“Nyɛkaia Gbii ni Eho Lɛ”—Mɛni Hewɔ?
“NYƐKAIA gbii ni eho lɛ.” Akɛ ŋaawoo ni bɔfo Paulo kɛha, ni aŋma aaafee afi 61 Ŋ.B. nɛɛ hã Hebri Kristofoi ni hi Yudea lɛ. (Hebribii 10:32, The New English Bible) Mɛni hã ewie nɛkɛ wiemɔ nɛɛ? Mɛni hewɔ ehe hiaa ni nakai Yehowa jalɔi ni hi shi yɛ klɛŋklɛŋ afii oha lɛ mli lɛ ahiɛ akakpa be ni eho lɛ nɔ lɛ? Ani kaimɔ ni tamɔ nɛkɛ toiboo he baanyɛ aba sɛɛnamɔ kɛha wɔ ŋmɛnɛ?
Biblia ŋmalɔi ebɔ kɔkɔ shii abɔ, yɛ afii ohai abɔ ni eho lɛ mli fɛɛ amɛshi hiɛ ni akuɔ ashwieɔ be ni eho lɛ nɔ, loo ehe ni asusuuu. Esa akɛ akai tsutsu bei kɛ nifeemɔi ni eho lɛ ni asusu he. Yehowa wie po akɛ: “Nyɛkaia blema nii ni jɛ teteete lɛ, akɛ mi nɔŋŋ miji Mawu, ni mɔ ko bɛ sɛɛ dɔŋŋ, miji Nyɔŋmɔ, ni mɔ ko mɔ ko tamɔɔɔ mi.” (Yesaia 46:9) Nyɛhaa wɔpɛia yiŋtoi titrii etɛ hewɔ ni esa akɛ wɔbo ŋaawoo nɛɛ toi lɛ mli wɔkwɛa.
Kanyamɔ kɛ Hewalɛwoo
Klɛŋklɛŋ lɛ, ebaanyɛ efee kanyamɔ kɛ hewalɛwoo jɛɛhe kpele diɛŋtsɛ. Beni Paulo ŋma ewolo nɛɛ eyaha Hebribii asafo lɛ, no mli lɛ eeŋma wolo lɛ kɛyaha enanemɛi Kristofoi ni shitee-kɛ-woo ni jɛɔ Yudafoi lɛ aŋɔɔ kɛbaa lɛ kaa amɛhemɔkɛyeli lɛ daa gbi lɛ. Akɛni eyɔse akɛ ehe miihia ni amɛna tsuishiŋmɛɛ hewɔ lɛ, Paulo wie akɛ: “Nyɛkaia klɛŋklɛŋ gbii lɛ, beni la tso yɛ nyɛnɔ lɛ, bɔ ni nyɛmia nyɛhiɛ yɛ amanehului ata babaoo mli.” (Hebribii 10:32) Amɛ mumɔŋ ta lɛ mli tsutsu nifeemɔi ni tsɔɔ anɔkwayeli ni amɛaakai lɛ baaha amɛna ekaawoo ni he hiaa amɛ ni amɛgbe foidamɔ lɛ naa. Gbalɔ Yesaia ŋma, yɛ gbɛ ni tamɔ nakai nɔŋŋ nɔ akɛ: “Nyɛkaia enɛ, ni nyɛfia shi.” (Yesaia 46:8) Nɔ kpakpa ni tamɔ enɛ, ni baajɛ mli aba lɛ ji nɔ ni yɔɔ ejwɛŋmɔ mli beni Yesu Kristo kɛɛ asafo ni hi Efeso lɛ akɛ: “No hewɔ lɛ kaimɔ he ni ojɛ ogbee shi [suɔmɔ ni oyɔɔ tsutsu] lɛ, ni otsake otsui, ni otsu klɛŋklɛŋ nitsumɔi lɛ.”—Kpojiemɔ 2:4, 5.
