Nyɛkwɛa Nyɛhe Ni Ahia Yɛ Hewalɛ Ni Akɛaatsu Nii Yɛ Gbɛ Fɔŋ Nɔ Lɛ He
“Yehowa gbeyeishemɔ ji akɛ onyɛ efɔŋ; hewoo kɛ hetsɔɔmɔ kɛ jeŋba kɛ kutumpɔo naabu lɛ miinyɛ.”—ABƐI 8:13.
1. Mɛni ji gbɛ kome ni adesa tsui ni yeee emuu lɛ tsɔɔ nɔ ejieɔ ehe kpo akɛ eji kutumpɔfo?
Ŋwanejee ko bɛ he akɛ pɛsɛmkunya gbɛ ni atsɔɔ nɔ akɛ hewalɛ tsuɔ nii lɛ fata gbɛi gbohii ni Yehowa Nyɔŋmɔ nyɛɔ lɛ he. E-Wiemɔ lɛ bɔɔ wɔ kɔkɔ yɛ adesai ni yeee emuu lɛ su nɛɛ he, ejaakɛ enuɔ adesa tsui lɛ shishi. Wɔkaneɔ akɛ: “Tsui yɔɔ nɛɛ eyi tɔ kɛ kutumpɔo fe nii fɛɛ, ni esane ehiii kwraa; namɔ aaanyɛ ale? Mi, Yehowa, mitaoɔ tsuiŋ, mikaa sabai mikwɛɔ, koni maha mɔ fɛɛ mɔ yɛ egbɛi kɛ enifeemɔ nii ayibii lɛ anaa!”—Yeremia 17:9, 10.
2. Mɛni ji nɔ ni hewalɛ feɔ mɛi ni yɔɔ eko lɛ?
2 Yiŋtoo kpakpa nɔ Nyɔŋmɔ Wiemɔ lɛ damɔɔ ni ebɔɔ wɔ kɔkɔ yɛ hewalɛ ni akɛtsuɔ nii yɛ gbɛ fɔŋ nɔ lɛ he lɛ. Su ni tamɔ nɛkɛ yɛ akɛ aaanyɛ akɛ hewalɛ atsu nii yɛ gbɛ ni ejaaa nɔ, ni enɛ hewɔ ni Ŋleshi woloŋlelɔ ko kɛɛ akɛ: “Hewalɛ fiteɔ mɔ, ni hewalɛ kwraa fiteɔ mɔ kwraa.” Ekɛɛ hu akɛ: “Yɛ nibii fɛɛ ni baa mɔ shi ni fiteɔ mɛi lɛ ateŋ lɛ, hewalɛ ji nɔ ni hiɔ shi daa kɛ nɔ ni yɔɔ ekãa yɛ be fɛɛ mli.” Shi, hewalɛ jeee nɔ ni nyɛɔ efiteɔ mɔ yɛ be fɛɛ mli, taakɛ wɔna yɛ nikasemɔ ni tsɔ hiɛ lɛ mli lɛ, shi enɛ he oshara yɛ.
3. Mɛɛ adesa Wekukpaai amli nɛkɛ abaanyɛ atsu hewalɛ he nii yɛ gbɛ fɔŋ nɔ yɛ mli, ni mɛni hewɔ enɛ baanyɛ aba lɛ?
3 Namɔ ehe hiaa ni ekwɛ ehe nɔ ni ahi yɛ hewalɛ ni akɛtsuɔ nii yɛ gbɛ fɔŋ nɔ lɛ he? Mɔ fɛɛ mɔ! Etamɔ nɔ ni yɛ adesa shihilɛ be fɛɛ mli lɛ, saji komɛi teɔ shi ni haa mɔ ko naa hegbɛ ko fe mɛi krokomɛi yɛ ekolɛ shika, nikasemɔ, gbɔmɔtsoŋ hewalɛ, gbɛhe, hefɛo kɛ nibii krokomɛi ni tamɔ nakai ni mɔ lɛ yɔɔ lɛ hewɔ. Kɛ hegbɛ lɛ da lɛ, kaa ákɛ akɛaatsu nii yɛ pɛsɛmkunya gbɛ nɔ lɛ hu daa. Mɛni hewɔ? Ejaakɛ “gbɔmɔ tsuiŋ jwɛŋmɔ lɛ efɔŋ ji kɛjɛ egbekɛbiiashi.” (1 Mose 8:21) Hɛɛ, adesa ni yeee emuu lɛ tsui lɛ ji “Kutumpɔfo,” eshishiuɔ mɔ, etoɔ eyiŋ fɔŋ ni edɔɔ kɛyaa efɔŋ he.—Yeremia 17:9.
