Akpekpei Efee Klalo Kɛha Shihilɛ Ni Sɛɛ Efooo Yɛ Shikpɔŋ Nɔ
1. (a) Mɛɛ wiemɔi ni Yesu kɛɛ Marta ni jɛ Betania lɛ eji be ni esa akɛ gbɔmɛi akpekpei abɔ akai? (b) Mɛɛ nakai wiemɔi lɛ amli fa akpekpei abɔ nyaa he bianɛ, ni mɛni hewɔ?
1 EBAAFEE nɔ ni eba yɛ ebe naa pɛpɛɛpɛ kɛha akpekpei abɔ ni yɔɔ wala mli bianɛ lɛ akɛ amɛaakai Yesu Kristo wiemɔi ni ekɛɛ Marta ni jɛ Betania lɛ: “Miji shitee lɛ kɛ wala lɛ; mɔ ni heɔ minɔ eyeɔ lɛ, kɛji egbo tete lɛ, ehiɛ aaaka; ni mɔ fɛɛ mɔ ni hiɛ ka ni eheɔ minɔ eyeɔ lɛ, egboŋ gbi ko gbi ko kɛaatee naanɔ.” (Yohane 11:25, 26) Eji miishɛɛ sane lɛlɛŋ kɛha nakai akpekpei abɔ ni taoɔ naanɔ wala yɛ jalɛ jeŋ ko mli lɛ akɛ amɛaale akɛ kpaako Yesu wiemɔi nɛɛ tsuɔ nii, nɔ ni ekɛɛ akɛ: “Ni mɔ fɛɛ mɔ ni hiɛ ka ni eheɔ minɔ eyeɔ lɛ, egboŋ gbi ko gbi ko kɛaatee naanɔ” lɛ.
2. (a) Mɛɛ gbɔmɛi aŋkroaŋkroi nɛkɛ Yesu ji “shitee lɛ” kɛha yɛ be mli ni eyɔɔ shikpɔŋ nɔ lolo lɛ? (b) Mɛɛ be pɔtɛɛ nɛkɛ Yesu tsɔɔ yɛ nɔ ni ekɛɛ Marta lɛ mli, ni mɛni hewɔ esa akɛ efee “wala lɛ” eha akpekpei abɔ ni yɔɔ wala mli yɛ nakai be lɛ mli lɛ?
2 Beni Yesu yɔɔ shikpɔŋ nɔ lɛ, no mli lɛ eji “shitee lɛ” kɛha Lazaro kɛ mɛi krokomɛi ni etee amɛ shi lɛ. Shi nɛkɛ ewiemɔi nɛɛ, ni ewie kɛtsɔ shi ni etee Lazaro lɛ hiɛ nɔŋŋ yɛ nakai be lɛ mli lɛ kɔɔ wɔsɛɛ be ko ni yɔɔ shɔŋŋ he. Yesu kɛ enine miitsɔɔ be mli ni ebaatsɔ shitee lɛ kɛ wala lɛ, jeee kɛmiiha esɛɛnyiɛlɔi lɛ ni baafata ehe akɛ nanemɛi niyelɔi yɛ ŋwɛi Maŋtsɛyeli lɛ mli lɛ pɛ, shi kɛha adesai ni egboi ni baana naanɔ wala yɛ wɔshikpɔŋ nɛɛ nɔ yɛ e-Maŋtsɛyeli lɛ shishi lɛ hu. Ehe baahia ni Yesu afee “wala lɛ” aha mɛi ni baahi wala mli yɛ shikpɔŋ nɔ yɛ e-Maŋtsɛyeli lɛ be lɛ mli ni ehe ehiaaa ni atee amɛ shi kɛjɛ shikpɔŋ nɔ gbonyobu ko mli lɛ po. Mɛni hewɔ? Ejaakɛ amɛbaafee mɛi ni hɔ gbele fɔbuu ni jɛ esha ni amɛna akɛ gboshinii kɛjɛ Adam toigbolɔ lɛ ŋɔɔ lɛ shishi lolo. No hewɔ lɛ amɛbaahi gbele shihilɛ mli lolo.—Romabii 5:12.
3. Mɛɛ su ni ajieɔ lɛ kpo hewɔ ni Yesu Kristo batsɔɔ “wala lɛ” kɛhaa gbɔmɛi ni yɔɔ wala mli bianɛ lɛ, ni mɛɛ gbɛ nɔ atsɔɔ atsuɔ nɛkɛ su nɛɛ he nii ŋmɛnɛ yɛ?
