Bɔ ni Kristofoi Feɔ Amɛ Nii yɛ Amɛhe Guɔ ni Agbeɔ yɛ Maŋ lɛ He
KƐ MƆ ko gbe ohe guɔ loo ewie amale wiemɔi yɛ ohe lɛ, te onuɔ he ohaa tɛŋŋ? Yɛ adebɔɔ su naa lɛ, edɔɔ bo waa. Yehowa Odasefoi hu nuɔ he nakai nɔŋŋ be fɛɛ be ni aŋmalaa amɛhe saji ni ejaaa loo ejeee anɔkwale yɛ adafitswaa woji amli lɛ. Shi taakɛ Yesu wie yɛ Mateo 5:11, 12 lɛ, amɛkã he amɛyɛ yiŋtoo ni baaha amɛmii ashɛ amɛhe.
Akɛ nɔkwɛmɔ nɔ lɛ, Katolik wolo ko ni aŋma yɛ Germany lɛ wie akɛ “abiɔ ni Odasefonyo fɛɛ Odasefonyo kɛ enyɔmɔwoo ni enaa lɛ mlijaa oha mli 17 kɛyashi 28 aha kuu lɛ nitsumɔ he yitso lɛ.” Shi, Yehowa Odasefoi jeee mligbalamɔ kuu, ni tooyeli ni jɛɔ suɔmɔ mli pɛ akɛtsuɔ amɛnitsumɔ lɛ he nii. Nɔ ni aŋma nɛɛ laka mɛi ni kane lɛ ateŋ mɛi babaoo, ni eji dɔlɛ sane waa kɛha Yehowa Odasefoi. Shi te esa akɛ anɔkwale Kristofoi afee amɛ nii yɛ amɛhe guɔ ni agbeɔ yɛ adafitswaa woji amli lɛ he amɛha tɛŋŋ?
Nɔkwɛmɔ nɔ Kɛha Kristofoi ni Amɛnyiɛ Sɛɛ
Mateo yitso 23 lɛ tsɔɔ bɔ ni Yesu wie eshi ejamɔ mli shitee-kɛ-wolɔi lɛ waa yɛ amɛ osatofeemɔ kɛ malemɔ lɛ hewɔ. Ani enɛ feɔ nɔkwɛmɔ nɔ kɛhaa Kristofoi ŋmɛnɛ, yɛ bɔ ni sa akɛ amɛfee amɛ nii yɛ mɛi ni wieɔ shiɔ amɛ lɛ ahe lɛ gbɛfaŋ? Jeee nakai. Nyɔŋmɔ Bi lɛ wie eshi ejamɔ mli shitee-kɛ-wolɔi lɛ yɛ hegbɛ krɛdɛɛ kɛ sɛɛyoomɔ ni eyɔɔ lɛ hewɔ, ni efee nakai yɛ gbɔmɛi asafoi babaoo ni boɔ lɛ toi lɛ asɛɛnamɔ hewɔ.
Mateo 15:1-11 gbaa wɔ akɛ awie ashi Yesu ejaakɛ akɛɛ ekaselɔi lɛ yeee Yudafoi ablema saji lɛ anɔ. Te Yesu fee enii yɛ he eha tɛŋŋ? Edamɔ shi shiŋŋ ni egbugbãaa. Bei komɛi lɛ, Yesu kɛ mɛi ni wieɔ shiɔ lɛ lɛ kpeɔ hiɛ-kɛ-hiɛ ni ehaa amɛ hetoo, ni ekɛkuɔ amɛsusumɔi ni ejaaa lɛ anaa. Kɛ wɔɔwie he lɛ, Kristofoi ni yɔɔ ŋmɛnɛ lɛ tɔ̃ɔɔ kɛji amɛmiibɔ mɔdɛŋ ni amɛjaje shishinumɔi ni ejaaa ni mɛi yɔɔ yɛ amɛ nitsumɔ loo tsɔɔmɔi ahe lɛ, ni amɛka nibii amligbalamɔ kɛtsɔ anɔkwalei akpojiemɔ nɔ, yɛ gbɛ ni nilee yɔɔ mli nɔ. Amɛfeɔ enɛ ni amɛkɛye amɛbua gbɔmɛi anɔkwafoi lɛ ni amɛyoo akɛ Yehowa Odasefoi ni awieɔ ashiɔ lɛ ejaaa, ni eji amɛ heguɔgbee.