Onukpai Kristofoi
4. Mɛɛ ŋaawoo kpakpa Yetro kɛha Mose, ni tsɔɔ akɛ hiɛ yɛ kaai ni fataa hewalɛ kɛ hegbɛ ni nine shɛɔ nɔ lɛ he baa lɛ nɔ?
4 Kɛ wɔɔje shishi lɛ, susumɔ onukpai lɛ, nɔkwɛlɔi ni yɔɔ Kristofoi asafo lɛ mli lɛ ahe. Kɛ wɔsusu amɛhesaai ahe lɛ, wɔbaanyɛ wɔkai nɔ ni Yetro kɛɛ Mose yɛ hii ahalamɔ koni amɛkwɛ akpekpei anɔ, ohahai anɔ, nyɔŋmaienumɔ-enumɔ nɔ kɛ nyɔŋma-nyɔŋmai anɔ lɛ: “Faamɔ maŋ lɛ fɛɛ mli hii ni yɔɔ hewalɛ ni sheɔ Nyɔŋmɔ gbeyei, ni amɛji anɔkwafoi, ni hiɔ hiɛjoomɔ.” (2 Mose 18:21) Abaanyɛ akɛ nɔkwɛmɔ nitsumɔ awo amɛdɛŋ. Amɛkɛ hegbɛ ni jɛɔ nakai nɔkwɛmɔ gbɛhe lɛ mli baa lɛ tsuŋ nii yɛ gbɛ fɔŋ nɔ. Ejaakɛ Yehowa gbeyeishemɔ shishijee ji akɛ anyɛ efɔŋ. Nɛkɛ hii nɛɛ “hiɔ hiɛjoomɔ” lɛlɛŋ fe ni amɛaasumɔ loo amɛaatao.
5. Mɛni hewɔ ŋaawoo ni yɔɔ 1 Petro 5:2, 3 lɛ sa jogbaŋŋ nakai lɛ, ni abaanyɛ akɛtsu nii yɛ mɛɛ gbɛ nɔ?
5 Bɔfo Petro hiɛ yɛ ehe nɔ yɛ oshara ni yɔɔ hewalɛ ni onukpai kɛaatsu nii yɛ gbɛ fɔŋ nɔ lɛ he, no hewɔ lɛ wɔnaa ni eebɔ nɔkwɛlɔi ni yɔɔ Kristofoi asafo lɛ mli lɛ kɔkɔ akɛ: “Nyɛlɛa Nyɔŋmɔ asafoku ni yɔɔ nyɛteŋ lɛ, nyɛkwɛa nɔ, jeee nɔnyɛɛ naa, shi moŋ yɛ suɔmɔ naa; asaŋ jeee sɛɛnamɔ ni yɔɔ hiɛgbele hewɔ, shi moŋ tsuijurɔ naa; asaŋ jeee akɛ mɛi ni yeɔ asafoi lɛ anɔ nuŋtsɔmɛi asane, shi moŋ mɛi ni toɔ okadii amɛhaa asafoku lɛ.” (1 Petro 5:2, 3) Ni aaalɛ Nyɔŋmɔ asafoku lɛ yɛ sɛɛnamɔ ni yɔɔ hiɛgbele hewɔ lɛ baatsɔɔ ákɛ akɛ hewalɛ miitsu nii yɛ gbɛ fɔŋ nɔ. Nakai nɔŋŋ hu ní aaaye asafoku lɛ nɔ nuŋtsɔmɛi asane lɛ tsɔɔ akɛ mɔ ko kɛ ehewalɛ miitsu nii yɛ pɛsɛmkunya gbɛ nɔ. Akɛ nɔkwɛmɔ nɔ lɛ, onukpa ko baanyɛ ana yiŋtoi pɔtɛɛi komɛi yɛ gbɛ ni etaoɔ ni eweku lɛ asaa amɛhe amɛha lɛ he. Shi ehe miihia ni ekwɛ jogbaŋŋ koni ekabɔ mɔdɛŋ akɛ eeenyɛ nɔ ni lɛ diɛŋtsɛ esusuɔ nɛɛ nɔ akɛ asafoku lɛ hu afee nakai; nakai feemɔ baatsɔɔ akɛ eeye amɛnɔ nuŋtsɔmɛi asane.
