Akɛ Aaaye Anɔkwale lɛ Tsɔɔ Mɛni?
AKƐ AAAYE anɔkwale lɛ tsɔɔ akɛ mɔ aaafee ehe anɔkwafo ni shishiumɔ bɛ emli. Anɔkwayeli biɔ ni ofee nii ni ja gbɛ yɛ be mli ni okɛ mɛi krokomɛi yeɔ—ofee mɔ ni yɔɔ tɛɛ, mɔ ni buɔ ehe, jeee shishiulɔ aloo amimyelɔ. Anɔkwayelɔ lɛ ji nuu ni hiɛɔ emuuyeli mli. Akɛni anyɛɔ akɛ he fɔɔ enɔ yɛ be fɛɛ mli hewɔ lɛ, eyeee enaanyo gbɔmɔ amim. Wɔteŋ mɔ fɛɛ mɔ baasumɔ ni akɛ lɛ aye yɛ nɛkɛ gbɛ nɔ, aloo jeee nakai? Yɛ enɛ hewɔ lɛ, ani anɔkwayeli baanyɛ afee nɔ ni be eho?
Kristofonyo naa nɔ hewɔ ni esa akɛ mɔ fɛɛ mɔ ni ji anɔkwa jalɔ lɛ afee anɔkwafo lɛ amrɔ nɔŋŋ yɛ sanenaatsɔɔmɔi ni yɔɔ yiteŋgbɛ nɛɛ mli. (Yohane 4:24) Ejaa ‘Yehowa ni ji Nyɔŋmɔ anɔkwafo lɛ.’ (Lala 31:6; Tito 1:2) Eka shi faŋŋ akɛ, “anɔkwafoi” pɛ ji mɛi ni he saa akɛ enajiaŋdamɔlɔi.—2 Mose 18:21.
Anɔkwayeli kɔɔ wɔshihilɛ mli nibii sɔrɔtoi ahe, no hewɔ lɛ shishinumɔ yɛ nɔ ni bɔfo Paulo kɛɛ nɛɛ he akɛ: “Wɔmiitao akɛ wɔba wɔjeŋ fɛfɛo yɛ nii fɛɛ mli.” Nɔ ni fata enɛ he ji, yɛ wiemɔ mli, yɛ nitsumɔ he, yɛ weku saji amli, yɛ nitsumɔ he gbɛjianɔtoi amli, kɛ agbɛnɛ yɛ mla ni nɔyelii lɛ woɔ ni ebiɔ ni wɔye nɔ lɛ mli.—Hebribii 13:18.
Yɛ Wɔ Wiemɔ Mli
Gbɛi pii yɛ—ni yɛ bei komɛi amli lɛ asusuɔ akɛ tɔmɔ ko bɛ he kɛ nɔ ni akpɛlɛɔ nɔ—ni gbɔmɛi ewieee anɔkwale yɛ mli. Amɛmaleɔ yɛ be ni amɛkɛtsuɔ nii lɛ he akɔntaabuu mli, amɛhaa gbekɛbii maleɔ amɛtsɔɔ mɛi ni baa shia, akɛ akɔntaabuu ni ejaaa haa inshuɔrans nitsumɔ hei, ni gbɔmɛi maleɔ akɛ amɛbɛ hewalɛ bɔni afee ni amɛkpa nitsumɔ kɛ ekrokomɛi.
Yɛ bei komɛi amli lɛ, ebiɔ ni wɔŋma nɔ ni wɔbaakɛɛ mɔ kroko lɛ. Yɛ yiŋtoo ko hewɔ lɛ, aŋkroaŋkroi ni maleee yɛ wiemɔ mli lɛ nuɔ he akɛ ebafeɔ sane kroko beni amɛbuɔ nyɔmɔwoo ni amɛnine shɛɔ nɔ lɛ he akɔntaa amɛtsɔɔ yɛ tooyeli hei aloo beni amɛjieɔ nibii ni amɛhiɛ lɛ kpo amɛtsɔɔ yɛ maŋ ko husu naa lɛ. Nɛkɛ shishiumɔ nɛɛ kɔɔ mɔ fɛɛ mɔ ni woɔ too lɛ he. Ani enɛ tsɔɔ naanyo suɔmɔ diɛŋtsɛ? Yɛ enɛ sɛɛ lɛ, ani gbɛnaa nii ko kaaa Kristofoi anɔ akɛ ‘amɛŋɔ Kaisare nii amɛha Kaisare’?—Luka 20:25; 10:27; kwɛmɔ Romabii 13:1, 2, 7, 8.
