Kɛ́ Mlihilɛ Fa Babaoo lɛ
KƐ ONÁ hegbɛ akɛ okɛ nikeenii ko aaaha maŋtsɛ ko lɛ, mɛɛ nikeenii okɛaaha lɛ? Ni kɛ eji nɔyelɔ ni yɔɔ nii kɛ nilee fe fɛɛ yɛ je lɛŋ hu? Ani obaanyɛ osusu nikeenii ko ni baasa ehiɛ? Aaafee afii akpei etɛ ni eho nɛ lɛ, ehe bahia ni Sheba maŋnyɛ lɛ asusu nakai sanebimɔi lɛ ahe beni esaa ehe ni eyasara nɔyelɔ ko ni tamɔ nakai lɛ—Maŋtsɛ Salomo ni yɔɔ Israel lɛ.
Biblia lɛ kɛɔ wɔ akɛ, nibii ni fata enikeenii lɛ ahe ji shika talentai 120 “kɛ tsofai-kɛ-ŋmai pii diɛŋtsɛ, kɛ tɛi ni jara wa.” Kɛ aabu ejara ŋmɛnɛ lɛ, shika lɛ pɛ jara baanyɛ afee dɔlai 40,000,000. Abuɔ tsofa ni jeɔ ŋma waa ni akɛtsaa mɔ hu lɛ akɛ eji guɔnii ni jara wa ni kɛ shika yeɔ egbɔ. Eyɛ mli akɛ Biblia lɛ etsɔɔɔ mu falɛ ni maŋnyɛ lɛ kɛha Salomo moŋ, shi ekɛɔ wɔ akɛ enikeenii lɛ kã he eji nɔ ni nɔ ko bɛ ni kɛ lɛ yeɔ egbɔ.—1 Maŋtsɛmɛi 10:10.
Eka shi faŋŋ akɛ Sheba maŋnyɛ lɛ ji yoo ni yɔɔ nii babaoo kɛ mlihilɔ hu. Nɔ ni fe fɛɛ lɛ, lɛ hu afee lɛ ejurɔ yɛ emlihilɛ lɛ hewɔ. Biblia lɛ kɛɔ akɛ: “Maŋtsɛ Salomo ha Sheba maŋnyɛ lɛ nii ni etaoɔ ni ebi lɛ fɛɛ, dani soro nii ni ebaha maŋtsɛ lɛ.” (2 Kronika 9:12, wɔma efã ko nɔ mi.) Yɛ anɔkwale mli lɛ, eeenyɛ efee akɛ eji kusum nifeemɔ kɛha odehei akɛ amɛaakekei amɛhe nii; shi kɛlɛ Biblia lɛ je gbɛ etsĩ Salomo ‘suɔmɔnaa nihamɔ’ lɛ tã. (1 Maŋtsɛmɛi 10:13) Salomo diɛŋtsɛ ŋma akɛ: “Mɔ ni nine kpɔɔ lɛ, eeewo fɔ, ni mɔ ni haa mɛi tɔrɔɔ lɛ, lɛ hu eeetɔ.”—Abɛi 11:25.
Yɛ anɔkwale mli lɛ, Sheba maŋnyɛ lɛ hu kɛ ebe kɛ mɔdɛŋbɔɔ shã afɔle wulu koni eyasara Salomo. Eka shi faŋŋ akɛ, Sheba yɛ he ni wɔŋmɛnɛŋmɛnɛ beaŋ Republic of Yemen yɔɔ lɛ; no hewɔ lɛ maŋnyɛ lɛ kɛ eyoomai ni ato amɛnaa lɛ fã gbɛ aaafee kilomitai 1,600 kɛtee Yerusalem. Taakɛ Yesu kɛɛ lɛ, “ejɛ shikpɔŋ lɛ naagbeehe” lɛ. Mɛni hewɔ Sheba maŋnyɛ lɛ bɔ ehewɔ mɔdɛŋ babaoo nɛkɛ? Yiŋtoo titri hewɔ ni eba ji koni “ebabo Salomo nilee toi.”—Luka 11:31.