Ŋaawoo ni ekɛha akɛ “kaimɔ blema gbii lɛ, ni ojwɛŋ yinɔi sɔrɔtoi lɛ amli afii lɛ ahe” lɛ ji wiemɔ ko ni afɔɔ numɔ yɛ wiemɔi ni Mose kɛ Israel wie, beni ewoɔ maŋ lɛ hewalɛ ni amɛkɛ ekaafeemɔ aye Yehowa anɔkwa lɛ mli. (5 Mose 32:7) Kadimɔ ewiemɔi, ni aŋmala yɛ 5 Mose 7:18 lɛ, akɛ: “No lɛ kaashe amɛ [Kanaanbii lɛ] gbeyei; shi moŋ kaimɔ nɔ ni Yehowa, o-Nyɔŋmɔ lɛ, fee Farao kɛ Mizraim muu lɛ fɛɛ lɛ.” Esa akɛ kaimɔ ni amɛaakai yiwalaheremɔ nifeemɔi ni Yehowa fee yɛ ewebii ahewɔ lɛ awo amɛ hewalɛ ni eha amɛya nɔ amɛkɛ amɛhe akpɛtɛ Nyɔŋmɔ mlai ahe yɛ anɔkwayeli mli.—5 Mose 5:15; 15:15.
Dɔlɛ sane ji akɛ, Israelbii lɛ ŋmɛɛ amɛhe amɛha esha ni ji hiɛnɔkpamɔ yɛ be kɛ bei amli. Mɛni jɛɔ mli baa? “Amɛka Mawu nɔtonɔto, ni amɛwo Israel Mɔ Krɔŋkrɔŋ lɛ mli la. Amɛkaiii enine lɛ po loo gbi ni ekpɔ̃ amɛ kɛjɛ henyɛlɔ lɛ dɛŋ lɛ.” (Lala 78:41, 42) Yɛ naagbee lɛ, amɛhiɛ ni kpa Yehowa kitai anɔ lɛ hã ekpoo amɛ kwraa.—Mateo 21:42, 43.
Lalatsɛ lɛ fee nɔkwɛmɔ nɔ kpakpa efɔ̃ shi, mɔ ni ŋma akɛ: “Matsĩ Yehowa nifeemɔ nii lɛ atã, hɛɛ, makai oblema naakpɛɛ nii lɛ. Majwɛŋ onitsumɔi lɛ fɛɛ he, ni masusu onifeemɔi lɛ ahe.” (Lala 77:12, 13) Nɛkɛ sane nɔjwɛŋmɔ ni akɛkaiɔ tsutsu sɔɔmɔ yɛ anɔkwayeli mli kɛ Yehowa nifeemɔi ni tsɔɔ suɔmɔ nɛɛ baaha wɔna kanyamɔ, hewalɛwoo kɛ hiɛsɔɔ ni he hiaa wɔ. Agbɛnɛ hu, ‘klɛŋklɛŋ gbii lɛ akaimɔ’ baanyɛ ahã wɔkanu tɔlɛ he, ni ebaanyɛ ewo wɔ hewalɛ ni wɔya nɔ wɔfee nɔ fɛɛ nɔ ni wɔɔnyɛ, ni wɔkɛ anɔkwayeli aŋmɛ wɔtsui shi.
Ní Aaakase Nii Kɛjɛ Tsutsu Tɔmɔi Amli
Nɔ ni ji enyɔ lɛ, hiɛ ni kpaaa nii anɔ lɛ baanyɛ afee gbɛ ni atsɔɔ nɔ akaseɔ nii kɛjɛɔ tsutsu tɔmɔi kɛ nibii ni jɛ mli kɛba lɛ amli. Enɛ ji nɔ ni yɔɔ Mose jwɛŋmɔ mli beni ewo Israelbii lɛ ŋaa akɛ: “Kaimɔ, ni ohiɛ akakpa nɔ, bɔ ni otsɔ̃ owo Yehowa, o-Nyɔŋmɔ lɛ, mlifu ohã yɛ ŋa lɛ nɔ; kɛjɛ gbi nɔ ni nyɛjɛ Mizraim shikpɔŋ lɛ nɔ nyɛje kpo lɛ kɛbashi beyinɔ ni nyɛbashɛ biɛ nɛɛ, Yehowa hiɛ atua sɔŋŋ nyɛtseɔ.” (5 Mose 9:7) Taakɛ Mose fee lɛ faŋŋ lɛ, nɔ ni jɛ nɛkɛ Israelbii lɛ atoigbele nɛɛ mli kɛba ji akɛ, ‘Yehowa amɛ-Nyɔŋmɔ lɛ hã amɛnyiɛ afii nyɔŋmai ejwɛ sɔŋŋ yɛ ŋa lɛ nɔ.’ Mɛni hewɔ awo amɛ hewalɛ ni amɛkai enɛ lɛ? Afee nakai bɔni afee ni eha amɛba amɛhe shi, koni ejaje amɛ yɛ amɛ atuatsemɔ gbɛi lɛ anɔ bɔni afee ni ‘amɛye Yehowa, amɛ-Nyɔŋmɔ lɛ, kitai lɛ anɔ, ni amɛnyiɛ egbɛi lɛ anɔ, ni amɛshe lɛ gbeyei.’ (5 Mose 8:2-6) Amɛbaakase nii kɛ shishinumɔ akɛ amɛtɔ̃ŋ amɛ tsutsu tɔmɔi lɛ dɔŋŋ.
