Yakayaka Nifeemɔi—Ani Amɛyeɔ Awui Lɛlɛŋ?
YƐ UNITED STATES, Amerika maji wuji lɛ ekomɛi amli lɛ, abuɔ naa akɛ wiemɔi komekomei enumɔ fɛɛ enumɔ ni jɛɔ mɛi adaaŋ lɛ emli ekome lɛ jɛmɔ wiemɔ ni. Yɛ Italia, taakɛ Maŋ Ekomefeemɔ Kuu ni Akɛteɔ Shi Awoɔ Musubɔɔ Wiemɔ Iɛ bu naa lɛ, awieɔ musubɔɔ wiemɔi fe akpekpei akpe ashiɔ Nyɔŋmɔ kɛ sɔlemɔ lɛ daa gbi. Jɛmɔ loo kitakamɔ ebatsɔ nɔ ni mɛi pii fɔɔ feemɔ yɛ hei babaoo.
Reinhold Aman, Maledicta, wolo tɛtrɛɛ ni wieɔ wiemɔ sha lɛ ŋmalɔ lɛ kɛɛ akɛ esa akɛ atswa dɛ aha wiemɔ sha. Emiɔ he akɛ jɛmɔ he yɛ sɛɛnamɔ ejaakɛ ehi fe yii diɛŋtsɛ. Arnan kɛɛ, “Masumɔ ni ajɛ mi kɛ (wiemɔ sha ko) fe ni tuŋtɛ loo kakla aaabote mitsitsi mli.” Agbɛnɛ hu, ni akɛ wiemɔ kpakpa aaato wiemɔ sha moŋ najiaŋ lɛ, Chaytor Mason kɛɛ akɛ: “Wiemɔ sha, jɛmɔ loo kitakamɔ aloo bɔ fɛɛ bɔ ni oootsɛ lɛ lɛ ji gbɛ ni hi jogbaŋŋ ni aka akwɛ kɛjɛ blema ni atsɔɔ nɔ ajieɔ henumɔi ni nijiaŋwujee etsi naa ewo mɔ ko mli lɛ kpo.”
Mɛi pii miito amɛtsui shi yɛ wiemɔ sha he agbɛnɛ, amɛnuɔ he akɛ eyeee awui ko. Amɛnuɔ he akɛ wiemɔ sha ko ni aaajɛ mɔ ko naa ni sa kɛha shihilɛ lɛ hi. Yɛ anɔkwale mli lɛ, wolo tɛtrɛɛ ko ni atsɛɔ lɛ Seventeen, ni aŋmaa ahaa obalayei bibii lɛ kɛɛ akɛ: “Ebafeɔ miishɛɛ be, akɛ aaakpe ni ajie hiɛtserɛ yɛ bei komɛi amli, kɛ gbekɛbii yei loo hii aloo kui enyɔ lɛ fɛɛ ni aka he kɛ wiemɔ sha, jɛmɔ wiemɔi ni akɛaashi mple ni atao mɔ ni baaye kunim. Miisusu yakayaka wiemɔi ahe akaŋshii ni tee nɔ yɛ wɔ yei anikasemɔhe tsu lɛ nsɔɔdoi etɛ lɛ nɔ lɛ he. Wiemɔi ni akɛ niŋmaa okadii ejwɛ eŋmala ni afɛ̃ ashwie kɔɔyɔɔ mli nakai gbɛkɛ lɛ baaha polisinyo ni ekɛɛ ehiii lɛ hiɛ adi lɛ.”
Ani okpɛlɛɔ nɔ akɛ wiemɔ sha sa? Ani yakayaka nifeemɔi yeɔ awui lɛlɛŋ?
‘Kɛha Shwɛmɔ Kɛkɛ?’
Mɛni ji ‘scatology akaŋshii’? Taakɛ Webster’s New Collegiate Dictionary lɛ tsɔɔ lɛ, atsɔɔ “scatology” shishi akɛ: “Sɛbo he nikasemɔ; ni tsɔɔ akɛ yakayaka wiemɔ he nikasemɔ.” Te osusuɔ mɔdɛŋ ni ooobɔ akɛ oooho mɛi krokomɛi fɛɛ he yɛ wiemɔ sha mli Iɛ he ohaa tɛŋŋ?