Maŋtsɛmɛi Klɛŋklɛŋ Wolo 10:1, 2 lɛ kɛɛ akɛ Sheba maŋnyɛ lɛ, “eba ni ekɛ abɛbuai ni wawai abaka [Salomo] akwɛ. . . . Ekɛ lɛ wie nibii fɛɛ ni yɔɔ etsuiŋ.” Te Salomo here nɔ eha tɛŋŋ? “Ni Salomo ha lɛ ewiemɔi lɛ fɛɛ hetoo; emli eko eko bɛ ni maŋtsɛ lɛ enáaa etsɔɔ lɛ.”—1 Maŋtsɛmɛi 10:3.
Akɛni maŋnyɛ lɛ naa kpɛ ehe yɛ nɔ ni enu kɛ nɔ ni ena lɛ hewɔ lɛ, ekɛ heshibaa ha hetoo akɛ: “Ajɔɔ otsuji lɛ ni damɔɔ ohiɛ daa nɛɛ ni amɛboɔ onilee lɛ toi lɛ!” (1 Maŋtsɛmɛi 10:4-8) Ewieee miishɛɛ ni Salomo tsuji lɛ yɔɔ mli lɛ he yɛ faŋŋ mli yɛ ninámɔ ni ebɔle amɛ lɛ hewɔ—eyɛ mli akɛ amɛyɛ miishɛɛ. Shi moŋ, ajɔɔ Salomo tsuji lɛ ejaakɛ amɛbaanyɛ amɛbo nilee ni Nyɔŋmɔ kɛha Salomo lɛ toi be fɛɛ be. Mɛɛ nɔkwɛmɔnɔ fɛfɛo Sheba maŋnyɛ lɛ ji kɛha Yehowa webii ŋmɛnɛ nɛkɛ, mɛi ni náa Bɔlɔ lɛ diɛŋtsɛ nilee kɛ e-Bi, Yesu Kristo nɔ̃ lɛ mli ŋɔɔmɔ lɛ!
Nɔ ni sa kadimɔ hu ji maŋnyɛ lɛ wiemɔ ni nyiɛ sɛɛ kɛha Salomo nɛɛ: “Aaajɔɔ Yehowa, o-Nyɔŋmɔ lɛ.” (1 Maŋtsɛmɛi 10:9) Eka shi faŋŋ akɛ, ena Yehowa nine yɛ Salomo nilee kɛ eshweremɔ lɛ mli. Enɛ kɛ nɔ ni Yehowa wo Israel shi yɛ he kɛtsɔ hiɛ lɛ kpãa gbee. Ekɛɛ akɛ: ‘Kɛ nyɛye mikpɔi lɛ anɔ lɛ,’ “no nɔŋŋ baatsɔ nyɛnilee kɛ nyɛŋaa yɛ maji ni aaanu nɛkɛ akpɔi nɛɛ fɛɛ lɛ ahiɛ, ni amɛaakɛɛ: Lɛɛlɛŋ, maŋ ni le nii ni amɛle ŋaa ji nɛkɛ maŋ kpeteŋkpele nɛɛ!”—5 Mose 4:5-7.
Mɔ ni Haa Nilee lɛ Ŋɔɔ ni Aaaba
Agbala mɛi akpekpei abɔ hu kɛba Yehowa gbɛjianɔtoo lɛ mli yɛ ŋmɛnɛŋmɛnɛ beaŋ ejaakɛ amɛyɔsɛ akɛ “Nyɔŋmɔ Israel lɛ” ji “maŋ ni le nii ni amɛle ŋaa,” jeee yɛ adebɔɔ su naa, shi moŋ ejaakɛ Nyɔŋmɔ mlai kɛ shishitoo mlai ni yeɔ emuu lɛ kudɔɔ amɛ. (Galatabii 6:16) Baptisimɔ he akɔntaabui tsɔɔ akɛ yɛ nyɛsɛɛ afii nɛɛ amli lɛ kaselɔi heei akpei ohai abɔ ekɛɛ mumɔŋ Israel nakai nɔŋŋ daa afi akɛ: “Wɔkɛ nyɛ aaatee; ejaakɛ wɔnu akɛ Nyɔŋmɔ kɛ nyɛ yɛ!” (Zakaria 8:23) Kwɛ bɔ ni mɛi heei nɛɛ anaa kpɛɔ amɛhe kɛ́ amɛna okpɔlɔŋmɛɛ ni ji mumɔŋ niyenii ni Yehowa elɛɛ mli yɛ etsuji ahiɛ! Amɛ́nako eko ni kɛ lɛ yeɔ egbɔ yɛ amɛtsutsu jamɔi lɛ amli dã.—Yesaia 25:6.