3 Maŋtsɛ Yesu Kristo batsɔɔ “wala lɛ” kɛhaa gbɔmɛi ni hiɔ shikpɔŋ nɔ bianɛ lɛ, yɛ anɔkwale ni eji akɛ amɛnaa emli hemɔkɛyeli, ni amɛkɛ nitsumɔi yeɔ nɛkɛ hemɔkɛyeli nɛɛ he odase lɛ hewɔ. Nɔ ni baafata nɛkɛ nitsumɔi nɛɛ ahe yɛ “nibii agbɛjianɔtoo nɛɛ naagbee” be lɛ mli ji he ni akɛaawo Yesu gbalɛ ni yɔɔ. Mateo 24:14 akɛ ashiɛ Nyɔŋmɔ Maŋtsɛyeli lɛ he sanekpakpa lɛ dani gbɛjianɔtoi lɛ “naagbee” aba lɛ mlibaa lɛ mli diɛŋtsɛ. Mateo 24:3; Marko 13:3, 4) Ehe ehiaŋ ni mɛi ni tsɔɔ hemɔkɛyeli ni jeɔ nibii agbɛjianɔtoo ni yɔɔ amrɔ nɛɛ lɛ naagbee lɛ mli, ni kpaa wala gbɛ yɛ Paradeiso ni aku sɛɛ akɛha lɛ mli lɛ agboi kwraa. (1 Yohane 2:17) ‘Amɛbaaku sɛɛ amɛya amɛbalahiiaŋ gbii lɛ amli,’ hɛɛ, kɛya adesa emuuyeli mli tamɔ bɔ ni klɛŋklɛŋ gbɔmɔ, Adam, ji lɛ. Wɔyɛ nɔ ni wɔbaadamɔ nɔ wɔhe wɔye akɛ, gbɔmɛi akpekpei abɔ ni tamɔ nakai yɛ wala mli ŋmɛnɛ ni baana nakai hegbɛ lɛ akɛ mɛi ni baana wala ni sɛɛ efooo yɛ shikpɔŋ nɔ.
4. (a) Yɛ mɛɛ gbɛ nɔ Yesu gbalɛ lɛ tsɔɔ nɔ ni abaanyɛ adamɔ nɔ ana wala ni sɛɛ efooo mli ŋɔɔmɔ yɛ shikpɔŋ nɔ? (b) Yɛ mɛɛ gbɛ nɔ Yesu gbalɛ lɛ tsɔɔ nɔ ni abaanyɛ adamɔ nɔ ana wala ni sɛɛ efooo mli ŋɔɔmɔ yɛ shikpɔŋ nɔ? (b) Mɛɛ “heloo ko” abaahere amɛyiwala kɛyabote gbɛjianɔtoo hee lɛ mli lɛ?
4 Yesu kɛ nɔ ni abaadamɔ nɔ ana hiɛnɔkamɔ ni tamɔ nɛkɛ ha yɛ be mli ni ekɛ egbalɛ ni kɔɔ jaramɔ be ni eko bɛ ni tamɔ nakai ni baaba ni “nibii agbɛjianɔtoo lɛ naagbee” lɛ kɛ fɛɛ baaba naagbee kwraa he lɛ ha lɛ. Ekɛɛ akɛ: “Ejaakɛ no be lɛ mli lɛ, amanebulu babaoo aaaba, ni anako nɔ da kɛjɛ je lɛŋ shishijee mli kɛbashi ŋmɛnɛŋmɛnɛ, ni asaŋ anaŋ enɔ gbi ko gbi ko dɔŋŋ. Ni kɛ afooo no gbii lɛ anɔ kpitioo lɛ, kulɛ ahereŋ heloo ko heloo ko yiwala: shi mɛi ni ahala lɛ ahewɔ lɛ, aaafo no gbii lɛ anɔ kpitioo.” (Mateo 24:21, 22) No hewɔ lɛ abaafo “amanehulu babaoo” lɛ gbii lɛ anɔ kpitioo, koni ahere “heloo ko” ni ji adesai kɛya nibii agbɛjianɔtoo hee lɛ mli. Nɛkɛ heloo nɛɛ baafee heloo kroko ni jeee “mɛi ni ahala” ni yɔɔ shikpɔŋ nɔ lolo ni no mli lɛ amɛmiimɛ amɛhiɛ nyam ni aaawo yɛ ŋwɛi Maŋtsɛyeli lɛ mli kɛ Yesu Kristo lɛ. Kɛ amɛje amanehulu kpeteŋkpele lɛ mli lɛ, nɛkɛ heloo ni ‘ahere amɛyiwala’ nɛɛ baabote nibii agbɛjianɔtoo hee lɛ mli yɛ mɔ ni baafee amɛ-Naanɔ Tsɛ lɛ nɔyeli shishi.—Mateo 13:20, 22, 27; Kpojiemɔ 17:14; Yesaia 9:5, 6.
Oshara Ni Kooloo Ko Kɛbaa
5. Namɛi aŋmalako amɛgbɛi yɛ wala wolo lɛ mli lɛ?
5 Namɔ gbɛi abaana akɛ aŋma yɛ “wala wolo” lɛ ni awie he yɛ Kpojiemɔ 17:8 lɛ nɔ lɛ? Onɔ? Minɔ̃? Bɔni afee ni ekɛ kɔkɔbɔɔ ni akɛhaa yɛ ebe naa pɛpɛɛpɛ aha wɔ lɛ, nakai kuku lɛ kɛɔ akɛ: “Kooloo lɛ ni [Yohane] ona lɛ yɛ, ni ebɛ, ni ebaajɛ bu kwɔŋkwɔŋ lɛ mli eje kpo kɛbaho hiɛkpatamɔ mli: ni mɛi ni yɔɔ shikpɔŋ lɛ nɔ ni aŋmako amɛgbɛi yɛ wala wolo lɛ mli kɛjɛ jeŋ shishijee lɛ anaa aaakpɛ amɛhe, kɛ ana kooloo lɛ akɛ eyɛ, ni ebɛ, tsɛ eyɛ kɛ̃ lɛ.”
