Buu-Mɔɔ INTANƐT NƆ WOJIATOOHE
Buu-Mɔɔ
INTANƐT NƆ WOJIATOOHE
Ga
@
  • ɛ
  • ɔ
  • ɛ́
  • ɛ̃
  • ɔ̃
  • ã
  • ŋ
  • á
  • BIBLIA
  • WOJI
  • ASAFOŊ KPEEI
  • w18 January bf. 27-31
  • Ani Onaa Srɔto Ni Yɔɔ Gbɔmɛi Ateŋ Lɛ?

Vidio ko bɛ kɛhã nɔ ni ohala nɛɛ.

Ofainɛ waa, be ni wɔtaoɔ wɔjie vidio lɛ, wɔná naagba ko.

  • Ani Onaa Srɔto Ni Yɔɔ Gbɔmɛi Ateŋ Lɛ?
  • Buu-Mɔɔ Eetswa Yehowa Maŋtsɛyeli He Adafi (Nikasemɔ Nɔ)—2018
  • Saneyitsei Bibii
  • Saji Ni Tamɔ Enɛ
  • BƆ NI WƆNAA WƆHE WƆHÃA
  • BƆ NI WƆKƐ MƐI KROKOMƐI YEƆ WƆHÃA
  • ŊA MLI GBEI KƐ GWANTƐŊBII
  • “TSI OHE KƐJE NƐKƐ GBƆMƐI AHE”
  • Wɔsumɔɔ Wɔ-Tsɛ Yehowa Waa Diɛŋtsɛ
    Buu-Mɔɔ Eetswa Yehowa Maŋtsɛyeli He Adafi (Nikasemɔ Nɔ)—2020
  • Te Gbɔmɔ Aaafee Tɛŋŋ Ahi Shi yɛ Nyɔŋmɔ Subaŋ Nɔ?
    Buu-Mɔɔ Eetswa Yehowa Maŋtsɛyeli He Adafi—1994
  • Nyɛkãfoa Yehowa ákɛ Anɔkwa Nyɔŋmɔ Kome Lɛ
    Já Anɔkwa Nyɔŋmɔ Kome Lɛ
  • Jiemɔ Heshibaa Diɛŋtsɛ Kpo
    Buu-Mɔɔ Eetswa Yehowa Maŋtsɛyeli He Adafi—2005
Kwɛmɔ Ekrokomɛi Hu
Buu-Mɔɔ Eetswa Yehowa Maŋtsɛyeli He Adafi (Nikasemɔ Nɔ)—2018
w18 January bf. 27-31
Oblayoo ko kɛ emami miitaa naa; oblayoo ko kɛ emami efee ekome kɛmiitsu nii kɛ miishɛɛ

Ani Onaa Srɔto Ni Yɔɔ Gbɔmɛi Ateŋ Lɛ?

‘Nyɛbaana srɔto ni yɔɔ jalɔ kɛ mɔ fɔŋ teŋ.’​—MAL. 3:18.

LALAI: 127, 101

TE OBAAHÃ HETOO TƐŊŊ?

  • Mɛni wɔbaanyɛ wɔfee koni wɔna wɔhe tamɔ bɔ ni Yehowa naa wɔ lɛ?

  • Te wɔɔfee tɛŋŋ wɔkɛ mɛi aye jogbaŋŋ fe bɔ ni wɔfeɔ bianɛ lɛ?

  • Mɛni wɔbaanyɛ wɔfee koni wɔba wɔjeŋ jogbaŋŋ fe bɔ ni wɔfeɔ bianɛ lɛ?

1, 2. Mɛni hewɔ shihilɛ ni Nyɔŋmɔ tsuji yɔɔ mli ŋmɛnɛ lɛ bɛ mlɛo kwraa lɛ? (Kwɛmɔ mfonirii ni yɔɔ nikasemɔ lɛ shishijee lɛ.)

DATRƐFOI kɛ nɛɛsifoi pii kwɛɔ mɛi ni miiye tsɛŋemɔ helai. Amɛkwɛɔ mɛi nɛɛ ejaakɛ amɛmiisumɔ ni amɛye amɛbua amɛ. Shi esa akɛ amɛkwɛ jogbaŋŋ koni hela ni amɛmiibɔ mɔdɛŋ amɛtsa lɛ akatsɛŋe amɛ diɛŋtsɛ. Akɛ Yehowa tsuji lɛ, wɔ hu wɔshihilɛ lɛ tamɔ datrɛfoi kɛ nɛɛsifoi anɔ lɛ nɔŋŋ. Mɛi ni wɔyɔɔ amɛteŋ ni bei komɛi lɛ wɔkɛ amɛ tsuɔ nii lɛ ateŋ mɛi pii jieɔ sui gbohii akpo. Esoro sui ni mɛi nɛɛ jieɔ lɛ kpo lɛ kwraa yɛ sui ni saa Nyɔŋmɔ hiɛ lɛ ahe. Ebɛ mlɛo akɛ wɔbaahi shihilɛ ni tamɔ nɛkɛ mli.