Eka shi faŋŋ akɛ wɔsumɔɔ ni wɔkase “Nyɔŋmɔ anɔkwafo” lɛ yɛ nibii ni wɔwieɔ lɛ mli, shi jeee “malemɔtsɛ” lɛ. (Lala 31:6; Yohane 8:44) Kutumpɔoyelɔi kɛ lilɛi ŋta baashishiu mɛi ni amɛye amɛ amim. Shi amale ni wɔɔmale wɔtsɔɔ wɔnaanyo lɛ etsɔɔɔ suɔmɔ ni wɔsumɔɔ lɛ. Yɛ fɛɛ sɛɛ lɛ, amalelɔi bɛ hiɛnɔkamɔ kɛha wɔsɛɛ.—Efesobii 4:25; Kpojiemɔ 21:27; 22:15.
Yɛ Nitsumɔ He
Gbi muu lɛ fɛɛ nitsumɔ ni wɔɔtsu yɛ anɔkwayeli mli bɔni afee ni wɔnine ashɛ nyɔmɔwoo nɔ lɛ hi ni eji Ŋmalɛ mli taomɔ nɔ. (Kolosebii 3:22-24) Shi, be julɔi akpei abɔ yɛ ni fiteɔ nitsumɔ be amɛkɛjɔɔ amɛhe fe nine, amɛkpeɔ sɛɛ kɛyaa nitsumɔ, shi amɛkpaa mra, amɛfiteɔ be babaoo kɛsaa amɛhe beni amɛshɛ nitsumɔ he lɛ sɛɛ, amɛtswaa tɛlifon ni yɔɔ nitsumɔ he lɛ kɛyaa shɔŋŋ ni amɛbiii gbɛ, amɛŋɔɔ nitsumɔ be amɛkɛtsuɔ amɛ diɛŋtsɛ amɛ nii ni amɛwɔɔ po yɛ bei komɛi amli. Nibii ni amɛjuɔ lɛ haa nibii ajara waa kɛhaa mɔ fɛɛ mɔ.
Nɔ ni fata juu krokomɛi ni ajuɔ yɛ nitsumɔ he lɛ he ji nitsumɔ he lɛ nibii ni aloɔ ahaa he. Mɛi komɛi kɛɔ akɛ enɛ jeee nɔ ko kɛji akɛ nyɔmɔwoo lɛ faaa, tamɔ nɔ ni akɛ nitsumɔtsɛ ni feɔ kpɛkpɛɛ miipele nyɔmɔwoo he! Shi nibii ni akɔlɔɔ beni nitsumɔtsɛ aloo nɔtsɛ leee he nɔ ko aloo abiii lɛ lɛ ji juu diɛŋtsɛ.
Yɛ nɛkɛ shihilɛi nɛɛ fɛɛ mli lɛ, anɔkwa Kristofonyo lɛ kɛ ŋaawoo ni jɛ mumɔŋ nɛɛ baatsu nii: “Julɔ lɛ ekaju dɔŋŋ, shi moŋ . . . ekɛ eniji atsu nitsumɔ kpakpa, koni ena nɔ ko ni ekɛha mɔ ni ehia lɛ lɛ.”—Efesobii 4:28; Bɔfoi lɛ Asaji 20:35.