Ní Akɛaaha Nihalɔ Kpeteŋkpele Lɛ
Akɛni mɛi ni hiɛ sɔɔ nii lɛ anine shɛɔ babaoo nɔ hewɔ lɛ, eyɛ faŋŋ akɛ amɛsusuɔ nɔ ni amɛ hu amɛbaanyɛ amɛkɛha Yehowa Nyɔŋmɔ ni ji Maŋtsɛ kɛ Nihalɔ kpeteŋkpele fe fɛɛ lɛ he. Biblia lɛ jieɔ lɛ kpo akɛ nihamɔ ni fe fɛɛ ni wɔbaanyɛ wɔkɛha Yehowa lɛ ji “yijiemɔ afɔle.” (Hebribii 13:15) Mɛni hewɔ? Ejaakɛ nɛkɛ afɔleshaa nɛɛ kɔɔ wala yibaamɔ he tɛ̃ɛ, nɔ ni Yehowa susuɔ he waa diɛŋtsɛ yɛ nɛkɛ naagbee be nɛɛ mli lɛ. (Ezekiel 18:23) Kɛfata he lɛ, mɔ ko hewalɛ kɛ ebe ni ekɛaaye ebua helatsɛmɛi lɛ, mɛi ni yɔɔ nɔnyɛɛ shishi, kɛ mɛi krokomɛi lɛ ji afɔleshaa ni akpɛlɛɔ nɔ.—1 Tesalonikabii 5:14; Hebribii 13:16; Yakobo 1:27.
Shika ni akɛyeɔ abuaa lɛ tsuɔ gbɛfaŋnɔ ko ni he hiaa he nii. Eyeɔ ebuaa ni anyɛɔ akalaa Bibliai, Biblia kasemɔ woji, kɛ hei ni Kristofoi baanyɛ akpe yɛ lɛ anamɔ. (Hebribii 10:24, 25) Tooyeli hu kɛ yelikɛbuamɔ nɔ̃ haa koni akɛye abua mɛi ni tai kɛ adebɔɔ naa osharai enina amɛ lɛ.
Nyɔŋmɔ Wiemɔ lɛ kɛ shishitoo mlai kpakpai komɛi eshwie shi, koni ekudɔ wɔ yɛ sane ni kɔɔ nihamɔ he lɛ mli. Ákɛ nɔkwɛmɔnɔ lɛ, etsɔɔ akɛ Kristofoi haa nii, ni jeee yɛ yibɔ ko ni afo afɔ̃ shi naa, shi moŋ bɔ ni amɛbaanyɛ amɛha, ni amɛfeɔ enɛ kɛjɛɔ amɛsuɔmɔ mli, kɛjɛɔ tsuijurɔ naa. (2 Korintobii 9:7) Mɛi komɛi baanyɛ aha babaoo; mɛi krokomɛi lɛ, taakɛ okulafo ohiafo ni yɔɔ Yesu beaŋ lɛ ji lɛ, amɛbaanyɛ amɛkɛ bibioo ko pɛ aha. (Luka 21:2-4) Ani ejeee nɔ ni sa kadimɔ akɛ Yehowa—mɔ ni ji jeŋ muu fɛɛ Nɔtsɛ lɛ—buɔ nikeenii fɛɛ ni jwɛŋmɔ kpakpa yɔɔ he kɛ afɔle ni ashãa yɛ egbɛi amli lɛ akɛ eji nɔ ni jara wa?—Hebribii 6:10.