6. (a) Mɛɛ be mli okadi “kooloo” lɛ kpeleke shi kɛtee bu kwɔŋkwɔŋ lɛ mli, ni eba ekoŋŋ yɛ mɛɛ su mli? (b) Ni mɛɛ gbɛ ni oshara yɔɔ mli esa akɛ akwa lɛ?
6 Abale nakai okadi “kooloo” lɛ klɛŋklɛŋ akɛ Jeŋmaji Akpaŋmɔ. Ekpeleke shi kɛtee bu kwɔŋkwɔŋ ni anyɛɛɛ atsi he yɛ mli lɛ mli yɛ Jeŋ Ta ni ba kɛjɛ 1939 kɛyashi 1945 lɛ mli, kɛkɛ ni efa kpo kɛjɛ bu kwɔŋkwɔŋ lɛ mli akɛ Jeŋmaji Ekomefeemɔ yɛ ta lɛ sɛɛ. No hewɔ lɛ kɛjɛ 1945 kɛbaa nɛɛ shihilɛ ko ni oshara yɔɔ mli ni baanyɛ asa mɔ ni taoɔ naanɔ wala yɛ Paradeiso shikpɔŋ nɔ lɛ he lɛ yɛ. Abaanyɛ aka lɛ ni etsɔ gbɛ ni haŋ efee mɔ ni sa akɛ aŋmaa egbɛi yɛ “wala wolo” lɛ mli lɛ nɔ. No hewɔ lɛ, ehe miihia ni agbɛnɛ wɔkɛ “jwɛŋmɔ ni nilee yɔɔ mli” atsu nii yɛ su ni wɔhiɛ yɛ okadi “kooloo” lɛ he lɛ mli.—Kpojiemɔ 17:9.
7. (a) Te atsɛɔ kooloo ni tsuɔ tamɔ muneele lɛ ni yɔɔ Kpojiemɔ yitso 17 lɛ ahaa tɛŋŋ yɛ Kpojiemɔ yitso 13 lɛ? (b) Yɛ mɛɛ gbɛ nɔ “kooloo lɛ amaga” lɛ ji shishijee kooloo lɛ henɔ, ni eyitsei kpawo lɛ damɔ shi kɛha mɛni?
7 Nɛkɛ okadi “kooloo” ni yɔɔ Kpojiemɔ yitso 17, ni atsɔɔ mli akɛ etsuɔ tamɔ muneele lɛ ji shishijee “kooloo” ni áwie ehe yɛ Kpojiemɔ yitso 13 lɛ henɔ diɛŋtsɛ. Nɛkɛ kooloo ni tsuɔ tamɔ muneele nɛɛ bafee nɔ ni atsɛɔ lɛ akɛ “kooloo lɛ amaga.” (Kpojiemɔ 17:3; 13:14-18) Taakɛ eshishijee nɔ̃ lɛ ji lɛ, “kooloo lɛ amaga” nɛɛ yɛ yitsei kpawo, ni ekɔɔ “maŋtsɛmɛi kpawo” ahe. Okadi “maŋtsɛmɛi” enumɔ lɛ ni egbee shi lɛ feɔ jeŋ hewalɛi ni ji ‘Mizraim, Asiria, Babilonia, Media kɛ Persia kɛ Hela Maŋtsɛyeli ni Aleksanda Kpeteŋkpele lɛ to lɛ mfoniri. “Maŋtsɛ” ni ji ekpaa lɛ ji Roma Maŋtsɛyeli lɛ ni yɔɔ bɔfo Yohane gbii lɛ amli lɛ. Yɛ yinɔsane naa lɛ, mɔ ni baafee “maŋtsɛ” ni ji kpawo ni baaba yɛ Yohane be lɛ sɛɛ lɛ bafee Angelo-Amerika Jeŋ Hewalɛ lɛ. Ni “maŋtsɛ” ni ji kpaanyɔ, kooloo ni tsuɔ tamɔ muneele lɛ, ákɛ klɛŋklɛŋ kooloo lɛ he “amaga” lɛ, jie ehe kpo klɛŋklɛŋ kwraa ákɛ Jeŋmaji Akpaŋmɔ.—Kpojiemɔ 17:9-14.
8. (a) Kooloo lɛ “akolontoi nyɔŋma” lɛ damɔ shi kɛha mɛni? (b) Mɛɛ be sɛɛkɛlɛ “akolontoi nyɔŋma” lɛ kɛ okadi kooloo lɛ yeɔ maŋtsɛ kɛyashiɔ, ni mɛni baaba mɛi ni amɛnaa kpɛɔ amɛhe kɛ miishɛɛ yɛ nɛkɛ kooloo nɛɛ he lɛ anɔ?
