Buu-Mɔɔ INTANƐT NƆ WOJIATOOHE
Buu-Mɔɔ
INTANƐT NƆ WOJIATOOHE
Ga
@
  • ɛ
  • ɔ
  • ɛ́
  • ɛ̃
  • ɔ̃
  • ã
  • ŋ
  • á
  • BIBLIA
  • WOJI
  • ASAFOŊ KPEEI
  • w99 5/15 bf. 3-6
  • Ani Onáa Be Ohaa Oweku Lɛ?

Vidio ko bɛ kɛhã nɔ ni ohala nɛɛ.

Ofainɛ waa, be ni wɔtaoɔ wɔjie vidio lɛ, wɔná naagba ko.

  • Ani Onáa Be Ohaa Oweku Lɛ?
  • Buu-Mɔɔ Eetswa Yehowa Maŋtsɛyeli He Adafi—1999
  • Saneyitsei Bibii
  • Saji Ni Tamɔ Enɛ
  • Sanegbaa ni Tsaraaa Nɔ
  • Mɔdɛŋbɔɔ Kpakpa He Miihia
  • Yelikɛbuamɔ ni Jɛ Nyɔŋmɔ Wiemɔ lɛ Mli
  • Fɔlɔi, Bii​—Nyɛkɛ Nyɛhe Agbaa Sane Yɛ Suɔmɔ Mli
    Buu-Mɔɔ Eetswa Yehowa Maŋtsɛyeli He Adafi—2013
  • Sanegbaa Ni Aaaya Nɔ Yɛ Weku Lɛ Mli Kɛ Asafo Lɛ Mli
    Buu-Mɔɔ Eetswa Yehowa Maŋtsɛyeli He Adafi—1991
  • Tsu Nii Kɛbaa Oweku Lɛ Yi Kɛyabote Nyɔŋmɔ Jeŋ Hee Lɛ Mli
    Buu-Mɔɔ Eetswa Yehowa Maŋtsɛyeli He Adafi—1992
  • Te Oweku Lɛ Baafee Tɛŋŋ Aná Miishɛɛ?​—Fã 2
    Oyi Aná Wala Kɛya Naanɔ!—Biblia Kasemɔ Ni Baafee Sanegbaa
Kwɛmɔ Ekrokomɛi Hu
Buu-Mɔɔ Eetswa Yehowa Maŋtsɛyeli He Adafi—1999
w99 5/15 bf. 3-6

Ani Onáa Be Ohaa Oweku Lɛ?

“ASUMƆƆ Tsɛmɛi ni Ji Japanbii​—⁠Eyɛ Mli akɛ Dekã Bɛ Amɛnitsumɔ Mli, ni Amɛkɛ Amɛbii Shwɛɛɛ.” Yɛ afii komɛi ni eho lɛ amli lɛ, nɛkɛ saneyitso nɛɛ je kpo yɛ Mainichi Shimbun adafitswaa wolo lɛ mli. Sane lɛ bɔ amaniɛ akɛ Japan gbekɛbii ni nɔyeli lɛ fee niiamlipɛimɔ yɛ amɛhe lɛ ateŋ oha mlijaa 87.8 tsɔɔ bɔ ni amɛsumɔɔ akɛ amɛaakwɛ amɛtsɛmɛi wɔsɛɛ ko. Shi kɛlɛ, yɛ adafitswaa wolo lɛ mli nɔ ni afee yɛ Blɔfo wiemɔ mli lɛ mli lɛ, nakai sane lɛ nɔŋŋ ba yɛ saneyitso kroko shishi. Ekane nɛkɛ akɛ, “Tsɛmɛi kɛ Bihii: Sane ni Tsɔɔ Kwɛmɔ ni Akpoo.” Nɔ ni tamɔɔɔ Japanbii adafitswaa wolo lɛ, sane lɛ ma nakai niiamlipɛimɔ lɛ nɔŋŋ fã kroko nɔ mi akɛ: Yɛ nitsumɔ gbi fɛɛ gbi mli lɛ, tsɛmɛi ni ji Japanbii lɛ kɛ amɛbii yeɔ minitii 36 pɛ. Kɛ akɛaato he lɛ, tsɛmɛi ni yɔɔ West Germany lɛ kɛ amɛbii yeɔ minitii 44 yɛ otsi lɛ mli gbi lɛ eko fɛɛ eko mli, ni yibɔ lɛ ji minitii 56 yɛ United States.