2 Wɔyɛ jeŋ fɔŋ nɛɛ naagbee gbii lɛ amli, ni mɛi ni sumɔɔɔ Nyɔŋmɔ lɛ kuɔ amɛhiɛ amɛshwieɔ sui ni sa Nyɔŋmɔ hiɛ lɛ anɔ. Bɔfo Paulo wie sui gbohii ni mɛi nɛɛ jieɔ lɛ kpo lɛ ahe yɛ wolo ni ji enyɔ ni eŋma Timoteo lɛ mli. Ewie akɛ mɛi pii baajie sui gbohii nɛɛ akpo yɛ naagbee gbii nɛɛ amli. (Kanemɔ 2 Timoteo 3:1-5, 13.) Eyɛ mli akɛ ekolɛ bɔ ni mɛi pii miijie sui gbohii nɛɛ akpo yɛ naagbee gbii nɛɛ amli lɛ baahã wɔnaa akpɛ wɔhe moŋ, shi mɛi ni jieɔ sui nɛɛ akpo lɛ asusumɔi, amɛwiemɔi, kɛ amɛnifeemɔi baanyɛ aná wɔnɔ hewalɛ. (Abɛi 13:20) Yɛ nikasemɔ nɛɛ mli lɛ, wɔbaana bɔ ni esoro sui ni mɛi pii jieɔ lɛ kpo yɛ naagbee gbii nɛɛ amli lɛ kwraa yɛ sui ni Nyɔŋmɔ webii jieɔ lɛ kpo lɛ ahe. Agbɛnɛ hu, wɔbaana nɔ ni wɔbaanyɛ wɔfee koni sui gbohii nɛɛ akaná wɔnɔ hewalɛ be ni wɔyaa nɔ wɔyeɔ wɔbuaa mɛi ni amɛbale Yehowa lɛ.

3. Namɛi jieɔ sui gbohii ni atsĩ tã yɛ 2 Timoteo 3:2-5 lɛ akpo?

3 Bɔfo Paulo ŋma akɛ, yɛ “naagbee gbii lɛ amli lɛ, bei krɛdɛi ni mli shihilɛ wa baaba.” No sɛɛ lɛ, etsĩ sui gbohii 19 ni mɛi pii baajie kpo yɛ naagbee gbii lɛ amli lɛ atã. Sui nɛɛ tamɔ sui ni etsĩ tã yɛ Romabii 1:29-31 lɛ nɔŋŋ, shi ekɛ wiemɔi komɛi tsu nii yɛ Timoteo wolo lɛ mli ni anaaa yɛ he ko he ko yɛ Kristofoi A-Greek Ŋmalɛ lɛ mli. Dani Paulo baatsĩ sui gbohii nɛɛ atã lɛ, ekɛɛ akɛ, “ejaakɛ gbɔmɛi baatsɔmɔ . . .” Shi jeee gbɔmɛi fɛɛ jieɔ sui gbohii nɛɛ akpo. Esoro sui ni Kristofoi jieɔ lɛ kpo lɛ kwraa yɛ sui nɛɛ ahe.​—Kanemɔ Maleaki 3:18.