8 Yɛ “akolontoi nyɔŋma” lɛ ni yɔɔ kooloo ni tsuɔ tamɔ muneele lɛ yitsei nyɔŋma” lɛ he lɛ, amɛji maŋkwramɔŋ nɔyelii lɛ fɛɛ ni yɔɔ najiaŋdamɔlɔi yɛ Jeŋmaji Ekomefeemɔ gbɛjianɔtoo lɛ mli lɛ. Nɛkɛ “maŋtsɛmɛi” nɛɛ baaná gbɛi loo hegbɛ yɛ je lɛŋ yɛ be fioo ko mli, tamɔ, “ŋmlɛtswaa kome.” Enɛ tsɔɔ shihilɛ be kuku hu kɛha mɛi fɛɛ ni amɛnaa kpɛɔ amɛhe kɛ miishɛɛ yɛ “kooloo lɛ amaga” lɛ ni eba wala mli ekoŋŋ ni amɛfiɔ esɛɛ lɛ hewɔ lɛ. Aŋmaaa gbɔmɛi ni tamɔ nɛkɛ lɛ agbɛi yɛ “wala wolo” lɛ mli. No hewɔ lɛ mɛi ni sumɔɔɔ ni amɛgboi kɛjɛ wɔshikpɔŋ lɛ nɔ lɛ kɛ amɛhe ebɔŋ amɛhe yɛ “kooloo lɛ amaga” lɛ jamɔ mli.
9. Aato srɛnɛɛ bianɛ aha mɛɔ tawuu, ni mɛni baajɛ tawuu lɛ mli aba?
9 Aato srɛnɛɛ yɛ tawuuhe lɛ agbɛnɛ “Akolontoi nyɔŋma” lɛ efee klalo kɛha tutuamɔ. Kpojiemɔ 17:14 (NW) kɛɔ akɛ: “Mɛnɛɛmɛi kɛ Toobi lɛ baawuu, shi akɛni eji nuŋtsɔmɛi a-Nuŋtsɔ kɛ maŋtsɛmɛi a-Maŋtsɛ hewɔ lɛ, Toobi lɛ baaye amɛnɔ kunim. Agbɛnɛ mɛi ni atsɛ kɛ mɛi ni ahala kɛ mɛi ni yeɔ lɛ anɔkwale lɛ kɛ lɛ baafee nakai.” Enɛ tsɔɔ akɛ shwɛɛnii lɛ, ni ji mɛi ni atsɛ kɛ mɛi ni ahala lɛ kɛ mɛi ni yeɔ lɛ anɔkwale ni yɔɔ shikpɔŋ nɔ lolo lɛ kɛ tutuamɔ ni “akolontoi nyɔŋma” lɛ kɛbaa lɛ baakpe. Shi, Toobi lɛ baaye nɛkɛ “akolontoi nyɔŋma” nɛɛ anɔ kunim, ni tsɔɔ akɛ “kooloo lɛ amaga” lɛ ‘baaho kɛya hiɛkpatamɔ mli.’ (Kpojiemɔ 17:8) Mɛi ni haa kooloo lɛ yaa nɔ, ni amɛfiɔ esɛɛ ni amɛjieɔ eyi loo amɛkafoɔ lɛ lɛ hu ahiɛ baakpata. Anaaa akɛ aŋma amɛgbɛi yɛ “wala wolo” lɛ mli.
10. Mɛni esa akɛ mɛi ni atsɛ kɛ mɛi ni ahala lɛ afee aloo amɛjie amɛhe kpo akɛ amɛji?
10 Yɛ bɔ ni amɛyi faaa bianɛ lɛ fɛɛ sɛɛ lɛ, mɛi ni atsɛ, ni ahala ni yeɔ anɔkwale lɛ ateŋ mɛi ni eshwɛ lɛ sheee gbeyei. Esa akɛ mɛi fioo nɛɛ po aye anɔkwale aahu kɛyashi be mli ni Kristo aaagbe kunim ni eyeɔ yɛ “kooloo lɛ amaga” lɛ kɛ kooloo lɛ diɛŋtsɛ kɛ ejalɔi ni yɔɔ shikpɔŋ nɔ lɛ fɛɛ nɔ lɛ naa; No baafee je nɛŋ naagbee! Tsɛ, je lɛ baa naagbee moŋ, shi adesa weku lɛ yaa nɔ hiɔ shi!
Mɛni Hewɔ Akɛɔ Akɛ “Akpekpei Nl Yɔɔ Wala Mli Bianɛ” Lɛ?
11. Sanejajemɔ akɛ “akpekpei abɔ ni yɔɔ wala mli bianɛ lɛ gboiŋ kɛjɛŋ wɔshikpɔŋ lɛ nɔ” lɛ damɔɔɔ mɛni nɔ, shi mɛni yɔɔ ni abaadamɔ nɔ akpa enɛ gbɛ?
