Ani Okɛ Shia Naagbai Miikpe?
Gbalamlitsemɔ ni yaa hiɛ lɛ miiwo wu yɛ jeŋ fɛɛ. Shia naagbai miifa yɛ Bokagbɛ maji, he ni tsutsu ko lɛ, mɛi shiɔ amɛtsitsi yɛ ekome ni amɛwekui yɔɔ lɛ he lɛ amli po. Nɛgbɛ wɔbaanyɛ wɔná gbalashihilɛ mli gbɛtsɔɔmɔ ni nilee yɔɔ mli ni tsuɔ nii yɛ?
Susumɔ Shugo kɛ Mihoko, ni ji gbalashihilɛ hefatalɔi ni yɔɔ gbalashihilɛ mli naagbai ni sɛɛ efooo lɛ sane lɛ he okwɛ. Amɛbéɔ yɛ saji bibii ni he ehiaaa he. Shugo mlifuɔ oya, ni be fɛɛ be ni Mihoko baana tɔ̃mɔ ko yɛ ehe lɛ, ewieɔ he. Mihoko po susu he akɛ, ‘Wɔnyɛŋ wɔkpã gbee yɛ nɔ ko nɔ ko he.’
Gbi ko lɛ, yoo ko yasara Mihoko ni ekane wiemɔi nɛɛ kɛjɛ wolo ko mli etsɔɔ lɛ: “No hewɔ lɛ, nɔ fɛɛ nɔ ni nyɛtaoɔ akɛ mɛi aŋɔfee nyɛ lɛ, nyɛ hu nyɛfea amɛ nakai nɔŋŋ.”b Eyɛ mli akɛ Mihoko bɛ jamɔ he miishɛɛ moŋ, shi ekpɛlɛ koni akɛ lɛ akase wolo ni nakai wiemɔi lɛ yɔɔ mli lɛ. Nɔ ni he miishɛɛ ni eyɔɔ ji koni eha eweku shihilɛ lɛ aya hiɛ. No hewɔ lɛ, beni afɔ̃ lɛ nine koni eba kpee ko, he ni akaseɔ wolo ni yitso ji Oweku Shihilɛ Ni Oooha Efee Miishɛɛ lɛ yɛ lɛ, Mihoko—kɛ ewu—kpɛlɛ nɔ amrɔ nɔŋŋ.c
Yɛ kpee lɛ shishi lɛ, Shugo kadi akɛ mɛi ni eba kpee lɛ shishi lɛ kɛ nɔ ni amɛkaseɔ lɛ miitsu nii diɛŋtsɛ ni akɛ, etamɔ nɔ ni amɛyɛ miishɛɛ. Ekpɛ eyiŋ akɛ ebaapɛi wolo ni eŋa kaseɔ lɛ mli. Etsɛɛɛ ni wiemɔ ko gbala ejwɛŋmɔ: “Mɔ ni mlifuuu mra lɛ, eyɛ jwɛŋmɔ jogbaŋŋ; shi mɔ ni tsui yɔɔ floflo lɛ, ejieɔ buuluufeemɔ kpo.”d Eyɛ mli akɛ ehé lɛ be koni ekɛ shishitoo mlai nɛɛ atsu nii yɛ eshihilɛ mli moŋ, shi mɛi ni bɔle lɛ, ní eŋa fata he lɛ na tsakemɔ ni yaa nɔ fiofio yɛ emli lɛ.
