Kristofoi Asuɔmɔ kɛ Shikafaa
YƐ BE ko ni eho lɛ, okwaafonyo ko biyoo he baye waa. Ehe bahia waa ni afee lɛ tsofa, shi okwaafonyo lɛ bɛ shika no hewɔ lɛ enyɛɛɛ ekɛ lɛ aya tsofafeelɔ ko ŋɔɔ. Yɛ maŋ he ni amɛyɔɔ lɛ—taakɛ eji yɛ nakai maŋ lɛ nɔ maji babaoo mli lɛ—shikafalɔ ko yɛ ni faa shika yɛ enumɔ kɛha ekpaa naa. Kɛji ofa sidi enumɔ lɛ obaawo sidi ekpaa yɛ nyɔŋ kome gbele mli. Shikafalɔ nɛɛ kɛ shika ni he hiaa okwaafonyo lɛ ha oya, shi, yɛ anɔkwale mli Iɛ, esa akɛ okwaafonyo lɛ aje shishi abɔi hekpa lɛ woo yɛ nyɔŋ ni nyiɛ sɛɛ lɛ mli.
Te obaana gbɛjianɔtoo nɛɛ oha tɛŋŋ? Ani ebaafee nɔ ni sa kɛha Kristofonyo ko akɛ efa shika yɛ shihilɛ ni tamɔ nɛkɛ mli ni ehe hekpa?
Bɔfo Yohane kɛɛ enanemɛi Kristofoi lɛ akɛ esaaa akɛ ‘amɛmli joɔ’ yɛ amɛnyɛmimɛi ni efi amɛ lɛ anɔ. (1 Yohane 3:17) Ni mla ni Nyɔŋmɔ kɛha Israelbii lɛ kɛɛ tɛɛ akɛ: “Kaawaje otsui, ni kaamia odɛŋ yɛ onyɛmi ohiafo lɛ nɔ; shi moŋ onine akpɔ yɛ enɔ, ni ofa lɛ bɔ ni aaashɛ lɛ yɛ efimɔ ni efi lɛ lɛ naa.”—5 Mose 15:7, 8.
No hewɔ lɛ, shikafalɔ lɛ fee jogbaŋŋ akɛ ekɛ shika lɛ ha ni akɛtsa gbekɛyoo lɛ. Kɛ hoo lɛ enine shɛ tsofafeemɔ ni he hiaa lɛ lɛ nɔ. Shi mla ni akɛha Israelbii lɛ fa kroko yɛ. Ekɛɛ: “Kɛji ofa mimaŋbii lɛ ateŋ ohiafo ko ni kɛo yɔɔ shika lɛ, kaashi lɛ akapele, ni kaahe lɛ hekpa hu.” (2 Mose 22:25) Mɛni hewɔ esaaa akɛ Yudafoi lɛ faa amɛhe shika kɛ hekpa lɛ?
Kaimɔ akɛ, kɛjɛ shishijee lɛ Yudafoi lɛ ateŋ mɛi babaoo ji okwaafoi, shi jeee jarayelɔi. Kɛji akɛ okwaafonyo ko ni huɔ amɛweku shikpɔŋ nɔ Iɛ babi faa nii lɛ, ebaanyɛ efee anɔkwale akɛ ebaje fimɔ mli. Mla lɛ bu lɛ akɛ ekolɛ “efi” mɔ ni faa shika lɛ. Ekolɛ eshara enina lɛ ni eŋmɔshi nii lɛ eŋãla, aloo yɛ yiŋtooi komɛi ahewɔ lɛ shika ni baaha enyɛ etsu nii kɛyashi wɔsɛɛ afi nikpamɔ he he miihia lɛ. Hekpa ni aaabi yɛ shihilɛi ni tamɔ nɛkɛ mli lɛ tsɔɔ akɛ ootsɔ onyɛmi lɛ fimɔ be lɛ nɔ ona nii. Enɛ etsɔɔɔ suɔmɔ, ni afa Israelbii lɛ akɛ: “Suɔmɔ onaanyo taakɛ bɔ ni osumɔɔ bo diɛŋtsɛ ohe.”3 Mose 19:18.
