Buu-Mɔɔ INTANƐT NƆ WOJIATOOHE
Buu-Mɔɔ
INTANƐT NƆ WOJIATOOHE
Ga
@
  • ɛ
  • ɔ
  • ɛ́
  • ɛ̃
  • ɔ̃
  • ã
  • ŋ
  • á
  • BIBLIA
  • WOJI
  • ASAFOŊ KPEEI
  • w14 6/1 bf. 7-9
  • Ani Osa Wala Aboloo lɛ Naa?

Vidio ko bɛ kɛhã nɔ ni ohala nɛɛ.

Ofainɛ waa, be ni wɔtaoɔ wɔjie vidio lɛ, wɔná naagba ko.

  • Ani Osa Wala Aboloo lɛ Naa?
  • Buu-Mɔɔ Eetswa Yehowa Maŋtsɛyeli He Adafi—2014
  • Saneyitsei Bibii
  • Saji Ni Tamɔ Enɛ
  • ABOLOO NI WOƆ GBƆMƆ TSUI HEWALƐ
  • WALA ABOLOO LƐ
  • “Anɔkwa Aboloo ni Jɛɔ Ŋwɛi”
    Gbɔmɔ ni Fe Mɔ Fɛɛ Mɔ ni Ehi Shi Pɛŋ
  • Yesu​—“Wala Aboloo Lɛ”
    Yesu—Gbɛ lɛ, Anɔkwale lɛ, Wala Lɛ
  • “Wala Aboloo” Yɛ Kɛha Mɛi Fɛɛ
    Buu-Mɔɔ Eetswa Yehowa Maŋtsɛyeli He Adafi—1986
  • Nɔ Ni Wɔkaseɔ Yɛ Yesu Naakpɛɛ Nii Ni Kɔɔ Blodo He Lɛ Mli
    Buu-Mɔɔ Eetswa Yehowa Maŋtsɛyeli He Adafi (Nikasemɔ Nɔ)—2024
Kwɛmɔ Ekrokomɛi Hu
Buu-Mɔɔ Eetswa Yehowa Maŋtsɛyeli He Adafi—2014
w14 6/1 bf. 7-9
Israelnyo ko ni ji tsɛ miihã ebii lɛ aboloo

Ani Osa Wala Aboloo lɛ Naa?

HƆMƆ miiye shisharalɔi lɛ. Betlehem ni ehe gbɛ́i yɛ yinɔsane mli ni amɛyashara shi yɛ jɛmɛ lɛ ehã amɛdaaŋ ekwɛ̃ nu, ni amɛmiisumɔ ni amɛye jɛmɛ niyenii lɛ eko. Amɛteŋ mɔ kome hiŋmɛi gba niyelihe ko ni aahɔ̃ɔ falafel ni ji niyenii ko ni akɛ yɔɔ he nɔ ko, ameo, sabolai, kɛ yelibai krokomɛi efutu ni akɛwo aboloo henɔ ko ni atsɛɔ lɛ pita bread lɛ mli yɛ jɛmɛ. Niyenii ni ŋɔɔ nɛɛ hã amɛná hewalɛ hee kɛtsa amɛshisharamɔ lɛ nɔ.

Shisharalɔi nɛɛ leee akɛ niyenii ni jara waaa nɛɛ ni amɛye lɛ ji niiashikpamɔ ko ni fe fɛɛ ni amɛná yɛ nakai gbi lɛ mli. Gbɛ́i Betlehem lɛ shishi ji “Aboloo Shĩa,” ni ashã aboloo yɛ Betlehem afii akpei abɔ. (Rut 1:22; 2:14) Ŋmɛnɛ lɛ, pita bread fata aboloo ni ayeɔ waa yɛ Betlehem lɛ he.

Aaafee afii akpei ejwɛ ni eho nɛ lɛ, Abraham ŋa Sara shã “aboloo” klakla ko ehã gbɔi etɛ ni basara amɛ trukaa lɛ, no mli lɛ amɛyɛ he ko ni bɛŋkɛ Betlehem wuoyigbɛ. (1 Mose 18:6, Ga Biblia hee) Eeenyɛ efee akɛ emmer wheat loo ŋmaa ji nɔ ni akɛfee “ma [loo ashikishaŋ]” ni Sara kɛshã aboloo lɛ. Esa akɛ Sara ashã aboloo nɛɛ oya, ni ekolɛ, efee nakai yɛ tɛi ni edɔ nɔ.​—1 Maŋtsɛmɛi 19:6, Ga Biblia hee.