Obalaŋtai kpeɔ kɛhaa nɛkɛ wiemɔ sha he akaŋshii nɛɛ ni amɛfɔɔ lɛ tsɛmɔ akɛ ‘henaabuamɔ’ loo kpeei. Yiŋtoo lɛ ji ni amɛjɛ́ amɛnyɛmɛi yɛ nɛkɛ akaŋshii ni akɛtaoɔ mɔ ni baaye kunim nɛɛ mli. Mɛi enyɔ shiɔ akaŋ nɛɛ, kɛ amɛsɛɛfilɔi ni miiŋmɔ yɛ be mli ni amɛboɔ bɔ ni mɔ ni naa tse kɛ jɛmɛ lɛ jɛɔ mɔ kroko lɛ nyɛ kwraa lɛ toi lɛ. Nɔ ko ni tamɔnakai hu ji gbɛ́i ni aaawo mɔ, ni akɛtsɛ lɛ. Akɛtsɔɔ bɔ ni mɔ lɛ tamɔ, akɛ lɛ toɔ kooloo gbonyo ko he, tamɔ kpolotoo, obishi aloo klaŋ.
Nifeemɔi nɛɛ kɛ yakayaka fɛoyelii ni akɛjieɔ hiɛtserɛ etsɔ nɔ ni afɔɔ feemɔ agbɛnɛ. Mɛi ni kɛ amɛhe woɔ mli lɛ miitsɔɔ akɛ nibii ni esaaa lɛ jeee nibii ni ehiii, ni amɛbaanyɛ ni amɛkɛ nibii ni tamɔ nakai aye fɛo. Ni amɛkɛɔ akɛ, ‘Kwɛ bɔ ni ehaa mɛi pii po ŋmɔ̃ɔ.’ Ŋwanejee ko bɛ he akɛ sui ni tamɔ nɛkɛ eha yakayaka nifeemɔi ebatsɔ daa gbi wiemɔ, ni eha “woloŋlelɔi” kɛ “nilelɔi” po kɛmiitsu nii. Shi ani yakayaka wiemɔi nɛɛ yeɔ awui waa fe bɔ ni mɛi pii baahe aye lo?
Nɔ Ni Jɛɔ Yakayaka Nifeemɔ Mli Baa
Nɔ ni yakayaka wiemɔ ji kɛha naabu lɛ, nakai hu ajwamaŋbɔɔ he mfonirii ji kɛha hiŋmɛi lɛ. Ajwamaŋbɔɔ he wiemɔ teeɔ ajwamaŋbɔɔ he susumɔ shi. No hewɔ lɛ mɛni baa kɛ akɛ yakayaka wiemɔi ni kɔɔ ajwamaŋbɔɔ he tsu nii yɛ be fɛɛ mli? Ani mɔ ni kɛtsuɔ nii lɛ efeŋ mɔ ni baaka nɔ ni ewieɔ he lɛ ekwɛ? Yɛ anɔkwale mli lɛ bɔ ni yakayaka wiemɔi efa eha lɛ hu fata he ni eha ajwamaŋbɔɔ, gbalafitemɔ kɛ hii kɛ hii ni kɛ amɛhe feɔ yakayakanii efa babaoo nakai lɛ.
Yɛ enɛ hewɔ lɛ Obaana nɔ hewɔ ni nilee yɔɔ Biblia mli ŋaawoo nɛɛ mli lɛ: “Shi ajwamaŋbɔɔ kɛ nyaŋemɔ nitsumɔ fɛɛ aloo hiɛjoomɔ lɛ, akatsi ta tete yɛ nyɛteŋ, taakɛ bɔ ni sa mɛi krɔŋkrɔŋi, kɛ hiɛgbejianitsumɔ kɛ yakayaka wiemɔ kɛ fɛoyeli hu ni esaaa lɛ.”—Efesobii 5:3, 4.