Shi kadimɔ bɔ ni Yesu fee enii eha yɛ be fioo ko sɛɛ beni ekaselɔi lɛ bakɛɛ lɛ akɛ: “Ole akɛ, beni Farisifoi lɛ nu nɛkɛ wiemɔi nɛɛ, efee amɛ taŋ?” Efee nɛkɛ Farisifoi nɛɛ “taŋ”—jeee akɛ ehao amɛ kɛkɛ, shi moŋ amɛbatsɔmɔ shitee-kɛ-wolɔi ni ekpɛlɛɛɛ tsakemɔ, ni Yesu kpoo amɛ. No hewɔ lɛ eha amɛ hetoo akɛ: “Nyɛkadia amɛ sɛɛ. Shwilafoi ni tsɔɔ shwilafoi gbɛ ji amɛ.” Shishinumɔ ko bɛ he ákɛ akɛ shitee-kɛ-wolɔi ni tamɔ nɛkɛ aaatsa nɔ awie, sɛɛnamɔ ko baŋ he haŋ mɔ ko, ni naataamɔ ni woŋ yibii ji nɔ ni baajɛ mli aba. (Mateo 7:6; 15:12-14; okɛto 27:11-14 he.) Hetoo ni Yesu ha lɛ tsɔɔ akɛ “dioofeemɔ be yɛ, ni wiemɔ be yɛ.”—Jajelɔ 3:7.
Yehowa Odasefoi kpaaa gbɛ akɛ mɔ fɛɛ mɔ baawie amɛhe ekpakpa. Amɛhaa Yesu wiemɔi nɛɛ hiɔ amɛjwɛŋmɔ mli, akɛ: “Kpoo ha nyɛ, kɛji mɛi fɛɛ aaawie nyɛhe ekpakpa lɛ, ejaakɛ nakai nɔŋŋ amɛtsɛmɛi lɛ fee amale gbalɔi lɛ.” (Luka 6:26) Be ko lɛ, abi C. T. Russell, Buu Mɔɔ Asafo lɛ klɛŋklɛŋ sɛinɔtalɔ lɛ nɔ hewɔ ni efaaa ehe yɛ eheguɔgbelɔi ahiɛ lɛ. Eha hetoo akɛ: “Kɛji okɛɛ oodamɔ shi ni oshi gbee fɛɛ gbee ni boɔ ewoɔ bo lɛ ŋtia lɛ, no lɛ oshɛŋ shɔŋŋ kɔkɔɔkɔ.”
No hewɔ lɛ esaaa ni wɔhaa wiemɔi ni wɔ shitee-kɛ-wolɔi wieɔ lɛ gbalaa wɔjwɛŋmɔ kɛjɛɔ sɔɔmɔ ni wɔkɛhaa Nyɔŋmɔ lɛ he. (Lala 119:69) Nyɛhaa wɔkɛ wɔjwɛŋmɔ afɔa anɔkwa Kristofoi anitsumɔ, ni ji, sanekpakpa jajemɔ lɛ nɔ. Nɔ ni baajɛ mli aba ji akɛ, wɔbaana hegbɛi ni wɔkɛha saji ahetoo ni wɔkɛtsɔɔ yiŋtoo titri ni yɔɔ wɔ nitsumɔ lɛ sɛɛ, akɛ nɔ ni haa mɔ jeŋba yaa hiɛ ni etsɔɔ lɛ nii kɛjɛɔ Nyɔŋmɔ Wiemɔ lɛ mli.—Mateo 24:14; 28:19, 20.
Ani Esa akɛ Oha Shitee-kɛ-woo Wiemɔi Ahetoo?
Yesu wie yɛ esɛɛnyiɛlɔi lɛ ahe akɛ: “Nyɛjɛɛɛ je lɛŋ . . . , no hewɔ je lɛ nyɛɔ nyɛ lɛ.” (Yohane 15:19) Adafitswaa woji amli saji babaoo ni gbeɔ Yehowa Odasefoi ahe guɔ waa lɛ ji nɛkɛ nyɛɛ nɛɛ kpojiemɔ, ni esa akɛ wɔku wɔhiɛ wɔshwie enɛɛmɛi anɔ. Shi kɛlɛ, bei komɛi lɛ adafitswalɔi lɛ baawie saji komɛi ni tsɔɔ akɛ amɛleee Odasefoi lɛ ahe saji jogbaŋŋ, aloo etsimɔɔ anɔkwalei komɛi anɔ loo ehaaa eje kpo jogbaŋŋ. Ekolɛ adafitswaa woji amli niŋmalɔi lɛ naa amɛ saji lɛ kɛjɛɔ mɛi ni yɔɔ wɔhe jwɛŋmɔ fɔŋ lɛ aŋɔɔ. Kɛji wɔbaaku wɔhiɛ wɔfɔ saji komɛi ni ji amale ni akala yɛ adafitswaa woji amli lɛ anɔ aloo wɔɔfa anɔkwale lɛ he kɛtsɔ gbɛ ni sa nɔ jio, edamɔ shihilɛ ni yɔɔ, kɛ mɔ ni wieɔ shiɔ wɔ lɛ, kɛ oti ni ekɛma ehiɛ lɛ nɔ.