BƆ NI WƆNAA WƆHE WƆHÃA

4. Te mɛi ni naa amɛhe tsɔ lɛ feɔ amɛnii amɛhãa tɛŋŋ?

4 Be ni Paulo ŋma akɛ gbɔmɛi baatsɔmɔ hesuɔlɔi kɛ shikasuɔlɔi lɛ, ekɛfata he akɛ gbɔmɛi pii baatsɔmɔ shwãlɔi, henɔwolɔi, kɛ mɛi ni naa amɛhe tsɔ. Mɛi ni jieɔ sui gbohii nɛɛ akpo lɛ naa amɛhe akɛ amɛnɔ kwɔlɔ fe mɛi krokomɛi yɛ amɛhefɛo, nɔ ni amɛnyɛɔ amɛfeɔ, nii ni amɛyɔɔ loo gbɛhe ni amɛyɔɔ lɛ hewɔ. Mɛi ni jieɔ sui nɛɛ akpo lɛ sumɔɔ ni anya amɛhe ni akoto amɛ. Naa nɔ ni nilelɔ ko wie yɛ mɛi ni jieɔ sui nɛɛ akpo lɛ ahe; ewie akɛ: “Kɛ́ wɔɔkɛɛ lɛ, afɔleshaa latɛ bibioo ko yɛ amɛtsui mli, ni amɛkulaa shi yɛ afɔleshaa latɛ nɛɛ hiɛ amɛjáa amɛ diɛŋtsɛ amɛhe.” Mɛi komɛi wieɔ akɛ he ni anaa tsɔ lɛ ji su ni aahi aahu akɛ, kɛ́ mɛi ni naa amɛhe tsɔ lɛ na mɛi krokomɛi miijie su nɛɛ nɔŋŋ kpo lɛ efeɔ amɛ taŋ.

5. Mɛɛ gbɛ nɔ Yehowa tsuji anɔkwafoi komɛi po wó amɛhe nɔ?

5 Ekã shi faŋŋ akɛ, kɛ́ mɔ ko naa ehe tsɔ lɛ, Yehowa nyaaa he kwraa. Biblia lɛ kɛɔ akɛ eehi “hiŋmɛi ni wóɔ ehe nɔ.” (Abɛi 6:16, 17) Gbɛ agbo kã mɔ ni naa ehe tsɔ lɛ kɛ Nyɔŋmɔ teŋ. (Lala 10:4) Eji sui gbohii ni Abonsam jieɔ lɛ kpo lɛ eko. (1 Tim. 3:6) Mɔbɔ sane ji akɛ, Yehowa tsuji anɔkwafoi komɛi po wó amɛhe nɔ. Akɛ nɔkwɛmɔnɔ lɛ, Yuda maŋtsɛ Uzia ye anɔkwa afii babaoo. Shi Biblia lɛ kɛɛ akɛ: “Be ni ená hewalɛ lɛ nɔŋŋ lɛ, etsui wó ehe nɔ, ni no kɛ lɛ tee hiɛkpatamɔ mli, ni etɔ̃ Yehowa, e-Nyɔŋmɔ lɛ nɔ, ejaakɛ etee Yehowa sɔlemɔ shĩa lɛ koni eyashã tsofa-kɛ-ŋma yɛ tsofa-kɛ-ŋma afɔleshaa latɛ lɛ nɔ.” Afii komɛi asɛɛ lɛ, Maŋtsɛ Hezekia hu wó ehe, shi efee nakai be kukuoo ko.​—2 Kro. 26:16; 32:25, 26.

6. Mɛni David yɔɔ ni kulɛ no baahã ewó ehe nɔ? Shi mɛni hewɔ ewooo ehe nɔ lɛ?

6 Mɛi komɛi naa amɛhe tsɔ akɛni amɛhe yɛ fɛo, amɛfee gbɛ́i, amɛláa waa, amɛhe wa waa, loo akɛni amɛná gbɛhe ni nɔ kwɔ lɛ hewɔ. No mli lɛ, David yɛ enɛɛmɛi fɛɛ eko, shi eba ehe shi ewala beiaŋ fɛɛ. Akɛ nɔkwɛmɔnɔ lɛ, be ni David gbe Goliat lɛ, Maŋtsɛ Saul kɛ ebiyoo hã lɛ gbãla, shi David kɛɛ akɛ: “Namɔ ji mi, ni namɛi ji miwekumɛi, ni ji mipapa shĩa ni yɔɔ Israel lɛ, ni mibatsɔ maŋtsɛ shaanuu?” (1 Sam. 18:18) Mɛni ye ebua David ni eba ehe shi ewala beiaŋ fɛɛ? Ele akɛ akɛni Nyɔŋmɔ ‘ma ehiɛ shi’ loo eba ehe shi ni egbala ejwɛŋmɔ kɛba enɔ lɛ hewɔ ni ená sui, hesai, kɛ hegbɛi ni eyɔɔ lɛ. (Lala 113:5-8) David le akɛ nibii kpakpai fɛɛ ni eyɔɔ lɛ, Yehowa dɛŋ ená kɛjɛ.​—Okɛto 1 Korintobii 4:7 lɛ he.