Amaniɛbɔɔ nɛɛ hãa wɔnaa akɛ Abraham weku lɛ shãa amɛ diɛŋtsɛ amɛboloo. Akɛni Abraham weku lɛ ehiii maŋ kome nɔ hewɔ lɛ, ekã shi faŋŋ akɛ flɔnɔɔ ni Sara kɛ etsuji lɛ kɛshã aboloo lɛ yɛ srɔto yɛ nɔ ni akɛshãa aboloo yɛ Ur ni ji maŋ nɔ ni Sara jɛ lɛ he. Sara diɛŋtsɛ wiɛ ma loo ashikishaŋ ni ekɛshã aboloo lɛ. Enɛ baafee nitsumɔ ko ni wa waa ejaakɛ ebaabi ni eshi yɛ tso mli ni esaa ewiɛ yɛ tɛ nɔ.

Afii ohai ejwɛ sɛɛ lɛ, Mose Mla lɛ tsɔɔ akɛ, esaaa akɛ aheɔ wiɛ awaba ejaakɛ kɛ́ afee nakai lɛ, akɔ mɔ lɛ daaŋ ŋmaa. (5 Mose 24:6) Nyɔŋmɔ bu wiɛ akɛ nɔ ko ni he hiaa waa, ejaakɛ kɛ́ weku ko bɛ eko lɛ amɛnaŋ amɛdaaŋ ŋmaa.​—Kwɛmɔ akrabatsa ni ji “Blemabii lɛ Wiɛ Nii ni Amɛshã Aboloo yɛ Amɛdaa Gbi Shihilɛ Mli.”

ABOLOO NI WOƆ GBƆMƆ TSUI HEWALƐ

Ŋmalɛi lɛ tsĩɔ aboloo tã aaashɛ shii 350, ni kɛ́ mɛi ni ŋma Biblia lɛ miiwie niyenii he lɛ, amɛnyɛɔ amɛkɛ aboloo damɔɔ shi kɛhãa lɛ. Yesu tsɔɔ akɛ mɛi ni sɔmɔɔ Nyɔŋmɔ lɛ baanyɛ asɔle kɛ nɔmimaa akɛ: “Hã wɔ ŋmɛnɛ wɔdaa ŋmãa [loo aboloo].” (Mateo 6:11) “Ŋmaa [loo aboloo]” ni akɛtsu nii yɛ biɛ lɛ damɔ shi kɛhã niyenii, ni nɔ ni Yesu tsɔɔ lɛ ji akɛ, wɔbaanyɛ wɔkɛ wɔhiɛ afɔ̃ Nyɔŋmɔ nɔ akɛ ebaahã wɔ wɔdaaŋ ŋmaa daa.​—Lala 37:25.

Kɛ̃lɛ, nɔ ko yɛ ni he yɛ sɛɛnamɔ kwraa fe aboloo, loo niyenii. Yesu wie akɛ: “Jeee aboloo kɛkɛ hãa gbɔmɔ yi naa wala; shi moŋ wiemɔ fɛɛ wiemɔ ni jɛɔ Nyɔŋmɔ daaŋ lɛ.” (Mateo 4:4) Ewiemɔ lɛ kɔɔ be ni Nyɔŋmɔ lɛ Israelbii lɛ be ni amɛnyiɛ ŋa lɛ nɔ lɛ he. Enɛ je shishi be ni amɛshi Mizraim sɛɛ nɔŋŋ. Aaafee nyɔɔŋ kome nɛ ni amɛshɛ Sinai Ŋa lɛ nɔ, ni amɛniyenii lɛ ebɔi tãa. Akɛni amɛtsui fã akɛ amɛbaagboi yɛ ŋa ni nɔ ko nɔ ko bɛ nɔ lɛ nɔ hewɔ lɛ, amɛtɔke akɛ: “Wɔyeɔ nii [aboloo] wɔtɔrɔɔ” yɛ Mizraim.​—2 Mose 16:1-3.

Anɔkwa, aboloo ni ashãa yɛ Mizraim lɛ ŋɔɔ. Yɛ Mose beaŋ lɛ, nishãlɔi ni he esa waa hãa Mizraimbii lɛ aboloo kɛ keeki henɔi srɔtoi babaoo. Kɛ̃lɛ, Yehowa shĩii ewebii lɛ, ehã amɛ aboloo ko kɛ̃. Ewo amɛ shi akɛ: “Mibahã aboloo ajɛ ŋwɛi anɛ ahã nyɛ.” Ni lɛɛlɛŋ hu, leebi maŋkpa lɛ, aboloo ni jɛ ŋwɛi nɛɛ ebashwie shi. Eyɛ “kokrobii bibii” tamɔ bɔ loo aisi. Be ni Israelbii lɛ na nii nɛɛ klɛŋklɛŋ kwraa lɛ, amɛbi akɛ “mɛni nɛ?” Mose hã amɛ hetoo akɛ: “Aboloo ní Yehowa hã nyɛ ni nyɛye lɛ nɛ.” Amɛtsɛ lɛ mana,a ni aboloo nɛɛ ji niyenii ni amɛye afii 40 ni nyiɛ sɛɛ lɛ.​—2 Mose 16:4, 13-15, 31.