Niŋmalɔ ko wie akɛ: “Gbɔmɔ ni hiɛ kã shi náa lɛ diɛŋtsɛ eniiashikpamɔi ahe sɛɛ, ni nilelɔ naa mɛi krokomɛi aniiashikpamɔi ahe sɛɛ.” Eyɛ mli akɛ Mose kɛ Israelbii lɛ wie ni amɛna amɛ tsutsu tɔmɔi lɛ ahesusumɔ he sɛɛ moŋ, shi bɔfo Paulo wo mɛi krokomɛi—ni ji klɛŋklɛŋ afii oha lɛ mli Korinto asafo lɛ, kɛ, kɛ́ wɔɔlɛɛ mli lɛ, wɔ hu—ŋaa akɛ, wɔkase nii kɛjɛ nakai yinɔsane mli nii ni aŋma afɔ̃ shi lɛ nɔŋŋ mli. Eŋma akɛ: ‘Shi afee amɛ [Israelbii lɛ] enɛɛmɛi fɛɛ ni akɛto okadi aha wɔ, ni aŋma afɔ̃ shi ni aŋɔbɔ wɔ kɔkɔ, wɔ mɛi ni je lɛ naagbeei lɛ enina wɔ lɛ.’ (1 Korintobii 10:11) Yesu Kristo yɛ Biblia mli sane kroko hu ni ba yɛ blema beaŋ, kɛ bɔ ni ehe hiaa ni akase nii kɛjɛ mli lɛ yɛ ejwɛŋmɔ mli, beni ewie akɛ: “Nyɛkaia Lot ŋa lɛ.” (Luka 17:32; 1 Mose 19:1-26) Ŋleshinyo lalafolɔ kɛ jeŋ nilelɔ Samuel Taylor Coleridge ŋma akɛ: “Eji gbɔmɛi baakase nii kɛjɛ yinɔsane mli kulɛ, kwɛ nibii babaoo ni ebaatsɔɔ wɔ!”
Humifeemɔ kɛ Shidaa
Nɔ ni ji etɛ lɛ, nii kaimɔ baanyɛ eha wɔna humifeemɔ kɛ shidaa sui ni saa Nyɔŋmɔ hiɛ lɛ yɛ wɔmli. Beni wɔmli filiɔ wɔ yɛ wɔ mumɔŋ paradeiso lɛ fãi babaoo lɛ amli lɛ, ekaba kɔkɔɔkɔ akɛ wɔhiɛ aaakpa nɔ akɛ edamɔ nibii komɛi ni akɛtswaa amaa shi lɛ anɔ. Nɔ ni fata enɛɛmɛi ahe ji anɔkwayeli, suɔmɔ, he-kɛ-afɔleshaa, ekaafeemɔ ni akɛkpeeɔ jaramɔ shihilɛ naa, tsuishiŋmɛɛ, tsuishitoo kɛ hemɔkɛyeli—ni ji sui ni wɔnyɛmimɛi hii kɛ yei Kristofoi ni lɛɛ nitsumɔ lɛ mli yɛ shikpɔji babaoo nɔ afii nyɔŋmai abɔ ni eho nɛ lɛ jie lɛ kpo lɛ. Beni emuɔ emaniɛbɔɔ ni kɔɔ Nyɔŋmɔ webii ni yɔɔ Mexico lɛ aŋmɛnɛŋmɛnɛ beaŋ yinɔsane he lɛ naa lɛ, 1995 Yearbook of Jehovah’s Witnesses lɛ wie akɛ: “Yɛ gbɔmɛi ni nyɛsɛɛ nɛɛ nɔŋŋ amɛkɛ Yehowa Odasefoi bɔi bɔɔ lɛ agbɛfaŋ lɛ, ekolɛ kaai ni mɛi ni ná nitsumɔ lɛ mlilɛɛmɔ mli gbɛfaŋnɔ yɛ Mexico lɛ kɛkpe lɛ baaha amɛhiɛ afee amɛ yaa. Nɔ ni mɛi heei nɛɛ le jogbaŋŋ ji mumɔŋ paradeiso, he ni mumɔŋ niyenii babaoo yɔɔ, he ni nanemɛi Nyɔŋmɔ gbeyeishelɔi akpei ohai abɔ yɔɔ, kɛ he ni ato sɔɔmɔ ni akɛhaa Nyɔŋmɔ lɛ he gbɛjianɔ hu jogbaŋŋ yɛ.”