7. Mɛni baaye abua wɔ koni wɔba wɔhe shi?

7 Ŋmɛnɛ lɛ, Yehowa webii lɛ hu bɔɔ mɔdɛŋ akɛ amɛbaaba amɛhe shi tamɔ bɔ ni David fee lɛ. Le ni wɔle akɛ Yehowa, ni ji Mɔ Ni Nɔ Kwɔ Fe Fɛɛ yɛ je lɛ mli lɛ diɛŋtsɛ po baa ehe shi lɛ taa wɔtsuiŋ waa. (Lala 18:35) Biblia lɛ woɔ wɔ ŋaa akɛ: “Nyɛwoa musuŋtsɔlɛ kpele kɛ mlihilɛ kɛ heshibaa kɛ mlijɔlɛ kɛ tsuishitoo.” Ni wɔbɔɔ mɔdɛŋ koni wɔkɛ ŋaawoo nɛɛ atsu nii. (Kol. 3:12) Wɔle hu akɛ suɔmɔ “eshwãaa, enaaa ehe tsɔ.” (1 Kor. 13:4) Kɛ́ mɛi na akɛ wɔbaa wɔhe shi lɛ, amɛ hu amɛbaasumɔ ni amɛle Yehowa. Tamɔ bɔ ni abaanyɛ atsɔ ŋa ni ji Kristofonyo lɛ jeŋba kpakpa nɔ ni nine ashɛ ewu ni heee yeee lɛ nɔ ni wiemɔ fataaa he lɛ, nakai nɔŋŋ kɛ́ mɛi krokomɛi na bɔ ni Nyɔŋmɔ tsuji baa amɛhe shi lɛ, amɛ hu amɛbaasumɔ ni amɛle Nyɔŋmɔ.​—1 Pet. 3:1.

BƆ NI WƆKƐ MƐI KROKOMƐI YEƆ WƆHÃA

8. (a) Ŋmɛnɛ lɛ, te mɛi komɛi naa fɔlɔi anɔ toi ni gbekɛbii gboɔ lɛ amɛhãa tɛŋŋ? (b) Mɛni Ŋmalɛ lɛ efã gbekɛbii koni amɛfee?

8 Paulo wie bɔ ni mɛi kɛ mɛi krokomɛi baaye ahã yɛ naagbee gbii lɛ amli lɛ he. Eŋma akɛ, yɛ naagbee gbii lɛ amli lɛ, gbekɛbii baagbo amɛfɔlɔi anɔ toi. Ŋmɛnɛ lɛ, woji ni mɛi kaneɔ, kɛ nibii ni amɛkwɛɔ yɛ TV nɔ lɛ hãa efeɔ tamɔ nɔ ni naagba ko bɛ he akɛ gbekɛbii baagbo amɛfɔlɔi anɔ toi, ni akɛ ehi akɛ amɛbaafee nakai po. Shi kɛ́ gbekɛbii gbo amɛfɔlɔi anɔ toi lɛ, ebaafite weku lɛ, ni akɛni wekui ni feɔ maŋ hewɔ lɛ, ebaanyɛ efite maŋ lɛ. Adesai le anɔkwa sane nɛɛ kɛjɛ blema tɔ̃ɔ. Akɛ nɔkwɛmɔnɔ lɛ, yɛ blema Grees lɛ, kɛ́ mɔ ko wó enine nɔ yɛ efɔlɔi anɔ lɛ, hegbɛi fɛɛ ni eyɔɔ akɛ maŋnyo lɛ ŋmɛɔ lɛ; ni yɛ Roma mla lɛ mli lɛ, kɛ́ mɔ ko gba epapa ma lɛ abuɔ lɛ tamɔ gbɔmɔgbelɔ nɔŋŋ. Yɛ Hebri Ŋmalɛ lɛ kɛ Kristofoi A-Greek Ŋmalɛ lɛ fɛɛ mli lɛ, afã gbekɛbii koni amɛkɛ woo ahã amɛfɔlɔi.​—2 Mo. 20:12; Efe. 6:1-3.