Bɔni afee ni Yehowa webii anyɛ aha yɛ tsuijurɔ naa lɛ, atswaa amɛ adafi be kɛ beaŋ yɛ hiamɔ nibii srɔtoi ahe kɛ gbɛ̀i ni mɔɔ shi anɔ ni abaanyɛ atsɔ atsu nakai nibii lɛ ahe nii yɛ. Yehowa mumɔ krɔŋkrɔŋ lɛ hu, tsirɛɔ tsuii ni shweɔ lɛ koni amɛfee he nɔ ko. Anyiɛ nɛkɛ gbɛjianɔtoo nɛɛ sɛɛ yɛ blema Israel be ni amaa kpeebuu lɛ, kɛ sɛɛ mli lɛ, sɔlemɔtsu lɛ. (2 Mose 25:2; 35:5, 21, 29; 36:5-7; 39:32; 1 Kronika 29:1-19) Yɛ Ŋ.B. klɛŋklɛŋ afii oha lɛ mli lɛ, nakai gbɛjianɔtoo lɛ nɔŋŋ ye ebua Kristofoi lɛ koni amɛ nine anyɛ ashɛ nɔ ni amɛtaoɔ lɛ nɔ, koni amɛnyɛ amɛkɛ Maŋtsɛyeli lɛ he sanekpakpa lɛ ayaha jeŋmaji lɛ ni amɛkɛ yelikɛbuamɔ aha nyɛmimɛi ni yɔɔ Israel lɛ yɛ hɔmɔ be lɛ mli.—1 Korintobii 16:2-4; 2 Korintobii 8:4, 15; Kolosebii 1:23.
Nakai nɔŋŋ ŋmɛnɛ, Yehowa ejɔɔ ewebii lɛ, ni ebaaya nɔ ejɔɔ amɛ, kɛtsɔ nibii ni he hiaa koni amɛnyɛ amɛgbe shiɛmɔ kɛ nitsɔɔmɔ nitsumɔ kpeteŋkpele fe fɛɛ he tafaa ni je lɛ enako eko pɛŋ lɛ ni ekɛaaha amɛ lɛ nɔ.—Mateo 24:14; 28:19, 20.
Mɛni ji Hiamɔ Nii Amrɔ Nɛɛ?
Yɛ nyɛsɛɛ afii nɛɛ amli lɛ, akpɛlɛ Yehowa Odasefoi lɛ anɔ yɛ maji babaoo ni tsutsu ko lɛ atsĩ amɛ nitsumɔ lɛ naa yɛ mli lɛ anɔ. Nɔ ni ejɛ mli eba ji akɛ, nɛkɛ shikpɔji nɛɛ babaoo ená shweremɔ babaoo ko yɛ shiɛlɔi ayibɔ mli. Shishinumɔ yɛ he akɛ, aatao Biblia kɛ Biblia kasemɔ woji lɛ waa diɛŋtsɛ.
Nakai nɔŋŋ ji Maŋtsɛyeli Asai hu. Amrɔ nɛɛ Maŋtsɛyeli Asai heei aaashɛ 9,000 he miihia yɛ je lɛŋ fɛɛ. Eji anyɛɔ amaa Maŋtsɛyeli Asa kome daa gbi kulɛ, ebaahe nɔ ni fe afii 24 dani abaanyɛ atsu amrɔ nɛɛ hiamɔ nii lɛ ahe nii! Dani enɛ aaaba lɛ, aato asafoi heei ni miihe ashɛ kpawo shishi daa gbi, amɛteŋ babaoo ji nɔ ni yɔɔ je lɛŋ hei ni shika faaa yɛ. Yɛ gbɛ kroko nɔ lɛ, tsũi ni jara wawai ahe ehiaaa nɛkɛ hei nɛɛ ateŋ babaoo. Yɛ hei komɛi lɛ, abaanyɛ agbe Maŋtsɛyeli Asa ni tsuɔ hiamɔ nii lɛ he nii ni efeɔ odaseyeli kpakpa kɛha akutso lɛ naa kɛ shika fioo ni tamɔ dɔlai 6,000.
Yɛ klɛŋklɛŋ afii oha lɛ mli lɛ, Kristofoi komɛi yɛ shika waa fe mɛi krokomɛi, no hewɔ lɛ bɔfo Paulo ŋma akɛ: “Nɛkɛ be nɛɛ mli lɛ nyɛnɔtekemɔ lɛ ayaye nomɛi afĩmɔ lɛ najiaŋ, koni amɛ hu amɛnɔtekemɔ lɛ abaye nyɛfĩmɔ lɛ najiaŋ, koni aye egbɔ pɛpɛɛpɛ.” (2 Korintobii 8:14) Ŋmɛnɛ hu, ‘egbɔyeli’ ni tamɔ nakai kɛ shika ni he hiaa lɛ miiha koni akɛja Bibliai, Biblia kasemɔ woji, Maŋtsɛyeli Asai, yelikɛbuamɔ kɛha oshara, kɛ nibii krokomɛi yɛ je lɛŋ hei babaoo. Mɛɛ jɔɔmɔ nihamɔ ni tamɔ enɛ ji nɛkɛ—kɛha mɔ ni kɛhaa lɛ kɛ mɔ ni nine shɛɔ nɔ lɛ fɛɛ!—Bɔfoi lɛ Asaji 20:35.