Beni ena tsakemɔi ni baa yɛ ewu lɛ gbɛfaŋ lɛ, Mihoko hu je shishi ekɛ nɔ ni ekaseɔ lɛ bɔi nitsumɔ. Shishitoo mla kome ni bafee yelikɛbuamɔ nɔ krɛdɛɛ ji enɛ: “Nyɛkakojoa, koni akakojo nyɛ. Shi nɔ kojomɔ ni nyɛŋɔkojoɔ lɛ, aaaŋɔ kojo nyɛ.”e No hewɔ lɛ, Mihoko kɛ ewu kpɛ amɛyiŋ akɛ amɛbaawie nibii kpakpai ni amɛfeɔ lɛ he kɛ bɔ ni amɛaafee ni amɛya amɛhiɛ moŋ fe ni amɛaatao amɛhe tɔ̃mɔi. Mɛni jɛ mli ba? Mihoko kɛɛ akɛ: “Eha miná miishɛɛ diɛŋtsɛ. Wɔfeɔ enɛ be fɛɛ be ni wɔmiiye gbɛkɛ niyenii. Ni wɔbi nuu ni eye afii etɛ lɛ po fataa wɔhe yɛ sanegbaa lɛ mli. Eji tsui ni nyɔɔ mɔ mli diɛŋtsɛ kɛha wɔ!”[4]
Beni weku nɛɛ kɛ ŋaawoo ni shishinumɔ yɔɔ mli ni amɛnine eshɛ nɔ lɛ tsu nii lɛ, amɛnyɛ amɛye naagbai ni miiye amɛ gbalashihilɛ lɛ awui kɛmiibote fitemɔ mli kwraa lɛ nɔ kunim. Ani no jara waaa babaoo kɛhaaa amɛ fe adiagbai kotoku obɔ?
Ani Oosumɔ ni Oye Omanye yɛ Oshihilɛ Mli?
Kɛha mɛi babaoo ŋmɛnɛ lɛ, ninamɔi anaabuamɔ ji oti yɛ amɛshihilɛ mli. Kɛlɛ, nitsumɔtsɛ niiatsɛ ko ni yɔɔ United States ni kɛ dɔlai akpekpei ohai abɔ éke ohiafoi lɛ kɛɛ gbi ko akɛ: “Shika yɛ hewalɛ kɛha mɛi komɛi, shi mɔ ko mɔ ko nyɛŋ awo kotokai srɔtoi enyɔ yɛ be kome too mli.”[5] Mɛi fioo ko pɛ kpɛlɛɔ anɔkwale nɛɛ nɔ ni mɛi fioo ko lolo ji mɛi ni fɔ̃ɔ ninamɔi asɛɛtiumɔ.
Hitoshi da akɛ ohiafo, no hewɔ lɛ, eyɛ shwelɛ ni mli wa akɛ ebaatsɔ niiatsɛ. Beni ena bɔ ni shikafalɔi lɛ kɛ amɛnyɔji atsɛmɛi lɛ yeɔ haa lɛ, ekpɛ eyiŋ akɛ: “Mɔ ni náa shika babaoo lɛ ji kunimyelɔ.” Hitoshi hé hewalɛ ni shika yɔɔ babaoo lɛ eye aahu akɛ, esusu po akɛ, ebaanyɛ ekɛ shika ahé adesai awala. Bɔni afee ni ebua shika babaoo naa lɛ, ekɛ ehe wo epaipi saamɔ nitsumɔ lɛ mli vii, ni etsu nii afi muu lɛ fɛɛ ni ejɔɔɔ ehe gbi kome po. Etsɛɛɛ ni Hitoshi yɔse akɛ, yɛ mɔdɛŋ fɛɛ ni ebɔɔ lɛ sɛɛ lɛ, ákɛ tsumalɔ sɛɛmɔ lɛ, enaŋ hewalɛ tamɔ tsumalɔi ni kɛ nitsumɔ lɛ ha lɛ kɔkɔɔkɔ. Be fɛɛ be lɛ, nɔ ni esusuɔ he ji nijiaŋwujee kɛ gbeyei ni esheɔ akɛ ebaaye ohia.