Jeee tsɛmɛi pɛ náa bei fioo pɛ amɛhaa amɛbii. Nyɛmɛi ni amɛyi fáa babaoo lɛ tsuɔ nii yɛ shia sɛɛ. Ákɛ nɔkwɛmɔnɔ lɛ, ehe miihia ni nyɛmɛi komekomei babaoo atsu heloonaa nitsumɔ koni amɛkɛkwɛ weku lɛ. No hewɔ lɛ, bei abɔ ni fɔlɔi​—⁠tsɛmɛi kɛ nyɛmɛi fɛɛ​—⁠kɛ amɛbii yeɔ lɛ eba shi.

Niiamlipɛimɔ ni afee yɛ afi 1997 yɛ Amerikabii ni eye kɛjɛ afii nyɔŋma kɛ etɛ kɛyashi afii nyɔŋma kɛ nɛɛhu, ni amɛyi fa fe 12,000 lɛ tsɔɔ akɛ, efɔɔɔ kaa kwraa akɛ oblahii kɛ oblayei bibii ni bɛŋkɛɔ amɛfɔlɔi waa lɛ aaaná henumɔŋ piŋmɔ, hegbee he susumɔi, ákɛ amɛkɛ amɛhe aaawo yiwalɛ nifeemɔ mli, loo ní amɛkɛ tsofai fɔji aaatsu nii. Ni niiamlipɛilɔi lɛ ateŋ mɔ kome ni kɛ ehe wo enɛ he nikasemɔ mli waa lɛ kɛɛ: “Onyɛŋ onu he akɛ ekomefeemɔ yɛ okɛ gbekɛbii ateŋ akɛ ja amɛnyɛɔ amɛbɛŋkɛɔ bo.” Be ni oooná oha obii lɛ ni okɛ amɛ agba sane lɛ he miihia.

Sanegbaa ni Tsaraaa Nɔ

Wekui ni fɔlɔ ni yɔɔ mli lɛ shiɔ shia kɛyahiɔ he ko shɔŋŋ koni etsu nii yɛ jɛmɛ lɛ ji mɛi titri ni egbaaa sane kwraa. Shi kɛlɛ, jeee wekui ni fɔlɔ ni yɔɔ mli lɛ shiɔ shia kɛyahiɔ he ko lɛ pɛ ji mɛi ni amɛfɔɔɔ sanegbaa. Shi kɛlɛ, fɔlɔi komɛi ni yɔɔ shia lɛ ateŋ mɛi komɛi yaa nitsumɔ dani amɛbii teɔ shi ni amɛbaa shia beni amɛtee amɛyawɔ. Bɔni afee ni fɔlɔi komɛi atsu sanegbaa ni bɛ lɛ he nii lɛ, amɛnáa be amɛhaa weku lɛ yɛ otsii lɛ anaagbee kɛ gbɛhamɔ bei amli. Amɛwieɔ be “ni he hiaa” ni amɛaaná amɛha amɛbii lɛ ahe.