Taakɛ woji ni Asafo lɛ nine shɛɔ nɔ kɛjɛɔ mɛi ni hiɛ mlihilɛ tsui lɛ tsɔɔ lɛ, nɛkɛ woji tɛtrɛbii nɛɛ akanelɔi babaoo miisumɔ ni amɛye amɛbua shi amɛbɛ nɔmimaa yɛ gbɛ̀i srɔtoi anɔ ni akɛ tooyeli nɛɛ aaaha yɛ. Ŋwanejee ko bɛ he akɛ akrabatsa ni fata he lɛ baaye abua kɛha amɛ sanebimɔi lɛ ahetoo.
Yɛ Salomo nɔyeli ni yɔɔ nyam lɛ mli lɛ, “shikpɔŋ lɛ nɔ maŋtsɛmɛi fɛɛ” ni nu ehe lɛ ba amɛbasara lɛ. Ni kɛlɛ, Biblia lɛ tsĩ nɔyelɔ kome pɛ tã—Sheba maŋnyɛ lɛ. (2 Kronika 9:23) Mɛɛ afɔle eshã nɛkɛ! Shi ajɔɔ lɛ babaoo diɛŋtsɛ—aahu akɛ yɛ esaramɔ lɛ naagbee mli lɛ, “ehe jɔ̃ ehe kɛ naakpɛɛ.”—2 Kronika 9:4, Today’s English Version.
Yɛ wɔsɛɛ be mli lɛ, Yehowa, ni ji Maŋtsɛ kɛ Nihalɔ kpeteŋkpele fe fɛɛ lɛ, baafee babaoo fe nɔ ni Salomo baanyɛ afee kɛha mɛi ni shãa afɔlei kɛhaa lɛ lɛ. Nɔ ni mɛnɛɛmɛi baafee yɛ he ji akɛ, ‘amɛhe jɔ̃ amɛhe kɛ naakpɛɛ,’ ejaakɛ jeee akɛ Yehowa baabaa amɛyi kɛfo ekojomɔ gbi wulu ni yɔɔ gbeyei lɛ kɛkɛ, shi moŋ yɛ no sɛɛ lɛ ‘ebaagbɛ edɛŋ ni eha nɔ fɛɛ nɔ ni hiɛ kã lɛ atɔ kɛ nii ni etaoɔ.’—Lala 145:16.
[Akrabatsa ni yɔɔ baafa 22]
Gbɛ̀i ni Mɛi Komɛi Tsɔɔ Nɔ Amɛkeɔ Nii
TOOYELI KƐHA JEŊ MUU FƐƐ NITSUMƆ LƐ
MƐI pii kɛ shika ko fɔ̃ɔ shi, aloo amɛtoɔ he gbɛjianɔ ni amɛkɛwoɔ tooyeli adekai ni akadi amɛ akɛ “Tooyelii Kɛha Asafo lɛ jɛŋ Muu Fɛɛ Nitsumɔ—Mateo 24:14” lɛ amli. Daa nyɔŋ nɔ lɛ, asafo lɛ shika nɛɛ majeɔ kɛyaa jeŋ muu fɛɛ nitsumɔhe yitso lɛ yɛ Brooklyn, New York, aloo amɛkɛyaa nitsumɔhe nine ni yɔɔ maŋ nɔ he ni amɛyɔɔ lɛ
Abaanyɛ akɛ shika ni ataoɔ akɛke lɛ amaje tɛ̃ɛ kɛbaha Treasurer’s Office, Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania, 25 Columbia Heights, Brooklyn, New York 11201-2483, aloo abaanyɛ akɛya Asafo lɛ nitsumɔhe nine ni sɔmɔɔ maŋ ni oyɔɔ mli lɛ. Abaanyɛ akɛ jwetrii kɛ nibii krokomɛi ni jara wa hu ake. Esa akɛ aŋma wolo fioo ko afata nɛkɛ nikeenii nɛɛ ahe ni akɛtsɔɔ mli akɛ amɛji nibii ni akɛmiike kwraa.