6. Mɛni ji nepotism aloo weku sane, ni onukpai baanyɛ ayɛ enɛ he fɔ yɛ mɛɛ gbɛ nɔ?
6 Kɛ onukpai lɛ kwɛɛɛ jogbaŋŋ lɛ amɛbaanyɛ amɛye weku sane aloo nepotism he fɔ. Ni enɛ hu baatsɔɔ akɛ amɛkɛ hewalɛ miitsu nii yɛ gbɛ fɔŋ nɔ. Weku sane loo nepotism? Hɛɛ, enɛ ji wiemɔ ko ni jɛ Latin wiemɔ ni eshishi ji “nephew” loo wɔfase mli. Ana wiemɔ nɛɛ yɛ subaŋ ko ni ehiii ni Paapai lɛ kɛ sɔlemɔ lɛ mli onukpai komɛi kɛ jamɔ mli kɛ heloo gbɛfaŋ nibii komɛi keɔ amɛwekumɛi kɛ titri lɛ amɛnyɛmimɛi hii loo nyɛmimɛi yei abii lɛ hewɔ. Ale Paapa Nicholas III po akɛ “Paapai aweku sane mli blematsɛ.” Kɛ onukpai ni ji Kristofoi nɛɛ kwɛɛɛ jogbaŋŋ lɛ, wekukpaa ni ka amɛ kɛ amɛwekui lɛ ateŋ lɛ baanyɛ ana amɛnɔ hewalɛ bɔ ni esaaa, fe ni mumɔŋ shishitoo mla moŋ aaana amɛnɔ hewalɛ. Onukpa ko nu he waa akɛ esa akɛ ajie ebinuu yi akɛ nɔkwɛlɔ eyɛ mli akɛ onukpai ni eshwɛ lɛ kɛ lɛ kpaaa gbee. Yɛ enɛ hewɔ lɛ tsɛ lɛ fã kɛtee asafo kroko mli. Afii komɛi ho ni binuu nɛɛ tsɔko onukpa lolo. Eka shi faŋŋ akɛ tsɛ lɛ eŋmɛ gbɛ ni eha lá tsakpaa ni ka amɛteŋ lɛ ena enɔ hewalɛ.
7, 8. Mɛɛ nɔkwɛmɔ nii tsɔɔ akɛ nepotism loo weku sane baanyɛ afee eshara diɛŋtsɛ aha onukpai?
7 Gbɛ kroko nɔ ni amɛtsɔɔ amɛkɛ hewalɛ tsuɔ nii yɛ gbɛ fɔŋ nɔ tamɔ yɛ weku sane nɛɛ mli ji beni onukpai lɛ nyɛɛɛ atsu efɔŋfeemɔ ni jeɔ kpo yɛ amɛweku mli lɛ ahe nii lɛ. (Okɛto 1 Samuel 2:22-25, 30-35 he.) Afii fioo ni eho nɛ ni shihilɛ ko ni kɔɔ efɔŋfeemɔ ko ni haa ŋmiŋmi mɔɔ he je kpo yɛ asafoi ni yɔɔ U.S. Amerika teŋgbɛ lɛ amli. Nyɛsɛɛ nɛɛ nɔŋŋ nɔ ko ni tamɔ nakai je kpo yɛ asafoi komɛi amli yɛ Europa. Obalaŋtai pii kɛ amɛhe ewo ajwamaŋbɔɔ, tsofai ni akɛtsuɔ nii yɛ gbɛ fɔŋ nɔ kɛ subaŋi komɛi ni tamɔ nakai lɛ amli. Nɛkɛ gbekɛbii nɛɛ atɛŋ mɛi saŋŋ ji onukpai abii, ni amɛteŋ mɛi komɛi je gbɛ amɛku amɛhiɛ amɛshwie amɛbii nɛɛ ajeŋba ni ehiii lɛ nɔ. Beni anɔkwalei nɛɛ je kpo lɛ, ajie nɛkɛ onukpai nɛɛ ateŋ mɛi pii kɛjɛ amɛgbɛhei yɛ hegbɛi ni amɛyɔɔ akɛ onukpai ni amɛkɛtsu nii yɛ gbɛ fɔŋ nɔ lɛ aloo kɛ aaawie he diɛŋtsɛ lɛ, akɛni amɛkɛ amɛhewalɛ lɛ tsuuu nii yɛ gbɛ ni ja nɔ lɛ hewɔ.
