Okulafoi—Mɛni He Hiaa Amɛ? Te Ooofee Tɛŋŋ Oye Obua Amɛ?
Jeanne hiɛ bɛ ehe nɔ ni eto plɛtei enyɔ emamɔ okpɔlɔ nɔ kɛha niyeli yɛ ekpata ni yɔɔ etsu bibioo ni mli efee sulii lɛ shishi. Bɔ fɛɛ bɔ ni fee lɛ, esa akɛ eye nɔ ko kɛ̃. Trukaa beni ehiɛ yagba plɛtei enyɔ ni eto lɛ nɔ lɛ, . . . ejwa yaafo. Tsutsu ko lɛ, etoɔ okpɔlɔ kɛha mɛi enyɔ daa nɛɛ, ni nakai feemɔ eka ehe! Afii enyɔ nɛ ni ewu ni esumɔɔ lɛ waa lɛ gbo.
EWA akɛ mɛi ni amɛgbalashihilɛ mli hefatalɔi gboiko lɛ aaanu dɔlɛ ni naa wa ni mɛi ni amɛhefatalɔi egboi lɛ nuɔ he lɛ he. Yɛ anɔkwale mli lɛ, eheɔ be dani mɔ ni agbo yɛ enɔ lɛ nyɛɔ enaa akɛ nɔ ni eba lɛ jeee lamɔ ko kɛkɛ. Beni Beryl, ni eyɛ afii 72 lɛ wu gbo trukaa lɛ, ebafee nɔ ni wa kɛha lɛ akɛ eeehe eye. Ekɛɛ akɛ: “Efee mi tamɔ lamɔ ko. Minyɛɛɛ mahe maye akɛ etsɔŋ shinaa lɛ mli dɔŋŋ.”
Kɛ́ afo mɔ ko nine loo enane lɛ, bei pii lɛ, “enuɔ he” oookɛɛ enine loo enane lɛ yɛ jɛmɛ lolo. Nakai nɔŋŋ bei komɛi lɛ, kɛ́ mɛi ni amɛhefatalɔi egboi lɛ yɛ mɛi ateŋ lɛ, “amɛnuɔ he” oookɛɛ amɛhefatalɔ lɛ yɛ mɛi lɛ ateŋ loo bei komɛi lɛ, amɛwieɔ oookɛɛ amɛkɛ mɔ ni bɛ dɔŋŋ lɛ miiwie dani amɛhɛleɔ shi akɛ mɔ lɛ bɛ!
Bei pii lɛ, nanemɛi kɛ wekumɛi leee nɔ ni amɛbaafee kɛye amɛbua mɔ ni hefatalɔ egbo ni yeɔ awerɛho nɛkɛ lɛ. Ani ole mɔ ko ni ehefatalɔ egbo? Belɛ, te ooofee tɛŋŋ oye obua lɛ? Mɛni esa akɛ ole koni onyɛ oye obua okulafoi koni amɛnyɛ amɛkpee amɛwerɛhoyeli lɛ naa? Te ooofee tɛŋŋ oye obua mɔ ni agbo yɛ enɔ lɛ ni ená miishɛɛ yɛ shihilɛ mli ekoŋŋ?
Nibii ni Esaaa akɛ Wɔfeɔ
Ekolɛ, nanemɛi kɛ wekumɛi ni hiɛ jwɛŋmɔ kpakpa lɛ baahao waa yɛ bɔ ni amɛsuɔlɔ ko yeɔ awerɛho lɛ he, ni no hewɔ lɛ amɛbaabɔ mɔdɛŋ akɛ amɛaatsi enaa koni ekaye awerɛho. Shi, niiamlitaolɔ ko ni kɛ okulafoi 700 gba sane lɛ ŋma akɛ: “Abɛ be ‘pɔtɛɛ’ ni esa akɛ aye awerɛho kɛyashi.” No hewɔ lɛ, yɛ nɔ najiaŋ ni oootsi mɔ ni hefatalɔ egbo lɛ naa koni ekafo lɛ, ŋmɛɛ lɛ gbɛ ni efo.—1 Mose 37:34, 35; Hiob 10:1.