11 Sanejajemɔ, “Akpekpei ni yɔɔ wala mli bianɛ lɛ gboiŋ gbi ko gbi ko kɛjɛŋ wɔshikpɔŋ lɛ nɔ” ni haa mɔ he jɔ̃ɔ lɛ lɛ damɔɔɔ adesa akɔntaabuu ko kɛkɛ nɔ, tamɔ ŋmɛnɛŋmɛnɛ gbɔmɛi ni yɔɔ shikpɔŋ nɔ lɛ ateŋ 1,000 fɛɛ 1,000 mli mɔ kome ni baaje mli. Yehowa Nyɔŋmɔ, wala fɛɛ Jɛɛhe lɛ damɔɔɔ nɔ ko ni tamɔ nɛkɛ nɔ etooo eyiŋ nakai yɛ saji ni he hiaa lɛ ahe! Jeee nakai sane lɛ ji yɛ Nu Afua lɛ ni kɛ Noa gbii lɛ amli je lɛ ba naagbee lɛ mli. Nakai nɔŋŋ hu jeee nakai eji ŋmɛnɛ! Ŋmalɛi ni sa ni tsɔɔ mɔ yiŋ yɛ ni abaanyɛ adamɔ nɔ akpa gbɛ akɛ “akpekpei ni yɔɔ wala mli bianɛ” lɛ baaje mli.
12. Ŋamɛi fee klalo yɛ 1935 mli akɛ amɛbaadamɔ mɛi ni atsɛ kɛ mɛi ni ahala kɛ mɛi ni yeɔ anɔkwa lɛ masɛi, ni amɛjieɔ amɛshidaamɔ lɛ kpo yɛ mɛɛ gbɛ nɔ?
12 Beni eshwɛ afii ejwɛ dani Jeŋ Ta II afɛ́ ni “kooloo lɛ amaga” lɛ aaaya bu kwɔŋkwɔŋ lɛ ni tamɔ gbele shihilɛ mli lɛ, Nyɔŋmɔ Toobi lɛ na mɛi krokomɛi hu yɛ shikpɔŋ nɔ ni ámɛfee klalo akɛ amɛbaajɛ amɛsuɔmɔ mli amɛba emasɛi ni nɔ ko etsiii amɛ gbɛ ni amɛkɛ shwɛɛnii lɛ ni ji mɛi ni átsɛ kɛ mɛi ni ahala ni yeɔ anɔkwale lɛ abafee ekome. Yɛ 1935 mli, yɛ kpee ni akaiɔ waa ni Yehowa Odasefoi fee yɛ Washington, DC lɛ shishi nɛkɛ gbɔmɛi nɛɛ tsɔɔ diɛŋtsɛ akɛ amɛdamɔ maŋtsɛmɛi a-Maŋtsɛ lɛ masɛi ni amɛteɔ shi amɛwoɔ “kooloo lɛ amaga” lɛ. Yɛ mɛɛ gbɛ nɔ? Kɛtsɔ baptisimɔ ni abaptisi amɛteŋ 840 yɛ faŋŋ mli amɛkɛfee amɛhenɔ ni amɛjɔɔ kwraa amɛha Yehowa Nyɔŋmɔ lɛ he okadi lɛ nɔ. Amɛfee enɛ yɛ gbi ni mɛi ni ba kpee lɛ shishi lɛ ebo wiemɔ ni ji “Asafo Babaoo” ni tsɔɔ Kpojiemɔ 7:9-17 mli lɛ toi lɛ sɛɛ. No hewɔ lɛ amɛtsu he nii amrɔ nɔŋŋ, beni hegbɛ lɛ ba klɛŋklɛŋ kwraa akɛ amɛbatee nakai “asafo babaoo” lɛ ni fɔɔ amɛtadei lɛ ahe yɛ Toobi lɛ lá lɛ mli, ni jeɔ “amanehulu kpeteŋkpele” Iɛ ni Nyɔŋmɔ tsɔɔ Kristo nɔ ekɛbaa “kooloo lɛ amaga” lɛ kɛ mɛi fɛɛ ni yafataa lɛ kɛ ‘ekolontoi nyɔŋma’ lɛ ahe lɛ nɔ lɛ fa lɛ.
13. (a) “Amanehulu kpeteŋkpele” lɛ gbii lɛ anɔ kpitioo ni afoɔ lɛ tsɔɔ mɛni kɛhaa mɛi ni ahala lɛ ateŋ shwɛɛnii lɛ? (b) No hewɔ lɛ kɛji akɛ mɛi ni ahala lɛ ateŋ shwɛɛnii lɛ baaje je nɛŋ naagbee lɛ mli lɛ, belɛ mɛni nyiɛɔ enɛ sɛɛ kɛbaa?