Shi kɛ onitsumɔtsɛ lɛ bi ni ofee nɔ ko ni etsɔɔɔ anɔkwayeli aloo mla eŋmɛɛɛ gbɛ kɛ ohe gbeyeiwoo akɛ ebaashwie bo kɛ ofeee nakai lɛ hu, mɛni? Nɔkwɛmɔ nii komɛi nɛ: Akɛ okɛ lɔle mli dade ko ni akɛwoko lɛ jara afata nyɔmɔ ni tsɔnetsɛ lɛ hiɛ lɛ he; akɛ nibii ni ehiii ni jara waaa awo adekai amli aha nihelɔi ni aŋmɛ nɔ aha amɛ; ŋmalamɔ yɛ nibii ni ahɔɔ ajara hee lɛ he akɛ “atse nɔ” yɛ be mli ni atseko nɔ aloo amɛjara shɛɛɛ nakai po. Nitsulɔi pii baakwɛ enɛ akɛ gbɛnaa nitsumɔ ni ka nitsumɔtsɛ lɛ nɔ, shi jeee nitsulɔ lɛ nɔ. Mɛni Yehowa Odasefoi feɔ kɛ amɛkɛ shihilɛ ni tamɔ nɛkɛ ekpe lɛ? Daryl J—amaniɛ akɛ:
“Beni mitsuɔ nii akɛ nitsumɔ nɔkwɛlɔ yɛ shwapo ko ni feɔ nibii ehɔɔ lɛ mli lɛ, nitsumɔtsɛmɛi lɛ bakɛɛ mi akɛ miha sɛɛnamɔ lɛ afa shi mikatsake nibii ajara lɛ. Ŋaawoo ni akɛha yɛ enɛ gbɛfaŋ ji akɛ: Aŋma yɛ nibii ni ahɔɔ lɛ ekomɛi ahe akɛ amɛtsii fe bɔ ni amɛyɔɔ lɛ, ni miŋma miha mɔ ko ni wɔheɔ nibii yɛ edɛ lɛ akɛ ehɔɔ nibii komɛi eha wɔ ni amɛjara shɛɛɛ nakai. Enɛɛmɛi fɔɔ kaa shi ejeee anɔkwayeli.”
Daryl kpoo amale kɛ shishiumɔ lɛ. (Abɛi 20:23) Otsii fioo ko sɛɛ lɛ ashwie lɛ. Ani eleee nii ni enɛ baaha eweku lɛ aye ohia? Ani eshwa ehe akɛ eye anɔkwale? Dabida, ejaakɛ beni enaanyo Odasefonyo ko nu nɔ ni eba nɛɛ he lɛ, etao nitsumɔ eha lɛ. Daryl kɛɛ akɛ: “Yɛ otsii etɛ kɛmɔɔ ejwɛ mli lɛ minyɛ mikwɛ mihe kɛ miweku lɛ nɔ kɛtsɔ anɔkwayeli nɔ. Mibu enɛ akɛ hegbɛ ni mina akɛ Yehowa ejɔɔ mi yɛ emuuyeli mli ni mihiɛ miha lɛ lɛ hewɔ.”
Yɛ gbɛ kroko nɔ lɛ, ekolɛ Obaana nitsumɔ yɛ anɔkwafo ni oji lɛ hewɔ. Majimaji ateŋ inshuɔrans nitsumɔtsɛ ko ni ehe gbɛi waa lɛ wo shwapotsɛ ko ni yɔɔ Toronto, Canada lɛ ŋaa akɛ ehe Yehowa Odasefoi ewo enitsumɔ lɛ mli ni juu ni nitsulɔi juɔ lɛ lɛ fɛɛ sɛɛ baafo. Inshuɔrans nitsumɔtsɛ lɛ tsɔɔ mli akɛ: ‘Beni mikaseɔ nitsumɔ nɛɛ yɛ maŋtiase kroko mli lɛ, mina akɛ nitsumɔi ni wɔtsuɔ inshuɔrans he nii wɔhaa amɛ lɛ, ateŋ ekome ji shwapo wulu ko ni Odasefoi pɛ eheɔ ni amɛjieɔ nii amɛwoɔ shwapo lɛ mli gbɛkɛ. Nitsulɔi krokomɛi eju amɛ aahu shi nɔ ko elaajeee kɛjɛ be mli ni akɛ samfei lɛ wo Odasefoi nɛɛ adɛ akɛ amɛjie nii amɛwo shwapo lɛ mli gbɛkɛ lɛ.