Eyɛ mli akɛ ehi jogbaŋŋ akɛ ooye oobua kɛha yara lɛ he gbɛjianɔtoo moŋ, shi esaaa akɛ owoɔ yara lɛ he gbɛjianɔtoo lɛ fɛɛ otereɔ. Okulafo ko ni atsɛɔ lɛ Paul, ni eye afii 49 lɛ kɛɛ akɛ: “Mina akɛ ehi jogbaŋŋ akɛ mɛi ni baye ebua mi yɛ gbɛi srɔtoi anɔ lɛ ŋmɛ mi gbɛ ni mito yarafeemɔ lɛ he gbɛjianɔ. Eji nɔ ko ni he hiaa mi waa akɛ makwɛ ni miŋa yarafeemɔ lɛ he nɔ fɛɛ nɔ aya nɔ jogbaŋŋ. Misusuɔ akɛ no ji naagbee nii ni manyɛ mafee kɛtsɔɔ akɛ misumɔɔ lɛ jogbaŋŋ.”
Yɛ anɔkwale mli lɛ, mɛi babaoo ahiɛ sɔɔ akɛ aaaye abua amɛ yɛ gbɛ̀i komɛi anɔ. Yoo okulafo ko ni atsɛɔ lɛ Eileen, ni eye afii 68 lɛ kɛɛ akɛ: “Akɛni miyiŋ efutu hewɔ lɛ, yara lɛ he gbɛjianɔtoi, kɛ nibii krokomɛi tamɔ nyɔmɔ ni aaawo, woji komɛi ni esa akɛ aŋmala, kɛ mɔ ni egbo lɛ he woji ni aaaŋmala nɔ nii lɛ bafee nɔ ni wa waa kɛha mi. Heniianaa lɛ, mibinuu kɛ eŋa ye amɛbua mi waa.”
Agbɛnɛ hu, kaashe gbeyei akɛ ooowie mɔ ni egbo lɛ he sane. Beryl ni atsi etã kɛtsɔ hiɛ lɛ kɛɛ akɛ: “Minanemɛi lɛ ye amɛbua mi waa. Shi miyɔse akɛ amɛteŋ mɛi babaoo sumɔɔɔ akɛ amɛwieɔ miwu John he sane. Oookɛɛ nɔ ni ehiko shi pɛŋ, ni enɛ dɔ mi.” Sɛɛ mli lɛ, ekolɛ okulafoi lɛ baasumɔ akɛ amɛkɛ mɛi agba amɛhefatalɔi ni egboi lɛ ahe sane. Ani okaiɔ nɔ ko ni mɔ ni egbo lɛ fee loo ewie ni oyɔɔ he miishɛɛ waa? No lɛ, kaashe gbeyei akɛ ooowie; gbaa ehefatalɔ ni yɔɔ wala mli lɛ. Kɛ́ ona akɛ ebaasumɔ ni ebo nɔ ni obaakɛɛ lɛ toi lɛ, wiemɔ nɔ ni onyaa he waa yɛ hefatalɔ ni egbo lɛ he loo nɔ ni eha oshwe lɛ waa lɛ he. Enɛ baaha mɔ ni yeɔ awerɛho lɛ ana akɛ mɛi krokomɛi hu nuɔ he tamɔ bɔ ni enuɔ he lɛ pɛpɛɛpɛ.—Romabii 12:15.
Kɛ́ okɛ yelikɛbuamɔ miiha lɛ, bɔɔ mɔdɛŋ ni okɛ ŋaawoo babaoo akasu mɔ ni yeɔ awerɛho lɛ tsui. Kaanyɛ mɔ ni hefatalɔ egbo lɛ nɔ ni ekpɛ eyiŋ oya yɛ saji ahe.a Yɛ no najiaŋ lɛ, okɛ sɛɛyoomɔ atsu nii ni obi ohe akɛ, ‘Mɛɛ gbɛi anɔ manyɛ matsɔ maye mabua minaanyo loo miwekunyo ko ni eyaje shihilɛ ni mli wa nɛɛ mli?’