Anɔkwasane lɛ ji akɛ, mɔ ni wieɔ yakayaka wiemɔ lɛ miifite lɛ diɛŋtsɛ ehe, ni eegbɛ fitemɔ nɛɛ kɛmiishwã mɛi krokomɛi anɔ be fɛɛ be ni eeeti yakayaka wiemɔi nɛɛ amli ewie lɛ. No hewɔ lɛ Biblia lɛ wo ŋaa nɛɛ kɛ yiŋtoo kpakpa, akɛ: “Shi agbɛnɛ lɛ nyɛ hu nyɛshɛrɛa nɛkɛ nii nɛɛ fɛɛ nyɛshwiea, nii ni ji mlifu, mlila, nishaianii, musubɔɔ wiemɔ, hiɛgbeji awiemɔ lɛ kɛjɛa nyɛdaaŋ.”“Wiemɔ sha ko wiemɔ sha ko akaje nyɛnaa kwraa.” (Kolosebii 3:8; Efesobii 4:29) Ni ewoɔ ŋaa hu akɛ: “Nyɛshɛrɛa nyaŋemɔ nitsumɔ kɛ efɔŋ nɔtekemɔ fɛɛ nyɛshwiea.” (Yakobo 1:21) Nyɔŋmɔ ŋaawoo nɛɛ ni aaate shi awo lɛ kɛ emlifu baa mɔ nɔ.
Agbɛnɛ hu susumɔ enɛ he: Kɛji akɛ mɛi enyɔ jɛ́ amɛhe lɛ, ani miishɛɛ bakaa amɛteŋ yɛ nɛkɛ akaŋshii nɛɛ sɛɛ? Ni kɛji akɛ yɛ jɛmɔ hewɔ lɛ, kulɛ amɛmiihe amɛnɔ lɛ, ani obaanyɛ okɛɛ akɛ mɛi enyɔ lɛ fɛɛ ena amɛsaji anaa? Dabida! Yɛ gbɛ kroko nɔ lɛ, ani jɛmɔi kɛ bolɔmɔ haaa nɔmɔ ni aaanɔ lɛ afee nɔ ni baanyɛ aba moŋ fe sane he ni aaajɔɔ?
Belɛ mɛɛ gbɛ atsɔɔ nɔ ahaa suɔmɔ kɛ shishinumɔ yaa nɔ? No ji kɛtsɔ kpoomɔ ni aaakpoo akɛ akɛ ‘efɔŋ aaato efɔŋ najiaŋ.’ Nyɔŋmɔ wiemɔ iɛ fãa akɛ: “Nyɛkatɔa nyɛ diɛŋtsɛ nyɛhe owele.” Shi moŋ “nyɛŋmɛa mlifu lɛ gbɛ” kɛtsɔ oweletɔɔ lɛ ni nyɛaashi nyɛwo Nyɔŋmɔ dɛŋ lɛ nɔ. Omlihilɛ wiemɔi kɛ nifeemɔ ni ojieɔ lɛ kpo otsɔɔ mɔjɛlɔ lɛ tsɔɔ akɛ “oobua ŋai kɛ la naa oshwie eyiteŋ,” ni ekolɛ enɛ baaha ehumi shi yɛ ekɛo saneyeli mli. Nyiɛmɔ ŋmalɛ mli ŋaawoo kpakpa nɛɛ sɛɛ yɛ be fɛɛ mli: “nyɛjɔɔa ni nyɛkalomɔa.”—Romabii 12:17-20, 14.
Joo Tsɔne Ni Aaatsɔo Lɛ Naa Foi
Eka shi faŋŋ akɛ ehe miihia ni wɔhiɛ ahi wɔhe nɔ jogbaŋŋ koni akagbala wɔ kɛmiiwo je ni ebule ehe nɛɛ nifeemɔi amli. Wɔteŋ mɔ ko bɛ ni eye ehe kɛjɛ hewalɛ ni enaa yɛ mɛi anɔ lɛ mli. Taakɛ Burges Johnson, wolo ko ni wieɔ yakayaka wiemɔi ŋmalɔ lɛ kɛɛ lɛ: “Kɛ muji wiemɔ ji hela wiemɔ lɛ, belɛ mɛɛ gbɛ nɔ etsɔɔ etsɛŋeɔ mɔ, ni namɛi etsɛŋeɔ? Enyɛɔ etsɛŋeɔ mɔ ejaakɛ ehe muawai lɛ eko yɛ wɔteŋ mɔ fɛɛ mɔ mli diɛŋtsɛ.” Biblia lɛ maa nɔ mi akɛ, wɔ ni ji adesai lɛ kpaa kɛyaa efɔŋ kɛ jeŋba shara he. No hewɔ lɛ esa akɛ wɔwuu waa koni wɔkɛ yakayaka wiemɔ akatsu nii.—1 Mose 8:21; Lala 51:7.