Gbɛi Krokomɛi Anɔ Ni Obaanyɛ Oye Anɔkwale Yɛ
Efɔɔ kaa akɛ mɔ ni taoɔ shika efa lɛ baa ehe shi kɛ bulɛ ni ewoɔ shi akɛ ebaawo nyɔmɔ lɛ ni etsɔɔ hiɛsɔɔ kɛhaa yelikɛbuamɔ ni akɛhaa lɛ lɛ. Shi kɛ be shɛ ni abaawo nyɔmɔ lɛ, jɛmɛ mɛi komɛi ni hiɛ nyɔmɔ lɛ asubaŋ diɛŋtsɛ lɛ jeɔ kpo yɛ. Anaa mlifu, bei kɛ huhuuhu wiemɔi ni tsɔɔ akɛ anyiɛ mɔ lɛ sɛɛ aabi lɛ nyɔmɔ kɛ wiemɔi ni tsɔɔ akɛ mɔ ni kɛ eshika efa lɛ bɛ mɔbɔnalɛ. Yɛ mɔ ni eyafa shika lɛ gbɛfaŋ lɛ, mɔ ni fa lɛ shika lɛ etsɔ awuiyelɔi Shi Biblia lɛ kɛɔ akɛ “mɔ fɔŋ faa nii ni ewooo nyɔmɔ.” (Lala 37:21; Romabii 13:8) Enɛ baanyɛ afee anɔkwale titri kɛji akɛ mɔ ni fa shika lɛ ebɔɔɔ mɔdɛŋ akɛ ebaawo nyɔmɔ lɛ eko kwraa ni ekɛtsɔɔ enɔkwayeli, aloo ebɔɔɔ mɔdɛŋ po akɛ ebaaha mɔ ni fa lɛ shika lɛ anu ehe.
Anɔkwayeli he miihia yɛ nibii pii amli yɛ weku shihilɛ mli: Esa ni weku yitso lɛ awie anɔkwale atsɔɔ eŋa yɛ nyɔmɔwoo ni enine shɛɔ nɔ kɛ shika saji amli; esa ni ŋa lɛ aye ewu anɔkwale yɛ bɔ ni ekɛ weku lɛ shika tsuɔ nii ehaa lɛ mli; ehe miihia ni amɛyi enyɔ lɛ fɛɛ afee gbɔmɛi ni hiɛɔ amɛ emuuyeli mli, ni nɔ ni fata he ji akɛ amɛna amɛpɛ amɛhe miishɛɛ kɛha bɔlɛnamɔ; gbekɛbii lɛ baafee jogbaŋŋ kɛ amɛye anɔkwale ni amɛfee toiboo amɛha amɛfɔlɔi yɛ naanyobɔɔ kɛ hiɛtserɛjiemɔ ni amɛhalaa mli.—Efesobii 5:33; 6:1-3.
Yɛ nɔ ni akɛɛ nɛɛ fɛɛ mli lɛ, eka shi faŋŋ akɛ esa ni anɔkwa Kristofonyo “atsi ehe kɛjɛ nii ni ejaaa gbɛ lɛ ahe”—nitsumɔi gbohii kɛ yibii fɔji ni anɔkwale ni ayeee, amale, mɔ lakamɔ, shishiumɔ kɛ jeŋba shara kɛbaa lɛ.—2 Timoteo 2:19; Romabii 2:21-24.
Sɛɛnamɔi Kɛ Nibii Ni Jɛɔ Mli Baa
Jalɛsaneyeli kɛ mɔ ni yɔɔ tɛɛ ni yeɔ anɔkwa lɛ haa anɔkwayeli yaa hiɛ. Ehaa anyɛɔ akɛ he fɔɔ mɔ nɔ ni aheɔ mɔ ayeɔ ni ewoɔ jeŋba kpakpa kɛ wekukpaa ni hi he hewalɛ. Anɔkwayeli kɛ shihilɛ ni hekɛnɔfɔɔ yɔɔ mli baa ni ehaaa afite be kɛ hewalɛ ni akɛsaa he ato jwɛŋmɔ fɔŋ kɛ yiŋkɔshikɔshifeemɔ kɛ gbeyeishemɔ ni aaana yɛ mɛi krokomɛi ahe lɛ.—Okɛto Yesaia 35:8-10 he.