Nɔ ni Obaanyɛ Ofee
Yɛ mɔ ko hefatalɔ gbele sɛɛ nɔŋŋ lɛ, yelikɛbuamɔ he bahiaa okulafo lɛ waa. Ani obaanyɛ ohoo niyenii oha lɛ, otao wɔɔhe oha ewekumɛi ni eba lɛ, loo oyata mɔ ni yeɔ awerɛho lɛ he?
Agbɛnɛ hu, esa akɛ okadi akɛ, esoro bɔ ni hii yeɔ awerɛho amɛhaa kɛ bɔ ni amɛkpeɔ shoofeemɔ naa kɛ́ akɛ amɛ to yei ahe. Ákɛ nɔkwɛmɔnɔ lɛ, yɛ je lɛŋ hei komɛi lɛ, hii okulafoi lɛ ateŋ mɛi fã kpotoo boteɔ gbalashihilɛ mli ekoŋŋ yɛ nyɔji 18 mli beni amɛhefatalɔ lɛ egbo sɛɛ—nɔ ko ni yei okulafoi efɔɔɔ feemɔ. Mɛni kɛ srɔtofeemɔ nɛɛ baa?
Jeee yelikɛbuamɔ loo bɔlɛnamɔ hewɔ hii babaoo boteɔ gbalashihilɛ mli ekoŋŋ taakɛ mɛi babaoo susuɔ akɛ eji lɛ. Yɛ anɔkwale mli lɛ, akɛni hii kɛ amɛŋamɛi fɔɔ amɛteemɔŋ saji ahe wiemɔ hewɔ lɛ, amɛhe bafeɔ shoo waa beni amɛhefatalɔ lɛ egbo. Yɛ gbɛ kroko nɔ lɛ, yei okulafoi nyɛɔ amɛdamɔɔ shoofeemɔ nɛɛ naa, eyɛ mli akɛ bei pii lɛ amɛwumɛi lɛ ananemɛi ahiɛ kpaa amɛnɔ po. Su nɛɛ ni yɔɔ hii okulafoi ahe lɛ baanyɛ afee yiŋtoo kome hewɔ ni amɛteŋ mɛi pii nuɔ he akɛ gbalashihilɛ mli ni amɛaabote ekoŋŋ lɛ baatsu amɛshoofeemɔ lɛ he nii lɛ—yɛ oshara ni yɔɔ gbalashihilɛ mli ni aaabote oya lɛ fɛɛ sɛɛ. No hewɔ ni ekolɛ yei okulafoi nyɛɔ amɛkpeɔ shoofeemɔ naa lɛ.
Kɛji onaanyo loo owekunyo ni ehefatalɔ egbo lɛ ji nuu loo yoo lɛ, mɛni obaanyɛ ofee koni ehe akafee shoo tsɔ? Yoo okulafo ko ni atsɛɔ Helen ni eye afii 49 lɛ kɛɛ akɛ: “Mɛi babaoo sumɔɔ akɛ amɛye amɛbua, shi amɛfeee he nɔ ko. Bei pii lɛ, amɛkɛɔ akɛ, ‘Kɛ́ ootao maye mabua bo lɛ, ha male.’ Shi minya he waa beni mɔ ko kɛɛ kɛkɛ akɛ, ‘Miyaye jara. Bɛ okɛ mi baaya?’” Nuu ko ni atsɛɔ lɛ Paul ni kansa gbe eŋa lɛ tsɔɔ nɔ hewɔ ni ená miishɛɛ waa beni mɛi fɔ̃ lɛ nine kɛje kpo lɛ. Ewie akɛ, “Eshɛɔ be ni osumɔɔɔ ni okɛ mɔ ko mɔ ko wieɔ loo okɛ mɔ ko gbaa shihilɛ ni oyɔɔ mli lɛ he sane. Shi gbɛkɛ beni okɛ mɛi eyabɔ saŋŋ ni oku osɛɛ oba shĩa lɛ, ohe tseɔ bo jogbaŋŋ; ni onuuu shoofeemɔ he tsɔ. Onaa akɛ mɛi susuɔ ohe diɛŋtsɛ, ni enɛ baa awerɛhoyeli lɛ shi.”b
Be ni Ehe Hiaa Waa ni Wɔnu He Wɔha Amɛ
Helen, ni atsi etã kɛtsɔ hiɛ lɛ yɔse akɛ, beni ewekumɛi lɛ ateŋ mɛi babaoo eshi etee koni amɛyatsu amɛnitsumɔi lɛ ji be ni ehe bafee shoo waa, ni ehe bahia ni mɔ ko ahi emasɛi. Ewie akɛ, “Kɛ́ ohefatalɔ gbo lɛ, shishijee lɛ nanemɛi kɛ wekumɛi yeɔ amɛbuaa bo waa, shi etsɛɛɛ kɛkɛ lɛ amɛshi bo amɛtee. Shi bo lɛ onyɛŋ ohi shi nakai dɔŋŋ.” Nanemɛi kpakpai ni le anɔkwa sane nɛɛ baaya nɔ abɛŋkɛ bo be fɛɛ be ni amɛye amɛbua bo.