Yɛ be mli ni Kristofoi bɛ nakai blema mla lɛ shishi ŋmɛnɛ lɛ, eji gbɛnaa nii ni ka amɛnɔ lolo akɛ amɛsumɔ amɛhe. Yesu kɛɛ: “Suɔmɔ onaanyo tamɔ bɔ ni osumɔɔ bo diɛŋtsɛ ohe.” (Mateo 22:39) No hewɔ lɛ esaaa akɛ Kristofonyo hu tsɔɔ naagba ni eba enyɛmi lɛ nɔ lɛ nɔ enaa he sɛɛ kɛtsɔ hekpa ni eeebi yɛ be mli ni efi enyɛmi ni eebi faa nii lɛ.
Anɔkwale lɛ ji akɛ, yɛ fimɔ bei amli lɛ Kristofoi yeɔ buaa amɛhe babaoo fe faa nii kɛkɛ. Amɛkeɔ nii. Akɛ nikee nii ni jɛ Kristofoi ni yɔɔ Asia Bibioo lɛ aŋɔɔ lɛ ha Paulo kɛ Barnaba yɛ klɛŋklɛŋ afii oha lɛ mli ni amɛkɛyaha amɛnyɛmimɛi ni yɔɔ Yudea ni naa nɔ yɛ hɔmɔ ni eba jɛmɛ hewɔ lɛ. (Bɔfoi lɛ Asaji 11:29, 30) Nakai nɔŋŋ hu ŋmɛnɛ kɛji akɛ oshara ba he ko lɛ, Kristofoi kɛ nikee nii majeɔ koni akɛye abua amɛnyɛmimɛi lɛ.
Yesu wo hewalɛ yɛ nɛkɛ mumɔ nɛɛ nɔŋŋ he, akɛ: “Kaatsɔ ohe kɛmiijɛ mɔ ni taoɔ ni ofa lɛ nɔ ko ni hekpa bɛ he lɛ he.” (Mateo 5:42, NW) No hewɔ Iɛ Kristofonyo Iɛ buɔ fimɔ ni eba enyɛmi lɛ nɔ yɛ be kuku ko mli lɛ akɛ hegbɛ ni ena ni ekɛaajie suɔmɔ kpo etsɔɔ. Esa akɛ eye ebua bɔ ni eeenyɛ, kɛ nii ni eeeke yaka aloo faa nii ni ekɛaaha ni hekpa bɛ he. Ŋwanejee ko bɛ he akɛ eji shikafalɔ ni wɔtsi eta kɛtsɔ hiɛ lɛ kɛ Kristofoi ashishitoo mlai tsuɔ nii kulɛ, ebaasusu he hu yɛ nɛkɛ gbɛ nɔ.
Faa Nii Lɛ Ni Aaawo
Nifalɔ lɛ jeee mɔ ni gbɛnaa nii ko kaaa enɔ yɛ enɛ mli. Paulo wo Kristofoi aŋaa akɛ: “Nyɛkahiɛa mɔ ko mɔ ko nyɔmɔ akɛ ja suɔmɔ ni nyɛkɛaasumɔ nyɛhe.” (Romabii 13:8) No hewɔ lɛ esa akɛ nifalɔ lɛ hiɛ ahi nɔ ni efa lɛ nɔ koni ewo enyɔmɔ lɛ mra bɔ ni eeenyɛ. Esaaa akɛ esusuɔ akɛ, akɛni mɔ ni kɛ shika lɛ falɛ lɛ ji niiatsɛ fe lɛ hewɔ Iɛ, ehe ehiaaa ni ewo nyɔmɔ lɛ. Yɛ nakai gbɛ nɔ nɔŋŋ esaaa akɛ ekpaa gbɛ akɛ enaanyo Kristofonyo ko ni ji datrɛfonyo loo mlalelɔ ko aaatsu nɔ ko aha lɛ ni ewoŋ lɛ enɛ he nyɔmɔ.
Yesu kɛɛ: “Shi nyɛhaa nyɛwiemɔ afea: ‘Hɛɛ, hɛɛ!,dabi, dabi.” (Mateo 5:37) Yɛ gbɛ kroko nɔ lɛ, esa akɛ Kristofonyo aye ewiemɔ nɔ. Kɛ efa shika ni ewo shi akɛ ebaawo nyɔmɔ, aloo ebɔ nyɔmɔ lɛ, belɛ esa akɛ efee bɔ fɛɛ bɔ ni eeenyɛ ni ewo nyɔmɔ lɛ. Bɔni afee ni eye ebua lɛ, ni ana nɔmimaa akɛ ŋwanejee ko baŋ amɛteŋ lɛ, esa akɛ aŋma nɔ ko afɔ shi ni tsɔɔ shika lɛ falɛ, gbɛ ni aaatsɔ nɔ awo kɛ ekrokomɛi.