Anɔkwayeli haa wɔnaa henilee ni mli tse ni he hiaa wɔ kɛji wɔkɛ ‘sɔɔmɔ krɔŋkrɔŋ baaha Nyɔŋmɔ hiɛkalɔ lɛ.’ (Hebribii 9:14; 1 Timoteo 1:19) Ekɛ jwɛŋmɔ mli toiŋjɔlɛ baa, ni ehaa anaa wɔɔ kpakpa. Obaanyɛ ni okɛ mɛi krokomɛi akpe ni egbaaa amɛnaa. Anɔkwale ni wɔɔye lɛ jieɔ gbeyeishemɔ akɛ ekolɛ abaamɔ wɔ yɛ nɔ fɔŋ ko ni wɔfee wɔtee hewɔ lɛ kɛjɛɔ jɛmɛ. Yɛ nɛkɛ gbɛ nɔ lɛ, wɔhiɛɔ bulɛ kɛ hiɛnyam mli. Te aaafee tɛŋŋ ni enɛ baafee nɔ ni be eho aloo nɔ ni anyɛŋ akɛtsu nii dɔŋŋ lɛ?
No hewɔ lɛ, sɛɛnamɔi kɛ nyɔmɔwoo sɔrɔtoi yɛ ni wɔkɛ mɛi krokomɛi baana kɛ wɔji anɔkwafoi. Shi, yɛ fɛɛ sɛɛ lɛ, esa akɛ wɔsumɔ anɔkwayeli ni jeee yɛ nifeemɔ gbɛ kɛkɛ ni eji aloo yɛ mla ni awo akɛ wɔye anɔkwale hewɔ, shi moŋ akɛni wɔsumɔɔ wɔ-Tsɛ Yehowa lɛ hewɔ. Wɔsumɔɔ ni wɔhiɛ wekukpaa ni jara wa ni ka wɔkɛ lɛ teŋ lɛ mli ni wɔna enɔkpɛlɛmɔ. Agbɛnɛ wɔmiisumɔ ni wɔye anɔkwale ejaakɛ wɔtsɔɔ enɛ nɔ wɔjieɔ suɔmɔ kɛha naanyo gbɔmɔ lɛ kpo wɔtsɔɔ. No hewɔ lɛ, yɛ ekukufoo mli lɛ, akɛ ooofee anɔkwale Kristofonyo lɛ tsɔɔ akɛ ooofee anɔkwafo.—Mateo 22:36-39.
Lalatsɛ lɛ kɛɛ: “Yehowa, namɔ aaato obuu lɛŋ? Namɔ aaahi ogɔŋ krɔŋkrɔŋ lɛ nɔ? Mɔ ni nyiɛɔ pɛpɛɛpɛ ni etsuɔ jalɛ nii, ni ejɛɔ etsui mli ewieɔ anɔkwale . . . ni efeee enaanyo efɔŋ ko.” (Lala 15:1-3) Kɛ wɔba wɔjeŋ yɛ anɔkwayeli mli akɛ Yehowa jalɔi lɛ, belɛ beni ekɛ gbɛjianɔtoo fɔŋ ni yɔɔ ŋmɛnɛ lɛ baaba naagbee “ni Nyɔŋmɔ buu lɛ yɛ gbɔmɛi ateŋ” lɛ, wɔbaana wɔhe yɛ mɛi ni baana naanɔ jɔɔmɔi akɛ mɛi ni ‘toɔ ebuu lɛŋ’ lɛ ateŋ. Kɛkɛ lɛ wɔfeŋ mɛi ni be eho!—Kpojiemɔ 21:1-5.
[Akrabatsa ni yɔɔ baafa 5]
Ani Obaanyɛ Odamɔ Onɔkwayeli He Kaa Lɛ Naa?
Je ni wɔyɔɔ mli lɛ kaa wɔhemɔkɛyeli ekwɛɔ yɛ wɔfai shi ni wɔtswa akɛ wɔbaafee nɔ ni ja gbɛ lɛ mli. Enyɛɔ wɔnɔ ni wɔfee nɔ ni wɔ diɛŋtsɛ wɔsumɔɔ klɛŋklɛŋ, ni ekɔɔɔ he eko kɛji eyeɔ mɛi krokomɛi awui po.
Ani eji osusumɔ yɛ anɔkwale mli akɛ anɔkwayeli ka he eji nifeemɔ gbɛ ni hi fe fɛɛ?