Ekolɛ okulafo ko baasumɔ waa ni mɔ ko ahi ehe yɛ gbii titrii komɛi anɔ, tamɔ gbi ni amɛkɛyeɔ amɛgbalashihilɛ lɛ he gbi jurɔ loo gbi ni ehefatalɔ lɛ gbo lɛ. Eileen ni atsi etã kɛtsɔ hiɛ lɛ wie akɛ ebi nuu ji mɔ ni yeɔ ebuaa lɛ waa ni enyɛɔ ekpeɔ shoofeemɔ kɛ awerɛho ni eyeɔ kɛ́ shɛ be ni kulɛ ekɛ ewu kaiɔ gbi ni amɛkɛbote gbalashihilɛ mli lɛ. Ekɛɛ akɛ: “Daa afi lɛ, mibi nuu Kevin bawoɔ mi kɛjeɔ kpo yɛ gbi nɛɛ nɔ. Wɔyayeɔ nii, ni enɛ ji nɔ ko ni yaa nɔ yɛ mi kɛ lɛ teŋ. Mɛni hewɔ okadiii gbii ni owekunyo loo onaanyo ko ni ji okulafo lɛ he feɔ shoo waa nɛɛ yɛ okalanda lɛ nɔ? Kɛkɛ lɛ, obaanyɛ oto gbɛjianɔ koni bo loo mɔ kroko ahi ehe yɛ nakai gbi lɛ nɔ.—Abɛi 17:17.
Mɛi komɛi hu eyɔse akɛ okulafoi lɛ baanyɛ amɛshɛje okulafoi krokomɛi amii. Annie ni ewu gbo afii kpaanyɔ nɛ lɛ wie okulafo kroko ni ekɛbɔ lɛ he akɛ, “Bɔ ni etswa efai shi lɛ ná minɔ hewalɛ waa, ni enɛ wo mi hewalɛ koni minijiaŋ akaje wui.”
Kɛ́ okulafoi nyɛ amɛye awerɛho ni amɛyeɔ lɛ nɔ lɛ, ewoɔ okulafoi krokomɛi hewalɛ, ni no haa amɛnáa hiɛnɔkamɔ. Rut kɛ eshaayoo Naomi ni ji okulafoi ni Biblia lɛ tsi amɛtã lɛ ná yelikɛbuamɔ ni amɛkɛha amɛhe lɛ he sɛɛ jogbaŋŋ. Nakai amaniɛbɔɔ ni taa mɔ tsuiŋ lɛ tsɔɔ bɔ ni yelikɛbuamɔ ni yei nɛɛ kɛha amɛhe lɛ ha amɛnyɛ amɛkpee awerɛho ni amɛyeɔ lɛ naa, ni amɛnyɛ amɛdamɔ shihilɛ ni mli wawai hu anaa.—Rut 1:15-17; 3:1; 4:14, 15.