Ni kɛlɛ, ani be ni he hiaa lɛ yeɔ be ni faaa lɛ najiaŋ? Niiamlipɛilɔ Laurence Steinberg ha hetoo akɛ: “Bei pii lɛ, gbekɛbii ni kɛ bei babaoo bɛŋkɛɔ amɛfɔlɔi waa lɛ yaa nɔ jogbaŋŋ fe gbekɛbii ni kɛ bei fioo bɛŋkɛɔ amɛfɔlɔi. Etamɔ nɔ ni ewa waa akɛ aaatsu nakai be ni abɛ lɛ he nii. Susumɔ ni ahiɛ yɛ be ni he hiaa lɛ he lɛ naa wa waa.” Nakai pɛpɛɛpɛ ji bɔ ni Burma yoo ko nuɔ he ehaa. Ewu​—⁠ni ji Japannyo diɛŋtsɛ lɛ​—⁠jɛɔ nitsumɔ ebaa daa leebi ŋmɛlɛ kome loo ŋmɛji enyɔ. Eyɛ mli akɛ enáa be ehaa eweku lɛ yɛ otsii lɛ anaagbee moŋ, shi eŋa kɛɔ akɛ: “Shia mli ni ahiɔ Hɔɔ kɛ Hɔgbaa lɛ nyɛŋ ato gbɛ ni kã shi ni tsɔɔ weku lɛ ni afataaa amɛhe yɛ otsi lɛ mli gbii krokomɛi amli lɛ najiaŋ. . . . Ani obaanyɛ ofee mɔ ni yeee niyenii yɛ otsi lɛ mli gbii lɛ fɛɛ mli, ní oye niyenii kɛha otsi lɛ fɛɛ Hɔɔ kɛ Hɔgbaa?”

Mɔdɛŋbɔɔ Kpakpa He Miihia

Ewaaa akɛ aaakɛɛ akɛ abaaha sanegbaa kpakpa aya nɔ daa tamɔ efeemɔ. Nɔnyɛɛ ni yɔɔ akɛ aaatsu nii ni aná weku lɛ hiamɔ nii lɛ haaa efee mlɛo kɛha tsɛ loo nyɛ ni tsuɔ nii lɛ akɛ eeená be eha weku lɛ. Mɛi babaoo ni amɛshihilɛi biɔ koni amɛshi shia lɛ kɛ weku lɛ gbaa sane daa kɛtsɔɔ tɛlifoŋ tswaa loo woji aŋmalamɔ nɔ. Shi kɛ́ amɛ fɛɛ amɛyɛ shia loo ejeee nakai lɛ, mɔdɛŋbɔɔ kpakpa he miihia koni aha weku mli sanegbaa kpakpa aya nɔ.

Fɔlɔi ni kuɔ amɛhiɛ amɛshwieɔ amɛbii ni amɛkɛ amɛ aaagba sane lɛ anɔ lɛ baana ehe nyɔmɔwoo. Tsɛ ko ni náa bei fioo pɛ ehaa eweku lɛ, ni ekɛ amɛ yeee nii tete po lɛ, kɛ naagbai ni hiɛdɔɔ yɔɔ mli kpe. Ebinuu lɛ batsɔ yiwalɔ, ni amɔ ebiyoo lɛ ni eeju nii yɛ shwapo ko mli. Beni tsɛ lɛ feɔ klalo koni eya he ni atswaa golf lɛ yɛ Hɔgbaa leebi ko lɛ, binuu lɛ kɛ mlifu bɔi wiemɔ: Ebolɔ akɛ, “Ani awo pɛ ji fɔlɔ ni yɔɔ shia nɛɛ?” Gbekɛ nuu lɛ kɛ awerɛho wie akɛ: “Awo ji mɔ ni kpɛɔ yiŋ yɛ nɔ fɛɛ nɔ he yɛ weku lɛ mli. Ataa, . . .”

Nakai wiemɔi lɛ ha tsɛ lɛ susu sane he. Yɛ naagbee lɛ, ekpɛ eyiŋ akɛ esa akɛ ekɛ weku lɛ aye leebi niyenii koni ekɛje shishi. Klɛŋklɛŋ lɛ, ekɛ eŋa lɛ kome too pɛ. Fiofio lɛ, gbekɛbii lɛ bafata he, ni okpɔlɔ ni ayeɔ leebi niyenii yɛ he lɛ bafee he ni agbaa sane yɛ. Enɛ ha weku lɛ feɔ ekome kɛyeɔ gbɛkɛ niyenii. No hewɔ lɛ, nuu lɛ miibɔ mɔdɛŋ koni ejie eweku lɛ kɛjɛ fitemɔ kwraa mli.