Ani eshishinumɔ lɛ mli wa bɔ ni aaaha ohiɛ onɔkwayeli mli beni nɔnyɛɛi kaa bo ekwɛɔ lɛ? Akɛ nɔkwɛmɔ nɔ lɛ, mɛni obaafee kɛji akɛ:
Beni otsuuu nii nyɔji pii asɛɛ lɛ, ona shika wulu ko ni baanyɛ awo ohe nyɔji fɛɛ ni eko baashwɛ aha bo lɛ?
Juu ni ajuɔ yɛ skul kaa ni afeɔ mli pɛ obaanyɛ otsɔ nɔ ona yijiemɔ wolo ni owɔsɛɛ shikanamɔ adamɔ nɔ Iɛ?
Onɔ ni aaakpɛlɛ akɛ jeŋnilelɔ Iɛ biɔ ni “otsake” amaniɛbɔɔ ni onine shɛɔ nɔ kɛjɛɔ nibii amlipɛimɔi ni ofee lɛ amli bɔni afee ni atswa amaniɛbɔɔ Iɛ he adafi?
Beni oyaa maŋ kroko nɔ oyaye gbɛhamɔ lɛ, ohe nɔ ko ni jara wa kɛ jara ni hi jogbaŋŋ shi enɛ ni ooojie kpo otsɔɔ yɛ maŋ lɛ husui anaa Iɛ baabi ni owo too ni jara wa hu?
[Akrabatsa ni yɔɔ baafa 6]
Nifeemɔi ni Tsɔɔ Anɔkwayeli lɛ Jeee Nɔ ni Be Eho
Ani gbɔmɛi kaahe amɛjwɛŋɔ amɛnanemɛi ahe? Hɛɛ, tsɛbelɛ adafitswaa woji bɔɔ anɔkwayelii he amaniɛ tamɔ nɔ ko ni anuko da aloo efɔɔɔ kaa.
Polisifoi ni yɔɔ Fort Wayne, ldiana, U.S.A. lɛ bɔ mɔdɛŋ ni amɛmɔ julɔi kɛtsɔ tɛlivishin fɛfɛo ko ni amɛkɛma kar ko mli ni amɛgbele naa amɛfɔ shi lɛ nɔ. Amɛtee amɛhe yɛ heko otsii pii amɛkwɛ mɔ ni baaju enɛ. ‘Nɔ ni wɔna ji akɛ gbɔmɛi baa kar nɛɛ he amɛbakwɛɔ tɛlivishin Iɛ, amɛgbeleɔ shinaa lɛ ni amɛnaa lɛ jogbaŋŋ kɛkɛ lɛ amɛshi amɛtee.’ Amɛkɛ enɛ feemɔ tsɔɔ amɛnɔkwayeli.
Kanada adafitswaa wolo ko hiɛgbɛ niŋmaa gbaa bɔni aku sɛɛ akɛ shika ko ni laaje lɛ maje nɔtsɛ yɛ hewalɛ ni Biblia kasemɔ ena yɛ mɔ ko nɔ Iɛ hewɔ:
‘Samariabii Kpakpai lɛ tsi hejɔɔmɔgbi lɛ amɛto’
—The Windsor Star
“Anɔkwayelɔ Pat ku sɛɛ ekɛ dɔlai 421 ba.”—The Spectator
“Dɔlai 983 ni laaje ni ana akɛba lɛ awaje jarayelɔ lɛ hemɔkɛyeli.”—The Toronto Star
Yɛ adafitswai nɛɛ amli lɛ, mɛi ni ku sɛɛ amɛkɛ shika ni laaje lɛ ba lɛ ji Yehowa Odasefoi. Yɛ klɛŋklɛŋ nɔ lɛ mli lɛ, Odasefoi obalaŋtai enyɔ ni miitsu nii yɛ shia kɛ shia shiɛmɔ mli lɛ na shika kotoku lɛ ni amɛkɛyaha yoo ko. Ekɛɛ akɛ: “Efeɔ mi akɛ obalahii nɛɛ ji mɔ kome yɛ gbɔmɛi akpeiakpe mli . . . Ole, enɛ eha mina hemɔkɛyeli hee yɛ gbɔmɔ adesa mli. Akɛni ejɛ maŋ sɛɛ he ko hewɔ lɛ, kulɛ ewaŋ kɛhaŋ obalaŋtai nɛɛ akɛ amɛkɛ shika nɛɛ aaato, shi amɛkɛɛ: “Enɛ jeee nɔ ko. Wɔmiifee mɔ ko ejurɔ kɛkɛ.”