Tsamɔ Be
Bɔni afee ni okulafoi anyɛ aná miishɛɛ yɛ shihilɛ mli ekoŋŋ lɛ, esa akɛ amɛŋmɛ pɛpɛɛpɛ yɛ bɔ ni amɛjwɛŋɔ amɛsuɔlɔ ni egbo lɛ he kɛ amɛshihilɛ mli hiamɔ nii ni amɛaasusu he lɛ he. Nilelɔ Maŋtsɛ Salomo wie akɛ, “yaafo be” yɛ. Shi ewie hu akɛ, “tsámɔ be” hu yɛ.—Jajelɔ 3:3, 4.
Paul ni atsi etã kɛtsɔ hiɛ lɛ tsɔɔ bɔ ni ewa akɛ oojie ojwɛŋmɔ yɛ nɔ ni eba lɛ nɔ. Ekɛɛ akɛ: “Mi kɛ miŋa lɛ, wɔtamɔ tsei bibii enyɔ ni beni amɛdaraa lɛ ekome ebɔle ekroko lɛ he. Shi ekome gbo ni afo, ni eshwɛ ekome lɛ ni efee taŋtaŋ. Ebafee nɔ ni wa kɛha mi akɛ mikome mahi shi.” Mɛi komɛi sumɔɔɔ akɛ amɛjieɔ amɛjwɛŋmɔ yɛ mɔ ni egbo lɛ nɔ, akɛni amɛsusuɔ akɛ no baatsɔɔ akɛ amɛkpa yɛ mɔ ni egbo lɛ sɛɛ lɛ hewɔ. Mɛi komɛi hu susuɔ akɛ kɛ́ amɛná amɛhewɔ miishɛɛ lɛ, belɛ no tsɔɔ akɛ amɛkwa amɛhefatalɔ ni egbo lɛ, ni enɛ hewɔ lɛ, amɛsumɔɔɔ akɛ amɛkɛ mɛi krokomɛi jeɔ kpo. Te ooofee tɛŋŋ oye obua okulafoi koni fiofio lɛ amɛhe awa amɛ yɛ awerɛho ni amɛyeɔ lɛ he—koni amɛnyɛ amɛná miishɛɛ yɛ shihilɛ mli ekoŋŋ lɛ?
Klɛŋklɛŋ nii ni obaanyɛ ofee ji ni oye obua amɛ ni amɛtsɔɔ bɔ ni amɛnuɔ he amɛhaa. Herbert ni eŋa gbo afii ekpaa nɛ lɛ kɛɛ akɛ: “Mináa he miishɛɛ waa beni mɛi ni ebasara mi lɛ taa shi diŋŋ ni amɛboɔ mi toi beni miwieɔ nibii ni yaa nɔ yɛ mijwɛŋmɔ mli lɛ he lɛ. Mile akɛ mɛi pii nyaaa he akɛ amɛbaaba mimasɛi moŋ, shi mihiɛ sɔɔ bɔ ni amɛnuɔ he amɛhaa mi lɛ.” Bɔ ni Paul naanyo ko fɔɔ eshi bimɔ kɛkwɛɔ bɔ ni eyaa nɔ ehaa lɛ taa Paul tsuiŋ waa. Paul kɛɛ akɛ, “Mihiɛ sɔɔ bɔ ni ekɛ mi wieɔ kɛ mlijɔlɛ lɛ, ni migbaa lɛ bɔ ni minuɔ he mihaa be fɛɛ be ni ebaabi mishi lɛ.”—Abɛi 18:24.
Kɛ́ mɔ ni agbo yɛ enɔ lɛ bu ehe fɔ, loo emli fu, loo ejie henumɔi ni tamɔ nakai kpo yɛ nɔ ni eba lɛ he lɛ, no baaye abua lɛ ni enyɛ etsake ehe ewo shihilɛ ni eyaje mli lɛ mli. Beni Maŋtsɛ David bi nuu gbo lɛ, nɔ ni ye ebua lɛ ni enyɛ ená hewalɛ ‘kɛte shi’ ni etsake ehe ewo shihilɛ ni eba lɛ mli ji, efɔse nɔ ni yɔɔ etsui mli lɛ eshwie Yehowa Nyɔŋmɔ, mɔ ni fe fɛɛ ni anyɛɔ akɛ lɛ gbaa tsuiŋ saji fɛɛ lɛ nɔ.—2 Samuel 12:19-23.