Yelikɛbuamɔ ni Jɛ Nyɔŋmɔ Wiemɔ lɛ Mli

Biblia lɛ woɔ fɔlɔi ahewalɛ koni amɛná be ni amɛkɛ amɛbii agba sane. Atsɔ gbalɔ Mose nɔ akɛɛ Israelbii lɛ akɛ: “Bo toi, Israel! Yehowa, wɔ-Nyɔŋmɔ lɛ, Yehowa kome ni. Ni suɔmɔ Yehowa, o-Nyɔŋmɔ lɛ, kɛ otsui fɛɛ kɛ osusuma fɛɛ kɛ ohewalɛ fɛɛ! Ni nɛkɛ wiemɔi nɛɛ ni miwoɔo he kita ŋmɛnɛ gbi nɛɛ akã otsui nɔ, ni ojwɛŋ nɔ otsɔɔ obii, ni owie he, beni ota shi yɛ oshia lɛ kɛ beni onyiɛ gbɛ teŋ kɛ beni okã shi kɛ beni ote shi.” (5 Mose 6:​4-7) Hɛɛ, ehe miihia ni wɔteŋ mɛi ni ji fɔlɔi lɛ afee nii kɛtsɔ hiɛ yɛ be ni wɔɔná wɔha wɔweku lɛ mli kɛ́ wɔbaadu Nyɔŋmɔ wiemɔi lɛ wɔwo gbekɛbii lɛ ajwɛŋmɔi kɛ tsuii amli.

Nɔ ni yɔɔ miishɛɛ ji akɛ, afi 1997 niiamlipɛimɔ ni atsĩ tã akɛ afee yɛ Amerikabii 12,000 ni miidara kɛmiitsɔmɔ onukpai lɛ ahe lɛ jie lɛ kpo akɛ, “yɛ mɛi ni fata mɛi ni shɛɔ oha mlijaa 88 . . . ni ji mɛi ayibɔ ni bɔ amaniɛ akɛ amɛyɔɔ jamɔ lɛ ahe lɛ, nɔ ni he hiaa ni ayɔse yɛ jamɔ kɛ sɔlemɔ ni asɔleɔ he lɛ bafee hebuu nɔ̃.” Anɔkwa Kristofoi yɔseɔ akɛ jamɔŋ gbɛjianɔtoo kpakpa ni akɛtsuɔ nii yɛ shia lɛ buɔ oblahii kɛ oblayei bibii ahe kɛjɛɔ nibii tamɔ tsofai ni akɛtsuɔ nii yɛ gbɛ ni ejaaa nɔ, henumɔŋ nɔnyɛɛ, hegbee, yiwalɛ nifeemɔ, kɛ ekrokomɛi lɛ ahe.

Fɔlɔi komɛi susuɔ akɛ, ewa akɛ amɛaaná be amɛha amɛweku lɛ. Enɛ baa lɛ nakai, titri lɛ, yɛ nyɛmɛi komekomei ni kɛ miishɛɛ baaná be amɛha amɛbii shi esa akɛ amɛtsu heloonaa nitsumɔ lɛ agbɛfaŋ. Te amɛaafee tɛŋŋ amɛmia amɛhiɛ waa koni amɛná be ni he baahia koni amɛhi amɛweku lɛ masɛi? Biblia lɛ woɔ hewalɛ akɛ: “Ŋɔɔ ŋaawoo ni hi kɛ jwɛŋmɔ oto.” (Abɛi 3:21) Fɔlɔi baanyɛ amɛkɛ “jwɛŋmɔ” atsu nii koni amɛkɛná be amɛha weku lɛ. Yɛ mɛɛ gbɛ nɔ?

Kɛ oji nyɛ ni tsuɔ nii ni nuɔ he akɛ etɔ bo beni okpa nitsumɔ lɛ, mɛni hewɔ otsɛɛɛ obii lɛ koni amɛfata ohe kɛhoo niyenii lɛ? Be ni tamɔ nɛkɛ ni aaafee ekome kɛná lɛ baaha nyɛná hegbɛ ni nyɛbɛŋkɛ nyɛhe babaoo. Klɛŋklɛŋ lɛ, ekolɛ ebaatsɛ dani nyɛkɛ nyɛbii lɛ baafata he. Shi, etsɛŋ ni obaana akɛ miishɛɛ yɛ mli ni ehaaa afite be po.