Adafitswaa ni ji enyɔ nɔ lɛ kɔɔ gbɛfalɔ ko hu he. Adafitswaa wolo lɛ bɔ amaniɛ akɛ: “Yiŋkɔshikɔshifeemɔ ko bɛ kaa nɛɛ mli yɛ [mɔ ni na lɛ] jwɛŋmɔ mli.” Mɔ ni na lɛ tsɔɔ mli akɛ Yehowa Odasefoi ateŋ mɔ kome ji lɛ, “ni wɔsumɔɔ ni wɔye anɔkwale.”
Yɛ adafitswaa ni ji etɛ lɛ mli lɛ, mɔ ni shika laaje lɛ “jaje akɛ shwɛ fioo ni ehemɔkɛyeli yɛ adesa mli lɛ ta.” Odasefonyo ni na wolo kotoku kɛ shika lɛ wu kɛɛ adafitswaa wolo ŋmalɔ lɛ akɛ Biblia ji nɔ ni kudɔɔ wɔ: “Enɛ hewɔ efee mlɛo kɛha miŋa” akɛ eeeku sɛɛ ni ekɛba lɛ.
Yɛ he kroko hu, Odasefoi enyɔ ni tsuɔ nii yɛ shia kɛ shia lɛ na mɔ ko nyɔmɔwoo shika kotoku ni laaje lɛ. Beni amɛkɛtee polisifoi anitsumɔ he lɛ, onukpa ni kwɛɔ jɛmɛ lɛ kɛɛ mɔ ko ebabɔko amaniɛ akɛ eshika elaaje. Odasefonyo lɛ kɛɛ lɛ akɛ eha atswa adafi yɛ redio kpaa nɔ. Enɛ fee polisifonyo lɛ naakpɛɛ. Ekɛɛ: “Oobɔ mɔdɛŋ babaoo ni wɔkɛ shika nɛɛ ayaha nɔtsɛ. Shi mɛni jamɔ mli oyɔɔ?” Beni Odasefonyo lɛ ha hetoo Iɛ, onukpa lɛ kɛɛ akɛ: “Misusu he nakai, ejaakɛ nyɛ pɛ nyɛyeɔ anɔkwale.”
Beni eshiɛɔ yɛ shia kɛ shia lɛ, Yehowa Odasefoi lɛ ateŋ mɔ kome ni atsɛɔ lɛ akɛ W. K—lɛ kɛɛ ekɛ mɔ ko kpe ni eekpa lɛ fai waa. Shiatsɛ nɛɛ kɛ eŋa fɛɛ bɛ hewalɛ kwraa shi esa ni amɛyawo shikatoo he ko nyɔmɔ nakai gbi lɛ nɔŋŋ. Amɛbi Odasefonyo nɛɛ kɛji ebaanyɛ eyawo nyɔmɔ nɛɛ eha amɛ. Ekpɛlɛ nɔ ni amɛha lɛ shika dɔlai 2,000 ni ekɛya ekɛyato yɛ shikatoo he lɛ. Beni ejɛ shikatoo he lɛ eba sɛɛ Iɛ, ebi shiatsɛ lɛ akɛ: “Te fee tɛŋŋ ni ohe mi oye beni oleee mi lɛ?” Eha hetoo akɛ: “Wɔle, ni mɔ fɛɛ mɔ le akɛ Yehowa Odasefoi pɛ ji mɛi ni aheɔ amɛ ayeɔ.”
Eji anɔkwale akɛ anaa-gbɔmɛi anɔkwafoi yɛ shikpɔŋ fɛɛ shikpɔŋ nɔ tamɔ Yehowa Odasefoi moŋ, shi etamɔ nɔ ni enɛ efɔɔɔ kaa kwraa. Kwɛ shi ni wɔdaa akɛ Biblia tsɔɔmɔi ni kɔɔ anɔkwayeli he lɛ woɔ yibii ni he yɔɔ sɛɛnamɔ!