Eyɛ mli akɛ shishijee lɛ, ebaawa kɛha okulafo ko akɛ ebaahi shi bɔ ni eyɔɔ tsutsu lɛ moŋ, shi esa akɛ beni be shwieɔ mli lɛ ebɔ mɔdɛŋ ni etsake ehe ewo shihilɛ lɛ mli. Ani obaanyɛ oha efata ohe yɛ nibii ni ofɔɔ feemɔ tamɔ jarayeli loo gbɛkɛ shisharamɔ mli? Ani obaanyɛ oha onaanyo lɛ aye abua bo kɛtsu nɔ ko? No hu ji gbɛ kome ni obaanyɛ otsɔ nɔ koni onaanyo lɛ he akafee shoo. Ákɛ nɔkwɛmɔnɔ lɛ, ani obaanyɛ oha ekwɛ obii lɛ eha bo loo etsɔɔ bo bɔ ni ahoɔ niyenii ko ni ehe esa kɛ feemɔ lɛ? Ani obaanyɛ oha ebawa bo kɛsaa nibii komɛi yɛ oshĩa lɛ? Ninefɔ̃ɔ ni tamɔ nɛkɛ lɛ baanyɛ awo lɛ hewalɛ ni ekɛ ehe awo nɔ ko tsumɔ mli, ni agbɛnɛ hu ebaaha ena akɛ ehe yɛ sɛɛnamɔ.
Kɛ́ mɔ ni agbo yɛ enɔ lɛ, kɛ mɛi krokomɛi gbaa bɔ ni enuɔ he ehaa lɛ he saji lɛ, ebaaye ebua lɛ ni fiofio lɛ ebaaná miishɛɛ yɛ shihilɛ mli ni ekolɛ ekɛ otii komɛi baamamɔ ehiɛ. Nakai eba lɛ yɛ Yonette ni ji yoo okulafo ko ni eye afii 44 ni eyɔɔ bii lɛ gbɛfaŋ. Ekɛɛ akɛ: “Ebafee nɔ ni wa kɛha mi akɛ mahi shi bɔ ni miyɔɔ tsutsu lɛ! Nibii ni mifeɔ daa, mishika he gbɛjianɔtoo, kɛ mibii etɛ lɛ akwɛmɔ bafee nɔ ni wa waa.” Kɛlɛ, beni be shwie mli lɛ Yonette nyɛ eto nibii ahe gbɛjianɔ ni enyɛɔ ekɛ ebii lɛ gbaa sane jogbaŋŋ. Agbɛnɛ hu, ekpɛlɛ yelikɛbuamɔ ni enanemɛi ni bɛŋkɛ lɛ kpaakpa lɛ kɛhaa lɛ lɛ nɔ.
“Wala Kã He Eji Nɔ Ko ni Jara Wa”
Kɛ́ nanemɛi kɛ wekumɛi baanyɛ aye abua jogbaŋŋ lɛ, ehe miihia ni amɛnu mɔ ni agbo yɛ enɔ lɛ shishi. Yɛ nyɔji komɛi loo afii komɛi po asɛɛ lɛ, bei komɛi lɛ okulafoi baafee diŋŋ ni bei komɛi hu lɛ amɛbaahao waa. Yɛ anɔkwale mli lɛ “haomɔ ní yɔɔ etsui mli” lɛ naa baanyɛ awa waa.—1 Maŋtsɛmɛi 8:38, 39.
Be nɛɛ mli ji be ni ehe baahia ni awo okulafo lɛ hewalɛ fioo bɔni afee ni ekatse ehe kɛjɛ mɛi ahe ni ehe fee shoo. Yelikɛbuamɔ ni tamɔ nɛkɛ enyɛ eha okulafoi babaoo kɛ otii komɛi ema amɛhiɛ. Nuu okulafo ko ni atsɛɔ lɛ Claude ni eye afii 60 ni amrɔ nɛɛ eji be fɛɛ shiɛlɔ yɛ Afrika lɛ kɛɛ akɛ: “Yɛ dɔlɛ babaoo ni minuɔ he yɛ mihefatalɔ ni bɛ lɛ fɛɛ sɛɛ lɛ, wala kã he eji nɔ ko ni jara wa.”