Ni wɔɔkwa yakayaka wiemɔ lɛ jeɔ shishi kɛjɛɔ henumɔi kɛ nifeemɔi ni kɛ no baa lɛ ni wɔɔkase gbɛ ni wɔɔtsɔ nɔ wɔye nɔ lɛ nɔ. Mɛni ji enɛɛmɛi? Biblia lɛ haa hetoo: “Nyɛhaa mlijoomɔ kɛ mlifu kɛ bolɔmɔ kɛ musubɔɔ fɛɛ sɛɛ afoa yɛ nyɛteŋ.” (Efesobii 4:31) No hewɔ lɛ dani oooha omli afu kɛyashɛ he ni ooosumɔ ni ojɛ mɔ lɛ, wa jɛmɛ ni oye ohe nɔ ni ogbala ojwɛŋmɔ kɛya nɔ kpakpa ni ole yɛ gbɔmɔ lɛ he lɛ nɔ. Kaaŋmɛ gbɛ ni mlifu miiha wiemɔ sha ko miije kpo kɛmiijɛ onaa. Bɔɔ mɔdɛŋ ni oye Biblia famɔ nɛɛ nɔ: “Hetsɔɔmɔ wiemɔ hu akaje nyɛnaa.”—1 samuel 2:3.
He kome pɛ ni obaanyɛ ona susumɔi kpakpai kɛjɛ jɛmɛ ji Nyɔŋmɔ wiemɔ lɛ, ni ji Biblia lɛ mli. Kɛ okɛ susumɔi kpakpai wo ojwɛŋmɔ mli lɛ, obaatswa taomɔ nii kpakpai owo tsui lɛ mli. Te enɛ aaasa owiemɔ he eha tɛŋŋ? Yesu kɛɛ: “Nɔ ni eyi tsui obɔ kɛteke nɔ lɛ, no nɔŋŋ naabu wieɔ.”—Mateo 12:34.
Kaashashao shi yɛ sɔlemɔ ni ooosɔle oha Nyɔŋmɔ kɛha eyelikɛbuamɔ ni obi emumɔ lɛ hu mli. Lalatsɛ lɛ sɔle akɛ: “Yehowa, too bulɔ yɛ minaabu, buu minaabu shinaa lɛ naa.” (lala 141:3) kɛ wɔhiɛ dɔ yɛ wɔ diɛŋtsɛ wɔlilɛi lɛ nɔ yeli mli, ni Nyɔŋmɔ yelikɛbuamɔ fata he lɛ, wɔbaanyɛ wɔkwa yakayaka wiemɔ he tsɔne ni aaatsɔ wɔ lɛ.
[Akrabatsa ni yɔɔ baafa 7]
“Wiemɔ sha ko wiemɔ sha ko akaje nyɛnaa kwraa; shi moŋ wiemɔ ni hi ni ehia, koni eha mɔ nane amɔ shi, ni akɛduro mɛi ni nuɔ lɛ. Ni nyɛkafea Nyɔŋmɔ mumɔ krɔŋkrɔŋ lɛ nidɔɔnii . . . Nyɛhaa mlijoomɔ kɛ mlila kɛ mlifu kɛ bolɔmɔ kɛ musubɔɔ fɛɛ sɛɛ afoa yɛ nyɛteŋ, kɛ efɔŋ fɛɛ efɔŋ. Shi nyɛmli ahia ahaa nyɛhe, nyɛmusuŋ atsɔanyɛ yɛ nyɛhe, nyɛŋɔfafaa nyɛhe, taakɛ bɔ nɔŋŋ ni Nyɔŋmɔ ŋɔfanyɛ yɛ kristo mli lɛ.”—Efesobii 4:29-32.
[Mfoniri ni yɔɔ baafa 6]
Kɛ mɔ ko jɛ bo lɛ, ani obaajɛ lɛ oto najiaŋ?