13 “Aaafo” nakai “amanehulu kpeteŋkpele” lɛ “gbii lɛ anɔ kpitioo” yɛ mɛi ni Yehowa etsɛ ni ehala lɛ ahewɔ. (Mateo 24:21, 22) Enɛ tsɔɔ akɛ amɛteŋ shwɛɛnii ko baaje amanehulu lɛ mli ni amɛkɛ amɛhiŋmɛi baana Yehowa naakpɛɛ nitsumɔ ni ebaatsɔ nɔ ebu maŋtsɛ ni eji yɛ ŋwɛi kɛ shikpɔŋ fɛɛ nɔ lɛ bem lɛ. (Yesaia 28:21) Akɛni yɛ amɛhewɔ lɛ “aaafo” amanehulu lɛ “gbii lɛ anɔ kpitioo” hewɔ lɛ, etsɔɔ akɛ abaahere “heloo” ko yiwala kɛtsɔ je momo nɛɛ naagbee lɛ mli. Kɛji akɛ shwɛɛnii ni ahala amɛ lɛ baaná Yehowa hebuu ni tsɔɔ akɛ amɛbaaje mli lɛ, nakai nɔŋŋ hu “asafo babaoo” lɛ ni amɛjɔɔ amɛhe nɔ ni abaptisi amɛ ni yeɔ anɔkwale lɛ baaje mli yɛ ŋwɛi hebuu shishi. Ŋmɛnɛ, Yehowa Odasefoi lɛ ateŋ mɛi ni fa ji nakai “asafo babaoo” ni baaje “Nyɔŋmɔ Ofe lɛ gbi wulu lɛ ta” yɛ jeŋ shihilɛ ko ni atsɛɔ lɛ Harmagedon loo Armagedon lɛ mli lɛ mlibii—Kpojiemɔ 16:14-16.
14. Te “asafo babaoo” lɛ mlibii lɛ ayifalɛ yɔɔ tɛŋŋ, ni kɛ akɛto je lɛŋ gbɔmɛi ayifalɛ he lɛ te anaa tɛŋŋ?
14 Abuɔ jeŋ gbɔmɛi ayifalɛ naa amrɔ nɛɛ akɛ eji akpekpei toi akpekpei 4.6. Kɛjɛ 1935 Ŋ.B. kɛbaa nɛɛ esa akɛ “asafo babaoo” lɛ ayifalɛ eyashɛ akpekpei abɔ. Ani nakai eji? Ojogbaŋŋ, Yehowa odasefoi akpei ohahai abɔ ni abaptisi amɛ ni kɛ amɛhe ewo ‘maŋtsɛyeli lɛ he sanekpakpa shiɛmɔ’ mli yɛ jeŋ fɛɛ “ni akɛye jeŋmaji lɛ fɛɛ odase” lɛ ayifalɛ eha shwɛɛnii ni ahala amɛ lɛ akpei fioo ko ni eshwɛ lɛ anɔ kwraa. (Mateo 24:14; Marko 13:10) Taakɛ daa afi akɔntaa ni Buu Mɔɔ Biblia kɛ Wolobibioo Asafo lɛ kɛ enitsumɔhe niji 95 buɔ lɛ tsɔɔ lɛ, mɛi fe akpekpei 2.4 ji mɛi kɛ amɛhe woɔ nitsumɔ ni Yehowa efa kɛha “nibii agbɛjianɔtoo lɛ naagbee” lɛ mli daa. Ni mɛi ni abuaa amɛnaa ni amɛbafee “asafo babaoo” nɛɛ naagbee mlibii kwraa lɛ bako naagbee lolo. Esa akɛ amɛyi afa! Shi amrɔ nɛɛ lɛ kɛ aja mli, yɛ shikpɔŋ nɔ bii 2,000 fɛɛ mli lɛ, anaa “asafo babaoo” lɛ mlibii lɛ ateŋ mɔ kome.
15. (a) Akɛ gbɔmɛi ni yɔɔ wala mli bianɛ lɛ baaje je lɛ naagbee lɛ mli lɛ, mɛni hewɔ shishinumɔ yɔɔ mli lɛ? (b) Mɛni hewɔ gbɛjianɔtoo hee lɛ mli Maŋtsɛ lɛ efeŋ tsɛ ko ni baahi shi kuku ko aha amɛ lɛ?
15 Shi amrɔ nɛɛ lɛ nɔ ni ashwɛ yɛ “ŋmɛlɛtswaa kome” ni no mli ni okadi “akolontoi nyɔŋma” lɛ kɛ kooloo ni tsuɔ tamɔ muneele lɛ ni ji “kooloo lɛ amaga” lɛ, Jeŋmajii Ekomefeemɔ gbɛjianɔtoo lɛ yeɔ nɔ akɛ maŋtsɛyeli lɛ faaa kwraa. Belɛ shihinumɔ yɛ he akɛ “asafo babaoo” lɛ mlibii lɛ baanyɛ aje okadi “kooloo” lɛ kɛ ‘amaga’ lɛ hiɛkpatamɔ ni baa lɛ mli. Amɛbaaje yiwalɛ nibii agbɛjianɔtoo nɛɛ naagbee ni tamɔ la lɛ mli yɛ Yehowa hebuu shishi ni amɛyabote jalɛ nibii agbɛjianɔtoo hee lɛ mli. Kpojiemɔ 7:16, 17; Amtsiŋ amɛhe kɛjɛŋ wala gbɛ ni ajɛ ŋwɛi akadi lɛ nɔ. No hewɔ lɛ, Yesu Kristo ni ji Maŋtsɛ lɛ baatsɔ amɛ Naanɔ Tsɛ.—Yesaia 9:5, 6.