Israelbii ni miiloo mana, ni ji aboloo ni jɛ ŋwɛi lɛ

Shishijee lɛ, Israelbii lɛ nya mana ni atsɔ̃ naakpɛɛ gbɛ nɔ ahã amɛ lɛ he. Eŋɔɔmɔ tamɔ “akpaanɔ̃ɔ kɛ wò” ni efa bɔ ni baashɛ mɔ fɛɛ mɔ. (2 Mose 16:18) Shi be ni be shwie mli lɛ, amɛshwe ni amɛná niyenii srɔtoi ni amɛye yɛ Mizraim lɛ. Amɛwie huhuuhu akɛ, “wɔnaaa nɔ ko nɔ ko kwraa akɛ ja mána nɛɛ pɛ!” (4 Mose 11:6) Sɛɛ mli lɛ, amɛmli fu ni amɛkɛɛ: “Niyenii gbonyo nɛɛ eje wɔtsine.” (4 Mose 21:5) Yɛ naagbee lɛ, “ŋwɛi aboloo” lɛ yeli je amɛtsine ni ebatsɔ nyaŋemɔ nii ehã amɛ.​—Lala 105:40.

WALA ABOLOO LƐ

Eji anɔkwale akɛ nibii pii yɛ ni ewaaa akɛ mɔ aaaku ehiɛ ashwie nɔ, ni nakai eji yɛ aboloo hu gbɛfaŋ. Shi Biblia lɛ wieɔ aboloo henɔ ko ni nɔ bɛ ni esaaa akɛ akuɔ hiɛ afɔ̃ɔ nɔ kɔkɔɔkɔ lɛ he. Yesu kɛ aboloo ni baanyɛ ahã mɔ ana jɔɔmɔi kɛya naanɔ nɛɛ to mana ni Israelbii trumui lɛ kpoo lɛ he.

Yesu kɛɛ etoibolɔi lɛ akɛ, “Miji wala aboloo lɛ. Nyɛtsɛmɛi lɛ ye mána yɛ ŋa lɛ nɔ ni amɛgboi. Enɛ ji aboloo ni jɛɔ ŋwɛi baa lɛ, koni gbɔmɔ aye ni ekagbo. Miji aboloo ni hiɛ kã ni jɛ ŋwɛi ba lɛ; kɛji mɔ ko ye aboloo nɛɛ eko lɛ, ehiɛ aaakã kɛaatee naanɔ. Shi aboloo ni mikɛbaahã lɛ, ji miheloo ni mikɛbaahã yɛ je lɛ wala hewɔ lɛ.”​—Yohane 6:48-51.

Yesu toibolɔi lɛ ateŋ mɛi pii eyanuuu bɔ ni ewie “aboloo” kɛ ‘heloo’ he yɛ mfonirifeemɔŋ lɛ shishi. Kɛ̃lɛ, eji nɔkwɛmɔnɔ ni sa jogbaŋŋ. Aboloo diɛŋtsɛ hã Yudafoi lɛ hi wala mli gbi fɛɛ gbi, tamɔ bɔ ni mana lɛ hã Israelbii lɛ hi wala mli afii 40 yɛ ŋa lɛ nɔ lɛ nɔŋŋ. Eyɛ mli akɛ mana lɛ ji nikeenii ni jɛ Nyɔŋmɔ ŋɔɔ moŋ, shi ehãaa mɔ aná naanɔ wala. Nɔ ni tamɔɔɔ nakai lɛ, Yesu afɔleshãa lɛ hãa mɛi ni náa emli hemɔkɛyeli lɛ naa naanɔ wala. Eji “wala aboloo” lɛɛlɛŋ.

Ekolɛ kɛ́ onu hɔmɔ he lɛ, otaoɔ niyenii sɛɛ gbɛ. Ni esa akɛ oda Nyɔŋmɔ shi akɛ ehãa bo ‘daa ŋmãa.’ (Mateo 6:11) Bɔ ni kɛ́ wɔye niyenii ko ni ŋɔɔ ni wɔhiɛ sɔɔ lɛ, nakai nɔŋŋ esa akɛ wɔhiɛ asɔ jɔɔmɔi ni Yesu Kristo ni ji “wala aboloo” lɛ baahã wɔná lɛ.