8 Eshɛɔ be ni nɛkɛ su nɛɛ jeɔ kpo yɛ be mli ni onukpa loo asafoŋ sɔɔlɔ ko kwɛɔ kpee lɛ fa ko ni asafo muu lɛ fɛɛ kɛ ehe woɔ mli nɔ lɛ mli. Esa akɛ ekwɛ jogbaŋŋ koni ekakwɛ mɛi ahiɛaŋ. Eweku lɛ mlibii lɛ baanyɛ ni amɛkɛ lɛ afee ekome yɛ enɛ mli kɛtsɔ klalo ni amɛaafee ni amɛha hetoo kɛji akɛ mɛi krokomɛi efeee nakai, shi, jeee ni amɛhe aaatswa shi akɛ amɛaaha hetoo yɛ be mli ni mɛi krokomɛi pii hu ejɛ amɛsuɔmɔ mli amɛmiiha hetoo lɛ.
Najiaŋdamɔlɔi Gbɛfalɔi
9. Mɛni ji hewalɛ ni akɛtsuɔ nii yɛ gbɛ fɔŋ nɔ ni atsɛɔ lɛ simony lɛ, ni mɛni hewɔ awo lɛ gbɛi nakai?
9 Kristofoi ni yɔɔ gbɛhei ni he hiaa lɛ amli, titri lɛ Buu Mɔɔ Asafo lɛ najiaŋdamɔlɔi gbɛfalɔi lɛ titri ji mɛi ni baakwɛ jogbaŋŋ koni amɛkaye nɔ ni ale akɛ simony lɛ he fɔ, ákɛ mɛi ni le ni amɛfee nakai aloo akɛ mɛi ni leee. Nɛkɛ wiemɔ nɛɛ jɛ Simon ni átsi eta yɛ Bɔfɔi lɛ Asaji 8:9-24, ni kɛ shika ha bɔfoi lɛ koni ekɛhe nikeenii ni haa anyɛɔ akɛ mumɔ krɔŋkrɔŋ lɛ haa kɛtsɔɔ niji ni akɛshwieɔ mɛi anɔ lɛ eko lɛ. Luka ŋma akɛ: “Shi Petro kɛɛ lɛ akɛ: Okɛ oshika lɛ fɛɛ hiɛ akpata, ejaakɛ osusuɔ akɛ, Nyɔŋmɔ nɔkeenɔ lɛ, shika akɛheɔ! Obɛ gbɛnaa loo gbɛfaŋnɔ ko yɛ nɛkɛ sane nɛɛ mli; ejaakɛ otsui ejaaa yɛ Nyɔŋmɔ hiɛ. No hewɔ lɛ agbɛnɛ shwa ohe yɛ onɔsha nɛɛ hewɔ, ni okpa Nyɔŋmɔ fai, akɛ aleee nɔ aaaŋɔ otsuiŋ jwɛŋmɔ lɛ afao lo.” Enɛ hu ji nɔ ko ni he gbɛi ni tee nɔ yɛ Roma Katolek Sɔlemɔ lɛ mli onukpai lɛ ateŋ afii pii ni eho nɛ. Ensaiklopedia ko bɔ amaniɛ akɛ “efɔŋ nɛɛ bafee nɔ ni afɔɔ feemɔ waa yɛ Sɔlemɔ lɛ mli yɛ afii ohai 11 kɛ 12 lɛ amli.”
10, 11. Simony baanyɛ atsɔ onukpai atsɔne ni edu amɛ yɛ mɛɛ gbɛ nɔ?