Bei komɛi lɛ, abaanyɛ ajaje anɔkwalei lɛ kɛtsɔ wolo ni aaaŋma jogbaŋŋ kɛyaha adafitswaa wolo ŋmalɔ lɛ nɔ, kɛji aŋma wolo lɛ mli saji lɛ fɛɛ yɛ adafitswaa wolo lɛ mli. Shi wolo ni tamɔ nɛkɛ lɛ baanyɛ atsu nɔ ni akpaa gbɛ akɛ ebaatsu lɛ sɛɛsɛɛ moŋ kwraa. Yɛ mɛɛ gbɛ nɔ? Ekolɛ nakai feemɔ baaha shishijee wiemɔ ni jeee anɔkwale lɛ agbɛ ashwa waa, aloo no baaha shitee-kɛ-wolɔi lɛ ana hegbɛ babaoo ni amɛkala amalei loo heguɔgbee wiemɔi amɛwo adafitswaa woji amli. Bei pii lɛ, nilee yɛ mli akɛ aaashi sane ni kɔɔ wolo ni ataoɔ aŋma ayaha adafitswaa wolo ŋmalɔ lɛ he lɛ aha onukpai lɛ ni amɛkpɛ amɛyiŋ yɛ he. Kɛ adafitswaa wolo mli sane fɔŋ ko ha mɛi komɛi na wɔhe jwɛŋmɔ fɔŋ lɛ, Buu Mɔɔ Asafo lɛ nitsumɔ he nine lɛ baanyɛ atswa asafoi ni yɔɔ nakai maŋ lɛ mli lɛ adafi yɛ anɔkwalei lɛ ahe, koni no aha shiɛlɔi fɛɛ anyɛ amɛha mɛi ni aaabi amɛ saji yɛ he lɛ hetoo ni sa.
Shi ani ehe miihia ni wɔ fɛɛ wɔkɛ wɔhe awo nɛkɛ amale wiemɔi ni akɛfolɔɔ wɔnaa nɛɛ ahetoo hamɔ mli aŋkroaŋkro kwraa? Yesu ŋaawoo ni ekɛha akɛ “nyɛkadia amɛ sɛɛ,” nyɛkafoa amɛdaaŋ lɛ, kɔɔ nɛkɛ shitee-kɛ-wolɔi akuu nɛɛ he. Anɔkwa Kristofoi yɛ Biblia mli yiŋtoi kɛha kpoomɔ ni amɛkpooɔ hemɔkɛyeli kwalɔi kɛ amɛsusumɔi lɛ. (1 Korintobii 5:11-13; Tito 3:10, 11; 1 Yohane 2:19; 2 Yohane 10, 11) Kɛji mɔ ko kɛ anɔkwayeli miitao ele lɛlɛŋ akɛ ani wiemɔi ni awieɔ ashiɔ Odasefoi lɛ damɔ anɔkwa saji anɔ, loo eji amale lɛ, bei pii lɛ, bo diɛŋtsɛ onilee ni oyɔɔ nɔmimaa jogbaŋŋ yɛ he lɛ kɛkɛ fa bɔ ni obaanyɛ okɛha lɛ hetoo.—Kwɛmɔ Buu-Mɔɔ September 1, 1986, baafa 12.