Mɛɛ gbɛ nɔ wɔbaanyɛ wɔhã ana akɛ wɔtamɔɔɔ Israelbii ni hi shi yɛ Mose beaŋ ni hiɛ esɔɔɔ nii lɛ, ni akɛ wɔ lɛ, wɔhiɛ sɔɔ aboloo ni jara wa waa ni nɔ bɛ nɛɛ? Yesu kɛɛ akɛ “Kɛji nyɛmiisumɔ mi lɛ, nyɛaaye mikitãi lɛ anɔ.” (Yohane 14:15) Kɛ́ wɔye Yesu kitãi lɛ anɔ lɛ, wɔyɛ gbɛkpamɔ akɛ wɔbaaye aboloo daa kɛbaaya naanɔi anaanɔ.​—5 Mose 12:7.

a Ekã shi faŋŋ akɛ, ana wiemɔ ni ji “mana” lɛ kɛjɛ Hebri wiemɔ ni ji “man hu’?” ni shishi ji “mɛni nɛ?” lɛ mli.

Blemabii lɛ Wiɛ Nii ni Amɛshã Aboloo yɛ Amɛdaa Gbi Shihilɛ Mli

Yoo ko kɛ enine miiwiɛ mamu

Ashikishaŋ lɛ feemɔ. Nibii ni yei lɛ feɔ daa leebi lɛ eko ji ashikishaŋ, ni bei pii lɛ, amɛ diɛŋtsɛ amɛwiɛɔ. (Abɛi 31:15; Mateo 24:41) Israelbii lɛ ablematsɛmɛi lɛ abeaŋ lɛ, ŋmaa he nɔ ko ni mɛi duɔ waa ji nɔ ni atsɛɔ lɛ emmer wheat lɛ, ni bei pii lɛ, ebɛ mlɛo akɛ abaajie ŋmaa nɛɛ kɛjɛ ehe toto lɛ mli. Enɛ hãa ashikishaŋ lɛ feemɔ bafeɔ nitsumɔ ko ni wa waa, ejaakɛ ebaabi ni ashi ŋmaa lɛ yɛ tso mli ni asaa awiɛ. Dani abaawiɛ lɛ, afɔɔ ŋmaa lɛ, no sɛɛ lɛ ashiɔ, kɛkɛ lɛ aka yɛ hulu nɔ. Kɛ́ egbi lɛ, ashaa mli koni jwɛi lɛ aje mli. Afeɔ enɛɛmɛi fɛɛ dani awiɛɔ.

Kɛ́ mɔ ko kɛɛ eefee ashikishaŋ ni akɛshã aboloo ahã eshĩabii lɛ fɛɛ lɛ, ebaanyɛ ehe lɛ ŋmlɛtswai abɔ. Blema lɛ, anuɔ “wiɛ gbɛɛmɔ” he waa yɛ maji srɔtoi anɔ. (Yeremia 25:10) Be ni be shwie mli lɛ, abaná mɛi ni gbɛlɛɔ nii ni heɔ shika, ni akɛni amɛgbɛlɛɔ nii lɛ pii hewɔ lɛ, amɛkɛ wiɛtɛi wuji ni kooloi tsiɔ tsuɔ nii kɛwiɛɔ ŋmaa lɛ.​—Mateo 18:6.

Yoo ko miijie aboloo ni ashã yɛ flɔ̃nɔɔ mli

Aboloo lɛ shãa. Kɛ́ agbe ashikishaŋ lɛ feemɔ naa lɛ, ashãa aboloo lɛ. Yoo ni feɔ nii lɛ kɛ nu baakpɔtɔ ashikishaŋ lɛ, no sɛɛ lɛ ebɔɔ aboloo lɛ, kɛkɛ lɛ ekɛwo flɔnɔɔ mli eshã. (1 Mose 18:6) Shiatsɛmɛi komɛi shãa aboloo lɛ yɛ tɛi ni edɔ nɔ; ni mɛi komɛi hu shãa yɛ flɔnɔɔ mli. (3 Mose 2:4; Yesaia 44:15) Hiɛnaanɔbii tamɔ Farao mɛ nɛkɛ, hãa mɛi ni he esa kɛ aboloo shãa waa lɛ shãa aboloo hãa amɛ, shi sɛɛ mli lɛ, mɔ fɛɛ mɔ kwraa bɔ̃i aboloo hemɔ. (1 Mose 40:17; 1 Samuel 8:13; Yesaia 55:2) Yeremia beaŋ lɛ, he ko yɛ Yerusalem ni atsɛɔ jɛmɛ akɛ “abolooshãlɔi lɛ ablohu”, ni yɛ Nehemia hu beaŋ lɛ, atsɛ mɔɔ ni yɔɔ jɛmɛ lɛ ateŋ ekome akɛ “Flɔnɔɔi Amɔɔ ní Kwɔ lɛ.”​—Yeremia 37:21; Nehemia 12:38.

    Ga Woji (1980-2025)
    Shi Mli
    Botemɔ Mli
    • Ga
    • Kɛmaje
    • Bɔ Ni Misumɔɔ Lɛ Mihãa
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Mlai Ni Yɔɔ He
    • Ohe Saji
    • Ohe Saji Lɛ Ahe Gbɛjianɔtoo
    • JW.ORG
    • Botemɔ Mli
    Kɛmaje