9. Mɛni baaye abua gbekɛbii koni amɛbo amɛfɔlɔi toi?

9 Mɛni baanyɛ aye abua gbekɛbii koni amɛbo amɛfɔlɔi toi kɛ́ gbekɛbii krokomɛi efeee nakai po? Kɛ́ amɛjwɛŋ nibii kpakpai ni amɛfɔlɔi feɔ amɛhãa amɛ lɛ anɔ lɛ, no baahã amɛhiɛ asɔ amɛ, ni amɛbaasumɔ ni amɛbo amɛ toi. Esa akɛ gbekɛbii anu shishi hu akɛ, Nyɔŋmɔ ni ji wɔ fɛɛ wɔ-Tsɛ lɛ, miisumɔ ni amɛbo amɛfɔlɔi toi. Kɛ́ gbekɛbii wie amɛfɔlɔi ahe ekpakpa amɛtsɔɔ gbekɛbii krokomɛi lɛ, no baanyɛ ahã gbekɛbii nɛɛ hu abu amɛfɔlɔi. Anɔkwa, kɛ́ fɔlɔi ejieee suɔmɔ kpo amɛtsɔɔɔ amɛbii lɛ, ebaawa waa kɛhã amɛbii lɛ akɛ amɛbaajɛ amɛtsui fɛɛ mli amɛbo amɛ toi. Shi kɛ́ amɛna akɛ amɛfɔlɔi lɛ sumɔɔ amɛ lɛɛlɛŋ lɛ, kɛ́ amɛfɔlɔi lɛ bi amɛ ni amɛfee nɔ ko ni wa kɛhã amɛ po lɛ, amɛbaabo amɛ toi. Oblanyo ko ni atsɛɔ lɛ Austin lɛ kɛɛ akɛ: “Eyɛ mli akɛ bei pii lɛ, misumɔɔ ni maye mitsui naa sane moŋ, shi akɛni mifɔlɔi wooo mlai ni yɔɔ kpɛŋŋ, amɛtsɔɔ mi nɔ hewɔ ni amɛwo mlai lɛ, amɛkɛ mi gbaa sane ni amɛtsiii mihiɛ hewɔ lɛ, miboɔ amɛ toi. Minaa akɛ amɛsumɔɔ misane ni no hewɔ lɛ, misumɔɔ ni mafee nibii ni baahã amɛná mihe miishɛɛ.”

10, 11. (a) Mɛɛ sui gbohii mɛi jieɔ lɛ kpo ni tsɔɔ akɛ amɛbɛ suɔmɔ kɛhã mɛi krokomɛi? (b) Mɛni tsɔɔ akɛ anɔkwa Kristofoi sumɔɔɔ amɛ pɛ amɛhe?

10 Paulo tsĩ sui gbohii krokomɛi ni baatsɔɔ akɛ mɛi bɛ suɔmɔ kɛhã mɛi krokomɛi lɛ hu tã. Be ni ewie akɛ mɛi baatsɔmɔ “fɔlɔi anɔ toigbolɔi” lɛ sɛɛ lɛ, ewie akɛ mɛi baatsɔmɔ mɛi ni hiɛ esɔɔɔ nii. Esa jogbaŋŋ akɛ Paulo fee nakai ejaakɛ mɛi ni hiɛ esɔɔɔ nii lɛ ebuuu nibii kpakpai ni mɛi krokomɛi feɔ amɛhãa amɛ lɛ amɛhãaa nɔ ko. Paulo kɛɛ hu akɛ gbɔmɛi baatsɔmɔ mɛi ni yeee anɔkwa. Amɛbaatsɔmɔ mɛi ni anyɛŋ akɛ amɛ afee kpaŋmɔ, ejaakɛ amɛsumɔŋ ni amɛsaa amɛ kɛ mɛi krokomɛi ateŋ. Gbɔmɛi baatsɔmɔ musubɔlɔi kɛ mɛi ni jieɔ mɛi amɛhãa, no hewɔ lɛ, amɛbaawie wiemɔi fɔji amɛshi gbɔmɛi kɛ Nyɔŋmɔ po. Agbɛnɛ hu, gbɔmɛi baatsɔmɔ mɛi ni wieɔ mɛi krokomɛi ahe efɔŋ, ni tsɔɔ akɛ, amɛbaawie mɛi ahe saji ni bɛ mli amɛtsɔɔ mɛi krokomɛi koni amɛkɛfite mɛi lɛ agbɛ́i.a