Klalo Ni Afeɔ Ahaa Shihilɛ Ni Sɛɛ Efooo
16. Mɛɛ sane abaanyɛ ajaje agbɛnɛ kɛ hɛkɛnɔfɔɔ, ni mɛɛ Yesu wiemɔi abaanyɛ akai jogbaŋŋ yɛ gbɛ ni sa nɔ?
16 Belɛ abaanyɛ awie ni ajaje sane nɛɛ kɛ hekɛnɔfɔɔ kɛ gbɛkpamɔ ni sa, ákɛ, “Akpekpei ni yɔɔ wala mli bianɔ gboiŋ gbi ko gbi kɛjɛŋ wɔshikpɔŋ lɛ nɔ.” Agbɛnɛ esa jogbaŋŋ hu akɛ aaakai Yesu wiemɔi ni hɛleɔ mɔ shi waa lɛ yɛ biɛ: “Miji shitee lɛ kɛ wala lɛ; mɔ ni heɔ minɔ eyeɔ lɛ, kɛji egbo tete lɛ, ehiɛ aaaka; ni mɔ fɛɛ mɔ ni hiɛ ka ni eheɔ minɔ eyeɔ lɛ, egboŋ gbi ko gbi ko kɛaatee naanɔ.”—Yohane 11:25, 26.
17. Yɛ mɛɛ gbɛ nɔ “asafo babaoo” lɛ mlibii lɛ ekpɛlɛ nɔ momo akɛ amɛyiwalaheremɔ jɛ Yehowa Nyɔŋmɔ kɛ Toobi lɛ, ni nɛgbɛ amɛsɔmɔɔ Nyɔŋmɔ yɛ nɔkpɛlɛmɔ mli bianɛ yɛ lɛ?
17 “Asafo babaoo” lɛ mlilbii ni yɔɔ wala mli lɛ miitsɔɔ hemɔkɛyeli yɛ Mɔ ni ji “shitee lɛ kɛ wala lɛ” mli momo po. Yɛ amɛhe nɔ ni amɛjɔɔ amɛjɔɔ amɛhaa Yehowa Nyɔŋmɔ kɛ nu mli baptisimɔ ni amɛkɛfeɔ enɛ he okadi hewɔ lɛ, amɛkpɛlɛɔ nɔ akɛ amɛyiwalaheremɔ ji “Nyɔŋmɔ ni ta maŋtsɛsɛi lɛ nɔ lɛ kɛ Toobi lɛ nɔ̃.” Amɛyɛ Yehowa sɔlemɔwe lɛ kpoi lɛ anɔ, amɛdamɔɔ E-maŋtsɛsɛi lɛ hiɛ, ákɛ mɛi ni akpɛlɛ amɛ nɔ, ejaakɛ amɛfɔ amɛtadei lɛ ahe ni amɛha eyɛ futaa yɛ Toobi. Yesu Kristo la lɛ mli.—Kpojiemɔ 7:9, 10, 14.
18. Mɛni abaanyɛ abu “asafo babaoo” lɛ akɛ amɛji bianɛ, ni mɛɛ wekukpaa nɛkɛ abaanyɛ akɛɛ akɛ ekã amɛ kɛ Nyɔŋmɔ teŋ?
18 Akɛni abuɔ “asafo babaoo” lɛ mlibii akɛ mɛi ni kɛ jalɛ eha amɛhe hewɔ lɛ, abaabu amɛ akɛ mɛi ni sa wala hu. (Romabii 6:13) Taakɛ abu blematsɛ Abraham ni hi shi dani Kristofoi abe lɛ shɛ lɛ jalɔ yɛ ehemɔkɛyeli ni ekãa yɔɔ mli lɛ hewɔ lɛ, nakai nɔŋŋ abaabu amɛ akɛ ‘Nyɔŋmɔ shieŋtsɛmɛi.’ (Romabii 4:6-22; Yakobo 2:23; Lala 32:2) Akɛni amɛhiɛɔ amɛjalɛ shihilɛ lɛ mli yɛ Yehowa Nyɔŋmɔ hiɛ hewɔ lɛ, obaabaa amɛyi yɛ shikpɔŋ nɔ kɛtsɔ “Nyɔŋmɔ ofe lɛ gbi wulu lɛ nɔ la lɛ” ni no mli ni nibii agbɛjianɔtoo momo nɛɛ baaha naagbee yɛ lɛ mli.
19. (a) Mɛni he ehiaaa amɛ dani “amɛba wala mli”? (b) Mɛni hewɔ ‘amɛgboŋ gbi ko gbi ko kɛaatee naanɔ’ lɛ?