Kɛkɛ ni nuu ko ba Hitoshi shinaa lɛ naa ni ebi lɛ akɛ ele akɛ, Yesu Kristo egbo eha lɛ lo. Akɛni Hitoshi nu he akɛ mɔ ko gboŋ ehaŋ mɔ ko ni tamɔ lɛ hewɔ lɛ, etao ele, ni ekpɛlɛ akɛ, akɛ lɛ agba sane. Yɛ otsi ni nyiɛ sɛɛ lɛ mli lɛ, etee maŋshiɛmɔ ko shishi, ni enaakpɛ ehe beni enu ŋaawoo akɛ ‘aha hiŋmɛi nɔ atse’ lɛ he. Wielɔ lɛ tsɔɔ mli akɛ, hiŋmɛi ni nɔ ‘tse’ lɛ ji nɔ ni kwɛɔ nii kɛyaa shɔŋŋ ni gbalaa ejwɛŋmɔ kɛyaa mumɔŋ nibii anɔ; ni yɛ gbɛ kroko nɔ lɛ, hiŋmɛi “fɔŋ” loo “hetsɛ” hiŋmɛi gbalaa ejwɛŋmɔ kɛyaa heloo lɛ mli sɛɛdii nii anɔ ni enaaa shɔŋŋ nii.[6] Ŋaawoo ni ji, “He ni nyɛjwetri yɔɔ lɛ, jɛi nyɛtsui aaahi” lɛ ná enɔ hewalɛ waa.f Nɔ ko ni he hiaa waa yɛ fe nii ni aaaná! Enuko nɔ ko tamɔ nɛkɛ dã.
Akɛni enɛ ná enɔ hewalɛ hewɔ lɛ, eje shishi ekɛ nɔ ni ekaseɔ lɛ bɔi nitsumɔ. Yɛ nɔ najiaŋ ni eeegbo deŋme kɛtao shika lɛ, eje shishi ekɛ mumɔŋ nibii ye klɛŋklɛŋ gbɛhe yɛ eshihilɛ mli. Ená be hu ni ekɛtsu eweku lɛ mumɔŋ hiamɔ nii ahe nii. Taakɛ akpaa gbɛ lɛ, enɛ tsɔɔ be fioo ni ekɛbaatsu nii, shi kɛlɛ, shweremɔ ba enitsumɔ lɛ mli. Mɛni hewɔ?
Ejeŋba ni yɔɔ basabasa lɛ batsɔ mɔ ni yɔɔ kpoo ni he jɔ yɛ be mli ni ekpɛlɛɔ ŋaawoo ni akɛhaa lɛ lɛ nɔ lɛ. Ŋaawoo nɛɛ ná enɔ hewalɛ titri: “Nyɛhu nyɛshɛrɛa nɛkɛ nii nɛɛ fɛɛ nyɛshwiea, nii ni ji mlifu, mlila, nishaianii, musubɔɔ wiemɔ, hiɛgbeji awiemɔ lɛ, kɛjɛa nyɛdãŋ. Nyɛkamalemalea nyɛhe, ejaakɛ nyɛjie gbɔmɔ momo lɛ kɛ enitsumɔi lɛ nyɛshwie, ni nyɛwo gbɔmɔ hee ni tsɔɔ ehee ekoŋŋ kɛyaa nilee mli yɛ mɔ ni bɔ lɛ lɛ subaŋ lɛ naa.”g Nɛkɛ ŋaawoo nɛɛ sɛɛnyiɛmɔ lɛ haaa étsɔ niiatsɛ, shi ‘egbɔmɔ hee’ lɛ ná mɛi ni haa lɛ nitsumɔ lɛ anɔ hewalɛ kpakpa ni amɛná emli hemɔkɛyeli kɛ hekɛnɔfɔ̃ɔ. Hɛɛ, nilee wiemɔi ni ená lɛ ye ebua lɛ ni eye omanye yɛ eshihilɛ mli. Kɛha lɛ lɛ, amɛjara wa babaoo fe adiagbai loo shika kotoku obɔ.[7]
Ani Obaagbele Kotoku lɛ Naa?