Shikaafaa Kɛ Ehekpa
Ani hekpa ni abiɔ lɛ tsɔɔ akɛ abɛ suɔmɔ yɛ be fɛɛ mli? Jeee nakai. Esa akɛ ayoo akɛ, yɛ be mli ni esaaa akɛ Yudafoi lɛ biɔ hekpa shi kɛjɛɔ amɛnanemɛi Israelbii adɛŋ lɛ, esoro no yɛ gbɔi anɔ̃ he. Mla lɛ kɛɛ akɛ, “Mɔ kpɔŋ lɛ ohe hekpa yɛ.” (5 Mose 23:20) Mɛni hewɔ ajie mli nɛkɛ? Ejaakɛ mɔ kpɔŋ ni yɔɔ Israel lɛ baanyɛ afee jarayelɔ, ni ebaanyɛ eba akɛ eefa shika lɛ kɛha jarayeli. No hewɔ lɛ jwɛŋmɔ yɛ mli akɛ mɔ ni faa lɛ shika lɛ aaaná esɛɛnamɔi lɛ ahe sɛɛ, ni ebaanyɛ efee enɛ kɛtsɔ hekpa ni eeebi nɔ.
Yesu eteee shi ewooo shishitoo mla ni kɔɔ shika ni akɛaafa ni ahe hekpa lɛ he. Etsɔɔ enɛ yɛ ebɛbuai lɛ ekome mli. Etsi ablade ko ni fa gbɛ ni eshi shika eha etsuji lɛ ta. Beni eku esɛɛ kɛba lɛ etsɛ amɛ koni amɛbabu akɔntaa, ni ena akɛ tsuji lɛ ateŋ mɛi pii tsɔmɔ shika lɛ he ni amɛna he sɛɛ. Ajie mɛnɛɛmɛi ayi. Shi tsulɔ ko kɛ enɔ tsuuu nii; no hewɔ Iɛ ebɛ sɛɛnamɔ ni ekɛaatsɔɔ. Ekɛyatooo shikatoohe po—ni tsɔɔ akɛ ekɛmiifa shikatoohe koni amɛkɛtsu nii—koni ena hekpa yɛ he. Tsulɔ nɛɛ nuŋtsɔ Iɛ ka ehiɛ.—Luka 19:11-24.
Ni ŋmɛnɛ hu? Kristofoi yei enyɔ ko to nitsumɔ he gbɛjianɔ. Mɔ kome kɛ shika ni shɛɔ Amerika shika dɔla 20 baafa enaanyo Iɛ daa gbi. Kɛkɛ lɛ nifalɔ lɛ kɛbaahe niyenii ni ehɔ̃ɔ yɛ jara nɔ. Kɛ gbi lɛ ba naagbee lɛ ebaaná aaafee dɔla 25, kɛkɛ lɛ ekɛ emli dɔla 21 eha mɔ ni kɛ shika lɛ falɛ lɛ, kɛkɛ lɛ ekɔ dɔla 4 Iɛ. Dɔla 4 akɛ gbi kome nyɔmɔwoo lɛ jeee nɔ ni ekaaa yɛ nakai maŋ lɛ mli.
Je lɛ he ko yɛ ni Kristofonyo nuu ko kɛ ehe wo weku nitsumɔ ko mli. Yɛ jeŋ nilee ni faa yɛ nitsumɔ nɛɛ mli hewɔ lɛ, ele akɛ etsɛŋ ni enitsumɔ lɛ baagu aloo eeeba naagbee. Shi hegbɛ yɛ akɛ eeenyɛ ekɛ ehe awo nitsumɔ kroko mli. Naagba lɛ pɛ ji akɛ, shika babaoo he miihia. No hewɔ lɛ efa shika kɛjɛ enaanyo Kristofonyo ŋɔɔ, ni ewo shi akɛ ebaawo shika lɛ he hekpa ko daa nyɔŋ nɔ.