11 Esoro Yehowa tsuji kwraa yɛ mɛi ni yɔɔ je lɛ mli lɛ ateŋ mɛi pii ahe, ejaakɛ amɛjieɔ suɔmɔ krɔŋŋ kpo amɛtsɔɔ amɛnyɛmi gbɔmɔ. Suɔmɔ nɛɛ damɔ shishitoo mlai ni ja anɔ, ni atsɛɔ lɛ yɛ Greek mli akɛ, a·gaʹpe. Kɛjɛ blema tɔ̃ɔ lɛ Yehowa tsuji jieɔ suɔmɔ nɛɛ kpo. Anɔkwa, Yesu wie akɛ Mla lɛ mli kitã pɛ ni he hiaa fe kitã ni ji wɔsumɔ wɔnyɛmi gbɔmɔ lɛ ji kitã akɛ wɔsumɔ Nyɔŋmɔ lɛ. (Mat. 22:37-39) Yesu kɛɛ hu akɛ abaale anɔkwa Kristofoi lɛ akɛ mɛi ni sumɔɔ amɛhe. (Kanemɔ Yohane 13:34, 35.) Anɔkwa Kristofoi baasumɔ amɛhenyɛlɔi po.​—Mat. 5:43, 44.

12. Mɛni Yesu fee kɛtsɔɔ akɛ esumɔɔ mɛi krokomɛi?

12 Yesu kɛ enifeemɔi tsɔɔ akɛ esumɔɔ gbɔmɛi lɛɛlɛŋ. Etee maji srɔtoi amli eyashiɛ Nyɔŋmɔ Maŋtsɛyeli lɛ he sane kpakpa lɛ etsɔɔ mɛi. Etsa shwilafoi kɛ obubuafoi kɛ kpitiyelɔi kɛ toimulɔi. Etee gbohii ashi. (Luka 7:22) Eyɛ mli akɛ mɛi pii nyɛ Yesu moŋ, shi ekɛ ewala shã afɔle koni ekɛhere adesai ayiwala. Yesu jie suɔmɔ kpo tamɔ bɔ ni e-Tsɛ jieɔ suɔmɔ kpo lɛ nɔŋŋ. Yehowa Odasefoi ni yɔɔ jeŋ fɛɛ lɛ kaseɔ Yesu ni amɛjieɔ suɔmɔ kpo amɛtsɔɔ mɛi krokomɛi.

13. Kɛ́ wɔjie suɔmɔ kpo wɔtsɔɔ mɛi krokomɛi lɛ, mɛɛ gbɛ nɔ no baanyɛ ahã amɛsumɔ akɛ amɛle Yehowa?

13 Kɛ́ wɔjie suɔmɔ kpo wɔtsɔɔ mɛi krokomɛi lɛ, no baanyɛ ahã amɛsumɔ akɛ amɛle wɔŋwɛi Tsɛ lɛ. Akɛ nɔkwɛmɔnɔ lɛ, nuu ko ni yɔɔ Thailand lɛ tee kpokpaa wulu nɔ kpee ko shishi, ni be ni ena bɔ ni nyɛmimɛi lɛ sumɔɔ amɛhe lɛ, eta etsuiŋ. Be ni eku esɛɛ etee shĩa lɛ, ebi ni akɛ lɛ akase Biblia lɛ shii enyɔ daa otsi. Eshiɛ etsɔɔ ewekumɛi lɛ fɛɛ, ni nyɔji ekpaa yɛ be ni etee kpee lɛ sɛɛ lɛ, efee eklɛŋklɛŋ Biblia kanemɔ yɛ Maŋtsɛyeli Asa lɛ nɔ. Bɔ ni afee ni wɔna kɛji wɔjieɔ suɔmɔ kpo wɔtsɔɔ mɛi krokomɛi lɛ, wɔbaanyɛ wɔbi wɔhe akɛ: ‘Ani mifeɔ bɔ fɛɛ bɔ ni manyɛ koni maye mabua miweku lɛ mli bii, misafoŋbii, kɛ mɛi ni mikɛkpeɔ yɛ shiɛmɔ nitsumɔ lɛ mli lɛ? Ani mibɔɔ mɔdɛŋ akɛ mana mɛi krokomɛi tamɔ bɔ ni Yehowa naa amɛ lɛ?’

ŊA MLI GBEI KƐ GWANTƐŊBII

14, 15. Mɛɛ sui gbohii mɛi babaoo jieɔ lɛ kpo? Mɛɛ gbɛ nɔ mɛi komɛi etsake kwraa?