Kɛ okɛ saji ni jeee anɔkwale, ni aŋmala awo adafitswaa woji amli kpe lɛ, ha Abɛi 14:15 ŋaawoo lɛ ahi ojwɛŋmɔ mli, akɛ: “Mɔ ni nako jwɛŋmɔ lɛ, eheɔ wiemɔ fɛɛ wiemɔ eyeɔ, shi hiɛtɛlɔ leɔ enanenaa kwɛmɔ.” Yɛ Switzerland lɛ, mɛi pii amli fu waa beni adafitswaa wolo ko mli sane ko ni aŋma ni kanya mɛi ahenumɔi waa lɛ wie akɛ Odasefonyo gbekɛ yoo ko gbo akɛni ewekumɛi ekpɛlɛɛɛ ni datrɛfoi gbalaa la amɛwoɔ emli lɛ hewɔ. Shi ani nakai ji anɔkwale ni yɔɔ sane lɛ mli? Dabi. Helatsɛ lɛ ekpɛlɛɛɛ ni agbala la awo emli yɛ jamɔ mli yiŋtoi ahewɔ, shi ekpɛlɛ nɔ akɛ akɛ nibii krokomɛi ni la fataaa he baanyɛ atsu ehe nii. Kulɛ abaanyɛ aje enɛ kɛ nitsumɔ shishi amrɔ nɔŋŋ ni be fitemɔ ko bɛ mli, ni kulɛ ekolɛ eyi baanyɛ ana wala. Shi, helatsamɔ he lɛ gbala saji amli aahu kɛfite be ni he ehiaaa, aahu kɛyashi be mli ni nibii ekpe sɛɛ tsɔ fe nine. Adafitswaa wolo lɛ mli sane lɛ etsiii nɛkɛ anɔkwalei nɛɛ atã.
No hewɔ lɛ, susumɔ anɔkwale ni yɔɔ saji nɛɛ amli lɛ he okwɛ jogbaŋŋ. Wɔbaanyɛ wɔgbala mli wɔtsɔɔ mɛi ni biɔ saji lɛ akɛ asafo lɛ mli onukpai kwɛɔ nɛkɛ saji nɛɛ yɛ suɔmɔ mli, ni amɛfeɔ nakai yɛ Biblia mli gbɛtsɔɔmɔi kɛ gbeekpamɔ naa. Shishitoo mlai ahe ni wɔkpɛtɛɔ beni wɔhaa mɛi ahetoo lɛ tsiɔ wɔ gbɛ koni wɔkamu saji anaa yɛ gbɛ ni ejaaa nɔ.—Abɛi 18:13.
Saji ni Bo Diɛŋtsɛ Ooole lɛ He Miihia
Klɛŋklɛŋ afii oha lɛ mli lɛ, gbɔmɛi wie Yesu Kristo he amale wiemɔi koni amɛkɛfite egbɛi, ni mɛi komɛi po wie akɛ eji maŋjwalɔ. (Luka 7:34; 23:2; okɛto Mateo 22:21 he.) Yɛ sɛɛ mli lɛ, Kristofoi asafo hee lɛ kɛ shitee-kɛ-woo ni egbɛ eshwa hei babaoo kpe kɛjɛ jamɔ mli bii kɛ je lɛŋ bii fɛɛ adɛŋ. Akɛni “je nɛŋ kwashiai anii lɛ Nyɔŋmɔ hala” hewɔ lɛ, mɛi babaoo ebuuu etsuji lɛ kwraa. (1 Korintobii 1:22-29) Esa akɛ anɔkwa Kristofoi ni yɔɔ ŋmɛnɛ lɛ asusu heguɔgbee he, ejaakɛ eji yiwaa sɔrɔtoi lɛ eko.—Yohane 15:20.
Shi kɛlɛ, Yehowa Odasefoi ahiɛ sɔɔ waa, kɛji mɔ ni amɛkɛwieɔ lɛ jieɔ jwɛŋmɔ kpakpa kpo, ni ejieɔ su ni tamɔ mɛi ni basara Paulo yɛ Roma lɛ nɔŋŋ kpo, mɛi ni wie akɛ: “Shi wɔmiisumɔ akɛ wɔɔbo ojwɛŋmɔ lɛ toi; ejaakɛ nɛkɛ kuu fã nɛɛ wɔle akɛ awieɔ he efɔŋ yɛ he fɛɛ he.”—Bɔfoi lɛ Asaji 28:22.
Tsɔɔmɔ mɛi ni hiɛ jwɛŋmɔ ni ejaaa lɛ nibii amli, ni okɛ mlihilɛ afee enɛ. (Romabii 12:14; okɛto 2 Timoteo 2:25 he.) Fɔ̃ɔ amɛ nine ni amɛbɔ mɔdɛŋ amɛle Yehowa Odasefoi ahe saji amɛ diɛŋtsɛ, koni no aye abua amɛ ni akɛ amale naafolɔmɔi akalaka amɛ. Obaanyɛ okɛ sane naatsɔɔmɔi ni Buu Mɔɔ Asafo lɛ kɛha lɛ hu atsu nii ni okɛwie asafo lɛ he saji, eyinɔsane, kɛ etsɔɔmɔi ahe otsɔɔ amɛ.a Be ko lɛ, Filipo ha Natanael hetoo ni ekɛɛ lɛ kuku kɛkɛ akɛ: “Ba ni obakwɛ.” (Yohane 1:46) Wɔ hu wɔbaanyɛ wɔfee nakai. Wɔkɛ miishɛɛ miifɔ̃ mɔ fɛɛ mɔ ni sumɔɔ lɛ nine kɛmiiba wɔ Maŋtsɛyeli Asa lɛ nɔ koni lɛ diɛŋtsɛ ebakwɛ nɔ̃ gbɔmɛi ni Yehowa Odasefoi ji, kɛ nɔ ni amɛheɔ amɛyeɔ lɛ eha lɛ diɛŋtsɛ ehe.