Ani nɛkɛ gbɛjianɔtoo nɛɛ teɔ shi ewoɔ mumɔ ni yɔɔ Nyɔŋmɔ mla ni ekɛha Israelbii lɛ mli akɛ amɛkahe hekpa kɛmiijɛ amɛhe lɛ? Dabi! Kɛ shika he ehiaaa mɔ ko waa, shi eesumɔ ni efa shika—ekolɛ kɛha nitsumɔ loo jarayeli ko lɛ—no lɛ nɔ ko bɛ ni tsɔɔ akɛ esaaa akɛ mɔ ni kɛ shika lɛ faa lɛ biɔ hekpa. Hekpa lɛ falɛ baanyɛ afee enyiɛ? Enɛ baanyɛ adamɔ nɔ hewɔ ni afaa shika lɛ nɔ, nɔ ni mɛi enyɔ lɛ baakpɛlɛ nɔ, kɛ maŋ lɛ mla. Yɛ klɛŋklɛŋ gbɛjianɔtoo ni wɔtsi ta lɛ mli lɛ, oha mlijaa 5 akɛ hekpa gbi kome lɛ baanyɛ afee nɔ ni fa tsɔ̃. Shi nifalɔ lɛ miiná oha mlijaa 25 ákɛ sɛɛnamɔ ni eyɛ miishɛɛ akɛ eeeha mɔ ni falɛ shika lɛ enɛ eko.
Shi kɛlɛ, kɛ naagba ko te shi yɛ sɛɛ mli lɛ, ebafeŋ nɔ ni jwɛŋmɔ yɔɔ mli akɛ nifalɔ lɛ aaawie huhuuhu akɛ hekpa lɛ fa tsɔ̃, kɛ ejɛ esuɔmɔ mli ekpɛlɛ nɔ kɛjɛ shishijee. Biɛ hu ji he ni ehi ni jwɛŋmɔ yɛ mli akɛ aaaŋma shika lɛ kɛ ehekpa lɛ he nii fɛɛ afɔ shi, koni naataomɔ ko akate shi yɛ he yɛ sɛɛ mli.
Hegbɛi Ni Akɛaajie Suɔmɔ Kpo Atsɔɔ
Kɛ gbɛjianɔ ni ato nɛɛ tee nɔ fɛfɛo lɛ, ebaanyɛ efee sɛɛnamɔ kɛha mɔ fɛɛ mɔ. Shi je ni aleee nɔ ni baa wɔ mli wɔyɔɔ nɛɛ, ni nibii fɔɔ fitemɔ. Akɛ nɔkwɛmɔ nɔ lɛ, mɛni baaba kɛ aju yoo ni wɔtsɔ hiɛ wɔtsi eta lɛ shika ni ji dɔla 20 ni efa lɛ? Aloo ekolɛ gbɛjianɔtoo ni ka amɛteŋ lɛ yatsuuu nii taakɛ amɛhiɛ ka nɔ lɛ, ni nifalɔ lɛ nyɛɛɛ awo hekpa ni ewo shi yɛ he lɛ?
Biblia lɛ kɛ mlai komɛi ni aaatsɔ nɔ atsu naagbai nɛɛ ehe nii haaa, shi gbɛnaa nii lɛ kɔɔ amɛhe lolo: “Suɔmɔ onaanyo tamɔ bɔ ni osumɔɔ bo diɛŋtsɛ ohe.” (Mateo 22:39) Kɛji akɛ mɛi enyɔ lɛ fɛɛ kɛ nilee mumɔ tsɔɔ nii ahe susumɔ ni amɛyɔɔ kɛha amɛhe yɛ gbɛ ni ŋmɛɔ pɛpɛɛpɛ nɔ, ni amɛyoo shihilɛ lɛ diɛŋtsɛ, ni amɛkpɛlɛ ŋaawoo ni aaajie yi atsɔɔ amɛ lɛ nɔ lɛ, no lɛ amɛbaanyɛ amɛtsu saji ahe nii yɛ gbɛ ni yɔɔ fɛo nɔ.
Eka shi faŋŋ akɛ bɔfo Paulo ejieee yi akɛ Kristofoi kɛ amɛnyɛmimɛi aya saneyelihe yɛ shika he naagba hewɔ. Ekɛɛ akɛ: “Enɛ lɛ nyɛto kpa momo, akɛni nyɛkɛ nyɛhe yeyeɔ saji saji lɛ. Mɛɛba nyɛhaa ayenyɛ amim moŋ? Mɛɛba nyɛhaaa ashishiunyɛ moŋ?—1 Korintobii 6:7.