Nakai mra be mli nitsumɔ hiɛnyiɛlɔi lɛ tsu nii aŋkroaŋkro loo yɛ kui bibii ni etse amɛhe banee amli, yɛ be kɛ bei amli. Amɛkɛ he-shoofeemɔ, ohia, kɛ emuuyeli mlihiɛmɔ he kaai krokomɛi ni mli wa waa kpe beni amɛmiaa amɛhiɛ waa yɛ Maŋtsɛyeli sane lɛ jajemɔ mli lɛ. Eyɛ mli akɛ nɛkɛ tsutsu beaŋ sɔɔlɔi nɛɛ ateŋ mɛi babaoo egboi amɛtee moŋ, shi kwɛ bɔ ni ekanyaa mɔ tsui akɛ wɔɔle akɛ Yehowa kaiɔ amɛnitsumɔ ni amɛkɛ anɔkwayeli tsu lɛ! Bɔfo Paulo ma enɛ nɔ mi, beni eŋma akɛ: “Nyɔŋmɔ jeee mɔ ni yeɔ sane ni ejaaa ni ehiɛ aaakpa nyɛnitsumɔ lɛ nɔ kɛ suɔmɔ deŋme ni nyɛgbo yɛ egbɛi lɛ ahewɔ [lɛ].” (Hebribii 6:10) Kɛji Yehowa kɛ hiɛsɔɔ kaiɔ lɛ, ani esaaa ni wɔ hu wɔkɛ shidaa mumɔ feɔ nakai?
Mɛi heei ni kpaako amɛbale anɔkwale lɛ baanyɛ ana nɛkɛ yinɔsane mli nibii nɛɛ ahe nilee kɛtsɔ Jehovah’s Witnesses—Proclaimers of God’s Kingdom wolo lɛ nɔ.a Kɛfata he lɛ, kɛji wɔna hegbɛ akɛ weku loo Kristofoi asafo ni wɔyɔɔ mli lɛ amli bii lɛ ekomɛi ji nyɛmimɛi hii kɛ yei ni edara yɛ afii amli, ni amɛkɛ be babaoo esɔmɔ aahu lɛ, no lɛ akɛ mumɔ ni yɔɔ 5 Mose 32:7 lɛ woɔ wɔ hewalɛ akɛ “kaimɔ blema gbii lɛ, ni ojwɛŋ yinɔi sɔrɔtoi lɛ amli afii lɛ ahe! Bi otsɛ, ni eeetsɔɔo, onukpai lɛ, ni amɛaagbao!”
Hɛɛ, tsutsu Nyɔŋmɔ jamɔ hetuu-kɛhamɔ nifeemɔi ni eho lɛ akaimɔ baanyɛ akanya wɔ ni wɔya nɔ wɔkɛ miishɛɛ aŋmɛ wɔtsui shi yɛ wɔ Kristofoi asɔɔmɔ lɛ mli. Agbɛnɛ hu, nikasemɔi yɛ yinɔsane mli ni esa akɛ wɔkase. Ni wɔ mumɔŋ paradeiso shihilɛ ni Nyɔŋmɔ jɔɔmɔ yɔɔ nɔ lɛ nɔjwɛŋmɔ kanyaa sui kpakpai ni ji humifeemɔ kɛ shidaa yɛ wɔmli. Lɛlɛŋ, “nyɛkaia gbii ni eho lɛ.”
[Shishigbɛ niŋmaa]
a Mɛi ni fee ji Watchtower Bible and Tract Society of New York, Inc.