10 Te aaafee tɛŋŋ ni Yehowa tsuji aaatɔ̃ yɛ nɛkɛ gbɛ nɔ hu? Kɛ amɛkwɛɛɛ jogbaŋŋ lɛ, amɛbaajie onukpa ko yi koni ena gbɛfaŋnɔ yɛ kpokpaa nɔ kpee loo kpokpaa wulu nɔ kpeei ashishi wiemɔi ahe gbɛjianɔtoo lɛ mli yɛ gbɔfeemɔ ni mɔ lɛ jie lɛ kpo etsɔɔ lɛ aloo nikee babaoo ni enine shɛ nɔ kɛjɛ mɔ lɛ dɛŋ lɛ hewɔ. Yɛ anɔkwale mli lɛ, saji fioo ko ete shi ni onukpa ko ke nii babaoo nakai ni yɛ nakai beaŋ nɔŋŋ lɛ etee sane nɛɛ shi akɛ ani eeenyɛ ena hegbɛ ni enine ashɛ sɔɔmɔ hegbɛ krɛdɛɛ ko nɔ lo. Eka shi faŋŋ akɛ mɛi ni tamɔ nɛkɛ lɛ atsui enyɔɔɔ amɛmli akɛ amɛaabu amɛhe akɛ ‘mɛi bibii,’ ni amɛshi sane nɛɛ amɛha mumɔ krɔŋkrɔŋ lɛ ni ekanya mɛi ni yɔɔ gbɛhei ni tsii ni baanyɛ ahala mɛi yɛ teokrase gbɛ nɔ lɛ adɛŋ. (Luka 9:48) Akpooɔ nikeenii ni tamɔ nɛkɛ yɛ shihilɛi nɛɛ ashishi ni akɛtoɔ Okadi kpakpa ákɛ akɛ hewalɛ he nikeenii lɛ tsuuu nii yɛ gbɛ fɔŋ nɔ. Enɛɛmɛi fɛɛ ji nɔkwɛmɔ nii ni tsɔɔ bɔ ni esa aka onukpai ni yɔɔ gbɛi nɛɛ akwɛ jogbaŋŋ koni amɛkwa su ni tamɔ simony nɛɛ!
11 Agbɛnɛ hu, eshɛɔ be ni ehe bahiaa ni sɔɔlɔ gbɛfalɔ nɛɛ kɛ ŋaawoo ko ni mli wa aha onukpa ko. Kɛji akɛ sɔɔlɔ gbɛfalɔ nɛɛ nine shɛɔ nikeenii nɔ shii abɔ kɛjɛɔ nakai onukpa lɛ ŋɔɔ aloo efee lɛ gbɔ pɛŋ lɛ, ebaawa kɛha lɛ akɛ ekɛ ŋaawoo ni yaa tɛ̃ɛ aaaha mɔ lɛ, Ani pɛsɛmkunya yiŋ susumɔi komɛi baatsi enaa koni ekatsu nitsumɔ ni akɛwo edɛŋ ni ji ŋaawoo ni he hiaa ni ekɛaaha nɛɛ he nii? Ani ekɛ lɛ diɛŋtsɛ eheloo gbɛfaŋ sɛɛnamɔi baaye emumɔŋ nyɛmimɛi lɛ ahiamɔ nii ahiɛ? Hɛɛ, ani ebaasumɔ ni esa Nyɔŋmɔ hiɛ, aloo gbɔmɛi ahiɛ?—Galatabii 1:10.