NIBII NI AKƐHA SHI AKƐKEKO LƐ AHE GBƐJIANƆTOO
Abaanyɛ akɛ shika aha Buu Mɔɔ Asafo lɛ yɛ gbɛjianɔtoo krɛdɛɛ ko naa akɛ, kɛ ehe miihia mɔ ni kɛha lɛ, abaaku sɛɛ akɛ shika ni ekɛha lɛ aha lɛ. Kɛji ootao saji babaoo lolo lɛ, ofainɛ ŋmaa kɛbabi yɛ Treasurer’s Office kɛtsɔ adrɛs ni atsɔɔ yɛ yiteŋgbɛ lɛ nɔ.
EJURƆFEEMƆ NI AKPƐ YIŊ YƐ HE
Kɛfata shika ni akɛkeɔ kwraa kɛ shika ni akɛhaa shi akɛkeko lɛ ahe lɛ, ayɛ gbɛ̀i krokomɛi hu ni atsɔɔ nɔ akeɔ nii koni ehe aba sɛɛnamɔ kɛha Maŋtsɛyeli nitsumɔ lɛ yɛ jeŋ fɛɛ. Enɛɛmɛi ekomɛi ji:
Inshuɔrans: Abaanyɛ aŋma Buu Mɔɔ Asafo lɛ gbɛi akɛ mɛi ni baaná inshuɔrans gbɛjianɔtoo he sɛɛ yɛ mɔ ni kɛhaa lɛ gbele sɛɛ aloo yɛ nitsumɔ hejɔɔmɔ mli gbɛjianɔtoo hu mli.
Shika ni Akɛto Shikatoohe: abaanyɛ aha shika ni akɛto, shika nɔ woji, aloo nitsumɔ mli hejɔɔmɔ mli shika ahi shi aloo akɛha Buu Mɔɔ Asafo lɛ yɛ mɔ lɛ gbele sɛɛ, yɛ bɔ ni nyɛmaŋ lɛ shikatoohei ŋmɛɔ gbɛ ni afee lɛ naa
Nitsumɔ Amli Gbɛfaŋnɔ kɛ Shika ni Akɛfa: Abaanyɛ akɛ nitsumɔi amli gbɛfaŋnɔ ni ayɔɔ kɛ shika ni akɛfa ni abaaku sɛɛ awo ekoŋŋ lɛ aha Buu Mɔɔ Asafo lɛ akɛ nibii ni akɛmiike kwraa aloo kɛ gbɛjianɔtoo akɛ akɛ emli sɛɛnamɔi lɛ baaha mɔ ni kɛke lɛ.
Shikpɔji kɛ Tsũi: Abaanyɛ akɛ shikpɔji kɛ tsũi ni baahi hɔɔmɔ lɛ aha Buu Muu Asafo lɛ kɛtsɔ ke kwraa ni akɛake nɔ, aloo ni abaashi shikpɔŋ loo tsũ lɛ yɛ yɛ mɔ ni kɛke lɛ dɛŋ, koni ehi tsũ lɛ mli aloo ekwɛ nɔ aahu kɔyashi be mli ni ebaagbo. Esa akɛ mɔ ni taoɔ ekɛ shikpɔŋ loo tsũ ko aha Asafo lɛ ana Asafo lɛ dani efee nakai.
Shamaŋsheo kɛ Nii ni Ahaa Mɔ Kroko Gbɛi Kãa Nɔ: Abaanyɛ akɛ nibii ni ayɔɔ loo shika ake Buu Mɔɔ Asafo lɛ kɛtsɔ shamaŋsheo ni aŋma yɛ mla naa nɔ, aloo abaanyɛ aha Asafo lɛ gbɛi akã shika ni akɛto lɛ nɔ akɛ mɔ ni baaná he sɛɛ. Bei komɛi lɛ, jamɔ gbɛjianɔtoo ko gbɛi ni kãa shika ko nɔ lɛ haa enáa too woo mli heyelii komɛi.