14 Yɛ naagbee gbii lɛ amli lɛ, gbɔmɛi baajie sui gbohii krokomɛi hu akpo, ni esa akɛ wɔtsi wɔhe kɛje gbɔmɛi nɛɛ ahe. Akɛ nɔkwɛmɔnɔ lɛ, mɛi baatsɔmɔ mɛi ni sumɔɔɔ ekpakpa, loo tamɔ bɔ ni Bibliai komɛi tsɔɔ shishi lɛ, “mɛi ni nyɛɔ ekpakpa” loo “amɛhiɔ ekpakpafeemɔ.” Mɛi komɛi hu baatsɔmɔ mɛi ni nyɛɛɛ amɛhe nɔ amɛye, mɛi ni hiɛ yɔɔ la. Amɛteŋ mɛi komɛi baafee amɛhe kuɛŋtilɔi. Agbɛnɛ hu, amɛjwɛŋŋ dani amɛfeɔ amɛnii, ni kɛ́ amɛnifeemɔi baaye mɛi awui po lɛ egbaaa amɛnaa.

15 Mɛi babaoo ni be ko ni eho lɛ amɛfeɔ amɛnii tamɔ kooloi awuiyelɔi lɛ etsake kwraa. Biblia lɛ gba akɛ tsakemɔ kpele nɛɛ baaba. (Kanemɔ Yesaia 11:6, 7.) Aŋma yɛ gbalɛ nɛɛ mli akɛ, kooloi awuiyelɔi tamɔ ŋa mli gbei kɛ jatai kɛ shĩa kooloi tamɔ gwantɛŋbii kɛ tsinabii baahi shi yɛ toiŋjɔlɛ mli. Mɛni baahã amɛhi shi yɛ toiŋjɔlɛ mli lɛ? Biblia lɛ tsɔɔ mli akɛ: “Ejaakɛ bɔ fɛɛ bɔ ni fee lɛ, Yehowa he nilee baayi shikpɔŋ lɛ nɔ obɔ.” (Yes. 11:9) Akɛni kooloi nyɛŋ akase Yehowa he nii hewɔ lɛ, gbalɛ nɛɛ feɔ bɔ ni gbɔmɛi baatsake amɛjeŋba lɛ he mfoniri.

Nuu ko eshɔ̃ yoo ko baagi yɛ edɛŋ, ekase Biblia lɛ, ni etsake ejeŋba

Kɛ́ wɔkɛ Biblia mli shishitoo mlai tsu nii lɛ ebaanyɛ etsake wɔ! (Kwɛmɔ kuku 16)

16. Mɛɛ gbɛ nɔ Biblia lɛ eye ebua mɛi ni amɛtsake amɛjeŋba?

16 Nyɛmimɛi babaoo yɛ ni be ko ni eho lɛ, amɛhiɛ yɛ la tamɔ ŋa mli gbei, shi amrɔ nɛɛ toiŋjɔlɛ yɛ amɛ kɛ mɛi krokomɛi ateŋ. Obaanyɛ okane amɛteŋ mɛi komɛi ahe saji yɛ sane ni yitso ji, “Biblia Lɛ Tsakeɔ Mɛi” lɛ shishi yɛ jw.org lɛ nɔ. Mɛi ni ebale Yehowa ni amɛmiisɔmɔ lɛ efeee amɛnii tamɔ mɛi ni anaa amɛ akɛ amɛsumɔɔ Nyɔŋmɔjamɔ shi amɛhãaa ená amɛnɔ hewalɛ lɛ. Mɛi nɛɛ feɔ amɛnii tamɔ nɔ ni amɛjáa Nyɔŋmɔ shi amɛnifeemɔi etsɔɔɔ nakai. Shi Yehowa webii lɛ ateŋ mɛi pii yɛ ni be ko ni eho lɛ amɛhiɛ yɛ la, shi amrɔ nɛɛ ‘amɛwo subaŋ hee ni abɔ yɛ Nyɔŋmɔ suɔmɔ naa yɛ anɔkwa jalɛ kɛ anɔkwayeli krɔŋŋ mli lɛ.’ (Efe. 4:23, 24) Kɛ́ mɛi kase Nyɔŋmɔ he nii lɛ, amɛnaa akɛ esa akɛ amɛhi shi yɛ etaomɔ nii lɛ anaa. Enɛ hãa amɛtsakeɔ nibii ni amɛheɔ amɛyeɔ lɛ, bɔ ni amɛsusuɔ nii ahe amɛhãa, kɛ bɔ ni amɛfeɔ amɛnii amɛhãa lɛ hu. Ebɛ mlɛo akɛ abaafee tsakemɔi nɛɛ, shi Nyɔŋmɔ mumɔ lɛ baaye abua mɛi ni miisumɔ lɛɛlɛŋ akɛ amɛsa ehiɛ lɛ ni amɛnyɛ amɛtsake.