Ani obaanyɛ otsɔɔ nɔ ni ji nilee kotoku obɔ ni he eba sɛɛnamɔ kɛha aŋkroaŋkroi ni yɔɔ nɔkwɛmɔnii ni yɔɔ ŋwɛigbɛ lɛ mli lɛ? No ji nilee ni anáa yɛ Biblia lɛ, ni ji wolo ni aja babaoo fe woji krokomɛi fɛɛ, kɛ nɔ ni mɛi anine nyɛɔ eshɛɔ nɔ babaoo fe woji krokomɛi fɛɛ yɛ shikpɔŋ lɛ nɔ lɛ mli lɛ. Ekolɛ, oyɛ eko loo obaanyɛ oná eko yɛ gbɛ ni yɔɔ mlɛo nɔ. Shi kɛlɛ, taakɛ bɔ ni adiagbai kotoku obɔ ní aná ni akɛtsuuu nii lɛ he baŋ sɛɛnamɔ kɛha nɔtsɛ lɛ, nakai Biblia lɛ ni mɔ ko aaahiɛ kɛkɛ lɛ hu he baŋ sɛɛnamɔ kɛhaŋ lɛ. Mɛni hewɔ ogbeleee kotoku lɛ naa, kɛ́ wɔɔwie he yɛ mfonirifeemɔ gbɛ nɔ lɛ, ni okɛ Biblia mli ŋaawoo ni nilee yɔɔ mli ni yɔɔ ebe naa lɛ atsu nii ni okwɛ bɔ ni ebaanyɛ eye ebua bo koni okɛtsu oshihilɛ mli naagbai ahe nii yɛ omanyeyeli mli lɛ.
Kɛ́ aha bo adiagbai kotoku obɔ lɛ, ani onaŋ he miishɛɛ ni obɔ mɔdɛŋ koni otao mɔ ni fee bo ejurɔ lɛ, bɔni afee ni onyɛ oda lɛ shi? Yɛ Biblia lɛ gbɛfaŋ lɛ, ani ole mɔ ni Halɔ lɛ ji?
Biblia lɛ jieɔ nilee ni anáa yɛ emli lɛ Jɛɛhe lɛ kpo beni ekɛɔ akɛ: “Ŋmalɛ fɛɛ ŋmalɛ ni jɛ Nyɔŋmɔ mumɔ lɛŋ lɛ ehi.” (2 Timoteo 3:16) Ekɛɔ wɔ hu akɛ, “Nyɔŋmɔ wiemɔ lɛ hiɛ kã ni eyɛ hewalɛ.” (Hebribii 4:12) Enɛ hewɔ ni nilee wiemɔi ni anáa yɛ Biblia lɛ mli lɛ yɔɔ ebe naa ni ehe yɔɔ sɛɛnamɔ kɛha wɔ ŋmɛnɛ lɛ. Yehowa Odasefoi kɛ miishɛɛ baasumɔ ni amɛye amɛbua bo koni okase nɛkɛ Halɔ ni mli jɔ ni ji Yehowa Nyɔŋmɔ nɛɛ he nii, bɔni afee ni onyɛ oná gbɛkpamɔ akɛ obaaná ‘adiagbai kotoku obɔ’ ni yɔɔ Biblia lɛ mli lɛ he sɛɛ—nilee wolo kɛ emli shɛɛ sane kɛha adesai ŋmɛnɛ lɛ.
[Shishigbɛ niŋmai]
a Atsɛ kɛjɛ 1 Korintobii 12:21, 22 lɛ mli.
c Mɛi ni fee ji Watchtower Bible and Tract Society of New York, Inc.
f Mateo 6:21-23; NW, shishigbɛ niŋmaa.
[Akrabatsa/Mfoniri ni yɔɔ baafa 4]
Nilee Wiemɔi ni Akɛaaŋmɛ Pɛpɛɛpɛ yɛ Henumɔŋ
“Kɛji bo, Yehowa, okɛɛ oodi nishaianii asɛɛ lɛ, kulɛ, [Yehowa, NW], namɔ po aaanyɛ shi adamɔ? Shi bo odɛŋ eshaifaa yɔɔ, beni afee ni asheɔ gbeyei.”—Lala 130:3, 4.