Esa akɛ Kristofonyo nifalɔ ni jeee “hiɛjoolɔ” lɛ asumɔ diɛŋtsɛ akɛ eeewo enyɔmɔ lɛ. (1 Timoteo 3:8) Biblia lɛ kɛɔ wɔ akɛ “mɔ fɔŋ faa nii ni ewooo nyɔmɔ.” (Lala 37:21) Eyɛ mli akɛ naagbai komɛi ni akpaaa gbɛ baate shi moŋ, shi kɛlɛ, esumɔɔɔ ni abuɔ lɛ afataa ‘mɛi fɔji’ ahe. Esa akɛ esumɔ akɛ eeefee mɔ ni ehiɛɛɛ “mɔ ko mɔ ko nyɔmɔ” ja suɔmɔ pɛ. (Romabii 13:8) No hewɔ lɛ esa akɛ ekɛ woo kɛ bulɛ atsu nii shi ekatao mla mli hegbɛi koni etsɔ nomɛi anɔ ejo gbɛnaa ni ka enɔ lɛ naa foi.
Yɛ gbɛ kroko nɔ lɛ, ehe miihia ni mɔ ni kɛ shika faa lɛ kɛ shishinumɔ atsu egbɛkpamɔi ahe nii. Ele akɛ oshara yɛ shika ni ekɛfaa mɛi lɛ mli. No hewɔ lɛ esaaa akɛ ekɛ nɔnyɛɛ babaoo baa nifalɔ loo nyɔmɔtsɛ lɛ nɔ. Ekolɛ ebaanyɛ efee akɛ shika lɛ eko po bɛ ni ekɛaawo nyɔmɔ. Kristofoi pii ni ebaje shihilɛ ni tamɔ nɛkɛ mli lɛ ejie amɛhe kpo akɛ jeee “shika suɔlɔi” ji amɛ yɛ be kakadaŋŋ ni amɛhaa mɛi ni hiɛ amɛ nyɔmɔ lɛ, aloo sane lɛ ni amɛkpɛlɛɔ nɔ koni asaa yɛ shishinumɔ kpakpa mli lɛ hewɔ. (1 Timoteo 3:3) Mɛi komɛi kɛ nyɔmɔ lɛ fɛɛ po eke.
Naagbai ni baanyɛ ate shi yɛ shikafaa he lɛ teɔ sanebimɔ kroko shi: “Ani ehe miihia diɛŋtsɛ?” Biblia lɛ ewieee eshiii shikafaa kɛ ehe miihia diɛŋtsɛ. Shi yɛ be babaoo mli lɛ ehe ehiaaa. Yɛ bei pii amli lɛ “hiŋmɛii lɛ asɛɛdii nii mli bawaa fe tsiimɔ ni yɔɔ kotoku lɛ mli, ni gbɔmɛi yafaa shika koni amɛkɛhe fɛo nibii ni he ehiaaa amɛ: (1 Yohane 2:16) Yɛ naagbee lɛ esa akɛ awo nyɔmɔ lɛ. No hewɔ lɛ Biblia Iɛ bɔɔ kɔkɔ tɛ̃ɛ akɛ: “Nifalɔ lɛ, mɔ ni falɛ lɛ tsulɔ ji lɛ.”—Abɛi 22:7.
Shi Iɛlɛŋ, kɛ shikafaa baaya nɔ yɛ nyɛmimɛi Kristofoi ateŋ lɛ, ekɛ hegbɛ haa koni ajie Kristofoi asui kpakpai akpo. Akɛ nɔkwɛmɔ nɔ lɛ, bɔ ni ashweɔ diɛŋtsɛ akɛ aaatsu gbɛnaa ni ka shi lɛ he nii, mɛi krokomɛi ahilɛ he susumɔ kɛ shika suɔmɔ ni aaatsi he kɛaajɛ he lɛ baaye abua ni shikafaa lɛ aya nɔ yɛ Kristofoi asuɔmɔ mli. Yɛ nɛkɛ gbɛ nɔ lɛ, belɛ abaabo Biblia mli famɔ nɛɛ toi: “Nyɛfea nyɛ nii fɛɛ yɛ suɔmɔ mli.”—1 Korintobii 16:14.
September Daa Gbi Ŋmalɛ
(Kɛ́ ootao ona bɔ ni saji nɛɛ ji diɛŋtsɛ lɛ, no lɛ kwɛmɔ wolo lɛ mli)