Kaaha Shitee-kɛ-Wolɔi Miiwo Ohe Gbeyei
Kwɛ bɔ ni ewoɔ mɔ hewalɛ waa akɛ wɔɔle akɛ heguɔgbee etsiii mɛi anaa ni amɛkatsɔmɔ Odasefoi! Yɛ TV nɔ wiemɔ ko mli yɛ Germany lɛ, hemɔkɛyeli kwalɔi je gbɛ amɛfolɔ amale wiemɔi babaoo amɛshi Odasefoi. Mɔ ko ni kwɛ nɛkɛ nii ni ajie nɛɛ yoo nɛkɛ hemɔkɛyeli kwalɔi nɛɛ awiemɔi lɛ akɛ yaka yiŋsusumɔ ko kɛkɛ, ni no tsirɛ lɛ ni etsa Biblia mli nikasemɔ ni ekɛ Odasefoi feɔ lɛ nɔ. Hɛɛ, bei komɛi lɛ, yibii kpakpa jɛɔ wɔhe guɔ ni agbeɔ yɛ maŋ lɛ mli baa!—Okɛto Filipibii 1:12, 13 he.
Bɔfo Paulo le akɛ mɛi komɛi baabo “amalei” atoi fe bɔ ni amɛbaabo anɔkwale lɛ toi. No hewɔ lɛ eŋma akɛ: “Ohiɛ akã shi yɛ nii fɛɛ mli, miamɔ ohiɛ yɛ amanehului amli, tsu sanekpakpa jajelɔ nitsumɔ lɛ, gbee osɔɔmɔ lɛ naa kwraa!” (2 Timoteo 4:3-5) No hewɔ lɛ kaaha nɔ ko miigbala ojwɛŋmɔ, ni ‘kaaha shitee-kɛ-wolɔi miiwo ohe gbeyei’ kɔkɔɔkɔ. (Filipibii 1:28) Ŋmɛɛ otsui shi blɛoo ni oya nɔ oshiɛ sanekpakpa lɛ kɛ miishɛɛ, ni no baaha onyɛ okɛ shiŋŋ-feemɔ adamɔ wɔhe guɔ ni agbeɔ yɛ maŋ lɛ naa. Hɛɛ, kaimɔ Yesu shiwoo nɛɛ akɛ: “Ajɔɔ nyɛ, kɛji ajɛ nyɛ ni awa nyɛ yi ni amale awie nyɛhe efɔŋ fɛɛ efɔŋ yɛ mihewɔ lɛ. Nyɛnyaa ni nyɛmli afilia nyɛ; shi nyɛ nyɔmɔwoo fa yɛ ŋwɛi; ejaakɛ nakai amɛwa gbalɔi ni tsɔ nyɛhiɛ lɛ ayi.”—Mateo 5:11, 12.
[Shishigbɛ niŋmai]
a Kwɛmɔ woji nɛɛ, Yehowa Odasefoi—Miifee Nyɔŋmɔ Suɔmɔnaa Nii yɛ Ekomefeemɔ Mli yɛ Jeŋ Fɛɛ, Jehovah’s Witnesses in the Twentieth Century, kɛ Jehovah’s Witnesses—Proclaimers of God’s Kingdom.
[Wiemɔ ni akɔ ni akɛmiitsu nii ni yɔɔ baafa 27]
Beni amɛkɛ shitee-kɛ-wolɔi kpe lɛ, Yesu kɛɛ ekaselɔi lɛ akɛ: “Nyɛkadia amɛ sɛɛ.” Mɛni etsɔɔ lɛ?
[Wiemɔ ni akɔ ni akɛmiitsu nii ni yɔɔ baafa 29]
“Ajɔɔ nyɛ, kɛji ajɛ nyɛ ni awa nyɛ yi ni amale awie nyɛhe efɔŋ fɛɛ efɔŋ yɛ mihewɔ lɛ.” —Mateo 5:11