“Miishɛɛ tsui haa mɔ tseɔ ehiɛ; shi tsuiŋdɔlɛ haa mɔ feɔ gblinii.”—Abɛi 15:13.
“Kaafee ohe jalɔ tuutu, ni asaŋ kaafee ohe nilelɔ tuutu: mɛɛba ooofite bo diɛŋtsɛ ohe?”—Jajelɔi 7:16.
“Nɔ hamɔ mli yɛ jɔɔmɔ fe hemɔ.”—Bɔfoi lɛ Asaji 20:35.
“Nyɛmli afua, shi nyɛkafea esha; hulu akanyɔ shi yɛ nyɛmlila lɛ nɔ.”—Efesobii 4:26.
[Akrabatsa/Mfoniri ni yɔɔ baafa 5]
Nilee Wiemɔi Kɛha Weku Shihilɛ ni Miishɛɛ Yɔɔ Mli
“Kɛ́ ajinatoo bɛ lɛ, yiŋtoi feɔ yaka; shi kɛ́ ŋaawolɔi pii yɛ lɛ, amɛdamɔɔ shi shiŋŋ.”—Abɛi 15:22.
“Hiɛtɛlɔ tsui náa nilee, ni nilelɔ toi taoɔ nilee sɛɛgbɛ.”—Abɛi 18:15.
“Wiemɔ ni awie yɛ be ní sa mli lɛ, etamɔ shika akutui yɛ jwiɛtɛi kpãnyãi amli.”—Abɛi 25:11.
“Ni kɛji mɔ ko kɛ mɔ ko ná sane ko lɛ, nyɛnanaa nyɛhaa nyɛhe ni nyɛkɛfafaa nyɛhe, taakɛ bɔ ni Kristo hu ŋɔ fa nyɛ lɛ, nakai nyɛ hu nyɛfea; shi enɛɛmɛi fɛɛ sɛɛ lɛ nyɛwoa suɔmɔ ni ji emuuyeli kpãa lɛ.”—Kolosebii 3:13, 14.
“No hewɔ lɛ, minyɛmimɛi ni misumɔɔ, mɔ fɛɛ mɔ he afee oya kɛ ninumɔ, ehumi shi kɛ wiemɔ, ehumi shi kɛ mlifu.”—Yakobo 1:19.
[Akrabatsa/Mfoniri ni yɔɔ baafa 6]
Nilee Wiemɔi Kɛha Shihilɛ ni Yeɔ Omanye
“Shishiumɔ nsɛnii lɛ, Yehowa miihi; shi nsɛnii tɛ shishiishi lɛ, enáa he miishɛɛ.”—Abɛi 11:1.
“Hewoo nyiɛɔ hiɛkpatamɔ hiɛ, ni hetsɔɔmɔ mumɔ nyiɛɔ shigbeemɔ hiɛ.”—Abɛi 16:18.
“Mɔ ni nyɛɛɛ emumɔ nɔ eye lɛ, etamɔ maŋ ni akumɔ ni gbogbo bɛ he.”—Abɛi 25:28.
“Kaaha omumɔ mli miifu oya, ejaakɛ mlifu lɛ, kwashiai amiinaa eyɔɔ.”—Jajelɔi 7:9.
“Shɛ oboloo ofɔ nu hiɛ, shi wɔsɛɛ ko aahu lɛ oona ekoŋŋ.”—Jajelɔi 11:1.
“Wiemɔ sha ko wiemɔ sha ko akaje nyɛnaa kwraa; shi moŋ wiemɔ ni hi ni ehia, koni eha mɔ nane amɔ shi, ni akɛduro mɛi ni nuɔ lɛ.”—Efesobii 4:29.
[Caption on page 7]
Biblia lɛ kasemɔ ji gbɛ klɛŋklɛŋ ni atsɔɔ nɔ anáa ‘nilee kotoku obɔ’ lɛ he sɛɛ yɛ