19 No hewɔ lɛ shitee kɛmiijɛ gbohii ateŋ he ehiaŋ mɛi ni baaje Harmagedon mli lɛ dani “amɛba wala mli” yɛ shikpɔŋ nɔ. Yesu wiemɔi lɛ baafee anɔkwale diɛŋtsɛ yɛ amɛgboɛfaŋ: “Mɔ fɛɛ mɔ ni hiɛ ka, ni eheɔ minɔ eyeɔ lɛ, egboŋ gbi ko gbi ko kɛaatee naanɔ.” (Yohane 11:26) Kɛ amɛtee nɔ amɛtsu amɛhe nɔ ni amɛjɔɔ amɛha Yehowa Nyɔŋmɔ lɛ he nii ni amɛkpaleee kɛjɛɛɛ he, ni amɛtee nɔ amɛfi-e esuɔmɔnaa nii taakɛ atsɔɔ Maŋtsɛ, Yesu Kristo nɔ ajieɔ lɛ kpo atsɔɔ amɛ lɛ, no lɛ amɛbaashɛ jalɛ ni yeɔ emuu diɛŋtsɛ he yɛ Kristo afii akpe nɔyeli lɛ naagbee. Kɛ akɛ naagbee kaa ni akɛbaaba adesai fɛɛ ni asaa amɛ yɛ nakai be lɛ mli lɛ anɔ lɛ ba lɛ, amɛbaaye amɛsusuma muu fɛɛ mli ni amɛjɛɔ amɛhiɛɔ amɛ emuuyeli mli amɛhaa Ŋwɛi Flooflo Nyɔŋmɔ lɛ he odase amɛtsɔɔ, ni ebaaha amɛgbɛi ahi “wala wolo” lɛ mli.—Kpojiemɔ 20:7-15.
20. Yɛ mɛɛ gbɛ nɔ hegbɛ kɛ niiashikpamɔ ni amɛnaa lɛ baafee nɔ ni yɔɔ sɔrɔto yɛ mɛi fɛɛ ni hiɔ shi yɛ shikpɔŋ nɔ Paradeiso lɛ mli lɛ anɔ̃ he, ni namɛi enɛ he shidaa kwraa ji amɛnɔ̃?
20 Mɛɛ hegbɛ ni ekaaa po ji nɔ ni akɛma “asafo babaoo” lɛ ni jɛ Tookwɛlɔ Kpakpa lɛ “tooi krokomɛi” lɛ ateŋ lɛ ahiɛ nɛkɛ! (Yohane 10:16) Hiɛnɔkamɔ ni akɛma amɛhiɛ—ni ji shihilɛ yɛ miishɛɛ ni afiteŋ lɛ mli yɛ Eden abɔɔ ko ni akɛba shikpɔŋ nɔ ekoŋŋ ni emli elɛɛ kɛbɔle shikpɔŋ lɛ fɛɛ nɔ lɛ mli—ji nɔ ko ni tsui shweɔ diɛŋtsɛ. Amɛbaana nɔ ko nɔ amɛdamɔ amɛhi shi diɛŋtsɛ yɛ anɔkwale mli. Yɛ adesai fɛɛ ni baahi shikpɔŋ nɔ Paradeiso lɛ mli lɛ ateŋ lɛ, amɛniiashikpamɔ lɛ ji nɔ ni baafee nɔ ni ekaaa ni yɔɔ sɔrɔto diɛŋtsɛ, akɛni amɛje yiwalɛ nibii agbɛjianɔtoo nɛɛ naagbee lɛ mli ni amɛgboiŋ kɛjɛŋ wɔshikpɔŋ nɛɛ nɔ lɛ hewɔ. Mɔ ni esa akɛ adaa lɛ shi yɛ enɛ he ji wala ni eye emuu Jɛɛhe, Yehowa Nyɔŋmɔ, kɛtsɔ e-Bi, Yesu Kristo nɔ.a
[Shishigbɛ niŋmai]
a Ajie kɛjɛ October 1, 1983 Blɔfo Buu-Mɔɔ lɛ mli
Sanebimɔi kɛha Emlitii
□ Namɛi ahe Yesu shiwoo akɛ ‘amɛgboŋ gbi ko gbi ko’ lɛ kɔɔ?
□ Mɛni ji kooloo ni yɔɔ Kpojiemɔ yitso 17 lɛ, ni akɛ gbɔmɛi aaana naanɔ wala aloo amɛnaŋ Iɛ kɔɔ ehe yɛ mɛɛ gbɛ nɔ?
□ Mɛni hewɔ shishinumɔ yɔɔ mli akɛ gbɔmɛi ni yɔɔ wala mli bianɛ lɛ baaje je lɛ naagbee lɛ mli lɛ?
□ Te Nyɔŋmɔ susuɔ “asafo babaoo” lɛ mlibii lɛ ahe ehaa tɛŋŋ, ni te ebuɔ amɛ tɛŋŋ?
[Mfoniri ni yɔɔ baafa 12]
Te subaŋ ni ojieɔ lɛ kpo yɛ “kooloo” nɛɛ he lɛ saa wala ni ooona mli ŋɔɔmɔ kɛya naanɔ lɛ he ehaa tɛŋŋ?
[Mfoniri ni yɔɔ baafa 17]
Akpekpei gboŋ gbi gbi ko. Te ooofee tɛŋŋ ofata amɛhe hu?