Taakɛ gbɛi “charitable planning” (ejurɔfeemɔ ni akpɛ yiŋ yɛ he) tsɔɔ lɛ, nɛkɛ tooyeli henɔ nɛɛ biɔ gbɛjianɔtoo yɛ mɔ ni taoɔ lɛ gbɛfaŋ. Bɔni afee ni aye abua aŋkroaŋkroi ni miisumɔ koni Asafo lɛ aná nɛkɛ nihamɔ ni akpɛ yiŋ yɛ he nɛɛ eko he sɛɛ lɛ, Asafo lɛ efee wolo bibioo ko yɛ Ŋleshi Blɔfo wiemɔ mli ni yitso ji Planned Giving to Benefit Kingdom Service Worldwide. (Nihamɔ ni Akpɛ Yiŋ yɛ He Koni Ehe Aba Sɛɛnamɔ Kɛha Maŋtsɛyeli Nitsumɔ yɛ Jeŋ Fɛɛ). Aŋma wolo bibioo nɛɛ yɛ sanebimɔi babaoo ni Asafo lɛ nine eshɛ nɔ ni kɔɔ nikeenii, shamaŋsheoi, kɛ nii ni ahaa mɔ kroko gbɛi kãa nɔ lɛ nɔ heremɔ naa. Saji krokomɛi ni kɔɔ tsũi, shika gbɛjianɔtoo, kɛ tooyeli gbɛjianɔtoo he lɛ hu yɛ mli. Ni afee koni eye ebua aŋkroaŋkroi ni yɔɔ United States ni miito gbɛjianɔ ni amɛkɛ nikeenii krɛdɛɛ ko ake Asafo lɛ amrɔ nɛɛ, loo amɛshi nɔ ko yɛ amɛgbele sɛɛ lɛ koni amɛhala nɔ ni hi fe fɛɛ ni esa kɛha amɛ ni amɛfee nakai yɛ be mli ni amɛsusuɔ amɛweku kɛ amɛshihilɛi ahe. Onine baanyɛ ashɛ wolo lɛ eko nɔ kɛtsɔ eshɛɛ kɛmiijɛ Nitsumɔhe ni Kwɛɔ Ejurɔfeemɔ ni Akpɛ Yiŋ yɛ He lɛ dɛŋ tɛ̃ɛ lɛ nɔ.
Yɛ be mli ni amɛkane wolo bibioo lɛ, ni amɛkɛ Nitsumɔhe ni Kwɛɔ Ejurɔfeemɔ ni Akpɛ Yiŋ yɛ He lɛ eshãra sɛɛ lɛ, mɛi babaoo enyɛ amɛye amɛbua Asafo lɛ ni yɛ nakai beaŋ nɔŋŋ lɛ amɛha sɛɛnamɔi ni anáa yɛ too woo mli yɛ enɛ feemɔ mli lɛ etee hiɛ. Esa akɛ atswa Nitsumɔhe ni Kwɛɔ Ejurɔfeemɔ ni Akpɛ Yiŋ yɛ He lɛ adafi ni nine ashɛ ehe woji ni he hiaa yɛ gbɛjianɔtoi nɛɛ eko fɛɛ eko gbɛfaŋ lɛ nɔ. Kɛji oyɛ nɛkɛ ejurɔfeemɔ ni akpɛ yiŋ yɛ he nɛɛ gbɛjianɔtoi lɛ eko he miishɛɛ lɛ yaana Nitsumɔhe ni Kwɛɔ Ejurɔfeemɔ ni Akpɛ Yiŋ yɛ He lɛ, kɛtsɔ woloŋmaa nɔ loo tswaa tɛlifoŋ kɛbaha yɛ adrɛs ni atsɔɔ yɛ shsishigbɛ lɛ loo Asafo lɛ nitsumɔhe nine ni sɔmɔɔ maŋ ni oyɔɔ mli lɛ.
CHARITABLE PLANNING OFFICE
Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
100 Watchtower Drive, Patterson, New York 12563-9204
Telephone: (914) 306-1000
[Mfonirii ni yɔɔ baafa 23]
Akɛ onia ni ajɛɔ suɔmɔ mli atsuɔ lɛ fiɔ Yehowa Odasefoi anitsumɔ lɛ sɛɛ