Ekolɛ oji tsɛ ni yɔɔ nibii babaoo diɛŋtsɛ ni obaafee yɛ otsii lɛ anaagbee. Mɛni hewɔ okɛ obii lɛ tsuuu nitsumɔi nɛɛ ekomɛi ahe nii? Obaanyɛ okɛ amɛ agba sane be mli ni nyɛkɛ ekomefeemɔ tsuɔ nii lɛ, ni yɛ nakai beaŋ nɔŋŋ lɛ oha amɛná tsɔsemɔ ni he yɔɔ sɛɛnamɔ. Biblia mli ŋaawoo ni tsɔɔ akɛ odu Nyɔŋmɔ wiemɔi lɛ owo obii amli lɛ woɔ bo hewalɛ koni owie otsɔɔ amɛ “beni ota shi yɛ oshia lɛ kɛ beni onyiɛ gbɛ teŋ”​—⁠lɛɛlɛŋ, yɛ hegbɛ fɛɛ hegbɛ ni oooná lɛ mli. Eji “ŋaawoo ni hi” akɛ okɛ obii aaagba sane beni okɛ amɛ tsuɔ nii.

Oweku lɛ ni oooná be oha amɛ lɛ kɛ nyɔmɔwoi ni sɛɛ tsɛɔ baa. Biblia mli abɛbua ko kɛɔ akɛ: “Mɛi ni boɔ ŋaawoo toi lɛ, amɛle nii.” (Abɛi 13:10) Kɛ oná be ni okɛ oweku lɛ gba sane lɛ, obaanyɛ oha amɛ gbɛtsɔɔmɔ ni nilee yɔɔ mli yɛ daa gbi shihilɛ mli naagbai amli. Gbɛtsɔɔmɔ ni tamɔ nɛkɛ ni akɛaaha amɛ amrɔ nɛɛ lɛ baanyɛ aha aná be babaoo ni ebaatsĩ naagba naa wɔsɛɛ ko. Agbɛnɛ hu, ebaanyɛ eha omiishɛɛ kɛ amɛ hu amɛnɔ̃ aya hiɛ. Kɛ okɛ gbɛtsɔɔmɔ ni tamɔ nakai aaaha lɛ, ehe miihia ni ogbala kɛjɛ nitoohe ni nibii fá yɛ mli lɛ mli, ni ji nilee ni jɛɔ Nyɔŋmɔ Wiemɔ ni ji Biblia lɛ mli lɛ mli. Okɛtsu nii koni okɛtsɔɔ obii anii ni okɛkudɔ oweku lɛ najifaamɔi.​—⁠Lala 119:105.

[Caption on page 4]

Efɔɔɔ kaa kwraa akɛ oblahii kɛ oblayei bibii ni bɛŋkɛɔ amɛfɔlɔi waa lɛ aaaná henumɔŋ piŋmɔ

[Caption on page 5]

Sanegbaa kpakpa kɛ nyɔmɔwoi babaoo baa weku shihilɛ mli

[Caption on page 6]

Be mli ni okɛ obi lɛ feɔ ekome kɛtsuɔ nii lɛ, obaanyɛ okɛ lɛ agba sane ni okɛ tsɔsemɔ ni he yɔɔ sɛɛnamɔ aha lɛ

    Ga Woji (1980-2025)
    Shi Mli
    Botemɔ Mli
    • Ga
    • Kɛmaje
    • Bɔ Ni Misumɔɔ Lɛ Mihãa
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Mlai Ni Yɔɔ He
    • Ohe Saji
    • Ohe Saji Lɛ Ahe Gbɛjianɔtoo
    • JW.ORG
    • Botemɔ Mli
    Kɛmaje