“TSI OHE KƐJE NƐKƐ GBƆMƐI AHE”

17. Mɛni baanyɛ aye abua wɔ koni wɔkakase mɛi ni jieɔ sui gbohii akpo lɛ?

17 Srɔto ni yɔɔ mɛi ni sɔmɔɔ Nyɔŋmɔ kɛ mɛi ni sɔmɔɔɔ lɛ lɛ ateŋ lɛ miifee faŋŋ fe bei fɛɛ ni eho. Esa akɛ wɔ mɛi ni wɔsɔmɔɔ Nyɔŋmɔ lɛ akwɛ jogbaŋŋ koni mɛi ni sɔmɔɔɔ lɛ lɛ asui gbohii lɛ akaná wɔnɔ hewalɛ. Wɔmiisumɔ ni wɔbo ŋaa ni Yehowa ewo wɔ akɛ wɔtsi wɔhe kɛje mɛi ni jieɔ sui ni awie he yɛ 2 Timoteo 3:2-5 lɛ akpo lɛ ahe lɛ toi. Shi wɔkɛ mɛi nɛɛ ateŋ mɛi komɛi tsuɔ nii, wɔkɛ amɛ yaa skul, loo wɔkɛ amɛ yɛ akutso kome mli, ni no hewɔ lɛ, wɔnyɛŋ wɔkɛɛ akɛ wɔkɛ amɛ sharaŋ kwraa. Kɛ̃lɛ, esaaa akɛ wɔsusuɔ nii ahe loo wɔfeɔ wɔnii tamɔ amɛ. Mɛni baanyɛ aye abua wɔ koni wɔkakase amɛ? Esa akɛ wɔkase Biblia lɛ ni wɔkɛ mɛi ni sumɔɔ Yehowa abɔ koni wekukpaa ni yɔɔ wɔ kɛ Yehowa teŋ lɛ mli awa.

18. Mɛɛ gbɛ nɔ wɔwiemɔ kɛ wɔnifeemɔ baanyɛ aye abua mɛi krokomɛi ni amɛsumɔ akɛ amɛle Yehowa?

18 Agbɛnɛ hu, esa akɛ wɔye wɔbua mɛi krokomɛi ni amɛbale Yehowa. Feemɔ nibii ni baahã oná hegbɛi kɛye mɛi odase, ni obi Yehowa ni eye ebua bo ni owie wiemɔi ni sa yɛ be ni sa mli. Esa akɛ wɔhã mɛi ale akɛ Yehowa Odasefoi ji wɔ. Kɛ́ wɔfee nakai lɛ, wɔjeŋba kpakpa lɛ baahã awo Nyɔŋmɔ hiɛ nyam shi jeee wɔ diɛŋtsɛ. Yehowa etsɔse wɔ koni “wɔtsi wɔhe kɛje bu ni abuuu Nyɔŋmɔ kɛ je lɛŋ akɔnɔi ahe, ni wɔkɛ hiɛshikamɔ kɛ jalɛ kɛ Nyɔŋmɔjamɔ ahi shi yɛ jeŋ ni yɔɔ amrɔ nɛɛ mli.” (Tito 2:11-14) Kɛ́ wɔkase Yehowa ni wɔfee nɔ ni esumɔɔ lɛ, mɛi krokomɛi baana, ni amɛteŋ mɛi komɛi po baakɛɛ akɛ: “Wɔkɛ nyɛ baaya, ejaakɛ wɔnu akɛ, Nyɔŋmɔ kɛ nyɛ yɛ.”​—Zak. 8:23.

a Greek wiemɔ ni atsɔɔ shishi akɛ “mɔ ni wieɔ mɛi ahe efɔŋ” loo “mɔ ni kɛ sane fɔ̃ɔ mɔ ko nɔ” lɛ ji di·aʹbo·los. Yɛ Biblia lɛ mli lɛ, akɛ wiemɔ nɛɛ tsuɔ nii akɛ gbɛnaa gbɛ́i kɛhã Satan, mɔ ni wieɔ Nyɔŋmɔ he efɔŋ lɛ.

    Ga Woji (1980-2025)
    Shi Mli
    Botemɔ Mli
    • Ga
    • Kɛmaje
    • Bɔ Ni Misumɔɔ Lɛ Mihãa
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Mlai Ni Yɔɔ He
    • Ohe Saji
    • Ohe Saji Lɛ Ahe Gbɛjianɔtoo
    • JW.ORG
    • Botemɔ Mli
    Kɛmaje