Kɛ́ mɔ ko hefatalɔ gbo sɛɛ lɛ, eshihilɛ tsakeɔ. Shi fɛɛ mli lɛ, mɛi ni nyɛɔ amɛdamɔɔ naa ni amɛyaa nɔ yɛ shihilɛ mli lɛ ahe baa sɛɛnamɔ kɛhaa mɛi krokomɛi.—Jajelɔ 11:7, 8.—w10-E 05/1.
[Shishigbɛ niŋmaa]
a Kwɛmɔ akrabatsa ni ji “Ani Esa akɛ Mikɛto loo Mishɛrɛ Mishwie?” ni yɔɔ baafa 28 lɛ.
b Kɛ́ ootao ole bɔ ni ooofee oye obua mɔ ko ni agbo yɛ enɔ lɛ he saji babaoo lɛ, kwɛmɔ wolo bibioo ni ji Beni Mɔ Ko ni Osumɔɔ Lɛ Egbo, ni Yehowa Odasefoi fee lɛ, baafa 20-25 lɛ mli.
[Wiemɔ ni akɔ ni akɛmiitsu nii ni yɔɔ baafa 27]
Nanemɛi kpakpai baaya nɔ abɛŋkɛ bo be fɛɛ be ni amɛye amɛbua bo
[Akrabatsa/Mfoniri ni yɔɔ baafa 28]
Ani Esa akɛ Mikɛto loo Mishɛrɛ Mishwie?
Helen ni ewu gbo afii fioo komɛi ni eho nɛ lɛ kɛɛ akɛ: “Mikɛ miwu nibii lɛ babaoo to. Miyɔse akɛ beni be shwieɔ mli lɛ, nibii nɛɛ haa mikaiɔ nibii babaoo ni yɔɔ miishɛɛ. Misumɔɔɔ akɛ mishɛrɛɔ miwu nibii lɛ eko kwraa mishwieɔ amrɔ nɔŋŋ, ejaakɛ beni be shwieɔ mli lɛ, bɔ ni minuɔ nii ahe mihaa lɛ baanyɛ atsake.”
Nɔ ni tamɔɔɔ nakai lɛ, Claude ni ŋa gbo nɔ ni fe afii enumɔ nɛ lɛ kɛɛ akɛ: “Yɛ migbɛfaŋ lɛ, misumɔɔɔ akɛ minaa miŋa he nɔ ko kwraa ni baaha maya nɔ makai lɛ. Efeɔ mi akɛ, enibii ni mishɛrɛ mishwie lɛ eye ebua mi ni minyɛ mitsake mihe miwo nɔ ni eba lɛ mli, ni eha awerɛho ni miyeɔ lɛ naa eba shi.”
Saji srɔtoi enyɔ ni awie he nɛɛ fɛɛ tsɔɔ bɔ ni esoro nɔ ni mɔ fɛɛ mɔ baasumɔ akɛ efee kɛ́ esuɔlɔ ko gbo. No hewɔ lɛ, nanemɛi kɛ wekumɛi ni susuɔ nii ahe jogbaŋŋ lɛ baakwɛ jogbaŋŋ ni amɛkɛ amɛsusumɔ akafi mɔ ni agbo ashi lɛ lɛ nɔ.—Galatabii 6:2, 5.
[Mfonirii ni yɔɔ baafa 25]
Ani gbii pɔtɛɛ komɛi yɛ ni amɛbaanya he akɛ oye obua amɛ?
[Mfoniri ni yɔɔ baafa 25]
Kaimɔ ni ofɔ̃ amɛ nine kɛje kpo
[Mfonirii ni yɔɔ baafa 26]
Ha okulafoi afata ohe yɛ nibii ni ofeɔ daa lɛ mli loo yɛ ohiɛtserɛjiemɔ mli