Weku Kɔkrɔɔ Lɛ
12. Mɛɛ yiŋtoo hewɔ esa akɛ wumɛi ahiɛ ahi amɛhe nɔ ni amɛkɛ hewalɛ atsu nii yɛ gbɛ ni ja nɔ lɛ?
12 Ehe miihia ni weku kɔkrɔɔ lɛ mli mɔ fɛɛ mɔ akwɛ ehe nɔ jogbaŋŋ koni ekɛ hewalɛ hegbɛ lɛ akatsu nii yɛ gbɛ fɔŋ nɔ. Akɛni wu lɛ ji weku lɛ yitso aloo eyɔɔ gbɔmɔtsoŋ hewalɛ babaoo, aloo eji mɔ ni tsuɔ nii ni ekɛ shika baa hewɔ lɛ, ebaanyɛ efee nii ni esaaa, yɛ pɛsɛmkunya gbɛ nɔ, nifeemɔ ni tsɔɔ akɛ ebɛ henumɔ aloo ebaafee mɔ ni enaaa mɔbɔ. Paulo maa nɔ mi waa akɛ esa akɛ yei aba amɛhe shi amɛha amɛwumɛi. Yɛ nakai beaŋ nɔŋŋ lɛ, ekɛɔ wumɛi lɛ ni amɛsumɔ amɛŋamɛi tamɔ amɛ diɛŋtsɛ amɛgbɔmɔtsei ni amɛfee mɛi ni sumɔɔ akɛ amɛaagbo amɛha amɛ, tamɔ bɔ ni Kristo gbo kɛha Kristofoi asafo lɛ. (Efesobii 5:25-33) Nɛkɛ ŋaawoo nɛɛ baanyɛ atsi wu lɛ naa koni ekɛ ehewalɛ loo hegbɛi lɛ akatsu nii yɛ gbɛ fɔŋ nɔ. Yɛ be mli ni bɔfo Petro ewo ŋamɛi lɛ aŋaa ni amɛba amɛhe shi amɛha amɛwumɛi lɛ sɛɛ lɛ, ewo wumɛi lɛ ŋaa akɛ: “Wumɛi, nyɛkɛ amɛ ahia shi yɛ nilee naa, ni nyɛkɛ woo awoa yoo akɛ nɔ̃ ni he waaa tuutu ko, akɛni amɛkɛnyɛ fɛɛ ji wala duromɔ lɛ wɔfasei lɛ, koni akatsimɔ nyɛsɔlemɔi lɛ agbɛ.” Hɛɛ, esa akɛ wumɛi akwɛ jogbaŋŋ ni amɛkɛ amɛhewalɛ atsu nii yɛ gbɛ ni ja nɔ kɛ amɛaasumɔ akɛ wekukpaa kpakpa aaaka amɛ kɛ Yehowa Nyɔŋmɔ teŋ.—1 Petro 3:7.
13. (a) Mɛɛ su ko ni yɔɔ yei amli wumɛi kɛtsuɔ nii amɛhaa amɛhe yɛ bei komɛi amli lɛ? (b) Ŋamɛi pɛsɛmkunyatsɛmɛi hu etsɔɔ bɔ ni amɛkɛ hewalɛ tsuɔ nii yɛ gbɛ fɔŋ nɔ ni enɛ hu teɔ shi ewoɔ mɛɛ Ŋmalɛ mli famɔ?
13 Áyoo akɛ gbalashihilɛ mli hefatalɔ ni yɔɔ suɔmɔ babaoo lɛ bafeɔ mɔ ni ehefatalɔ ni bɛ suɔmɔ lɛ yeɔ lɛ amim. Anɔkwale ko yɛ enɛ mli. Titri lɛ ŋamɛi ji mɛi ni yɔɔ suɔmɔ babaoo fe amɛwumɛi—suɔmɔ he hiaa amɛ waa—ni Mɛi pii kɛ enɛ tsuɔ nii yɛ pɛsɛmkunya gbɛ nɔ. Yɛ gbɛ kroko hu nɔ lɛ, ale akɛ ŋamɛi hu yɛ shɔɔ akɛ amɛkɛ amɛwumɛi agbalashihilɛ mli gbɛnaa nii lɛ aaaha amɛ kɛ afeee amɛsuɔmɔnaa nii ahaaa amɛ. Yɛ anɔkwale mli lɛ, ŋamɛi komɛi ekpoo nɛkɛ wumɛi agbɛnaa nii ni yɔɔ gbalashihilɛ lɛ mli ni amɛkɛaaha lɛ kwraa. Eyɛ awerɛho akɛ aaakɛɛ akɛ, eshɛɔ be ni enɛ haa wu lɛ fiteɔ gbala. Paulo ŋaawoo ni yɔɔ 1 Korintobii 7:3-5 nɛɛ ni abooo toi lɛ fɛɛ jɛ pɛsɛmkunya gbɛ ni atsɔɔ nɔ akɛ hewalɛ tsuɔ nii.
14. Mɛɛ odaseyeli yɔɔ ni tsɔɔ akɛ fɔlɔi komɛi kɛ hewalɛ ni amɛyɔɔ yɛ amɛbii anɔ lɛ tsuuu nii yɛ gbɛ ni Ja nɔ?
14 Yɛ anɔkwale ni eji akɛ esa akɛ gbekɛbii abo amɛfɔlɔi atoi yɛ Nuŋtsɔ lɛ mli lɛ haa amɛfɔlɔi, titri lɛ tsɛmɛi lɛ, banaa amɛnɔ hewalɛ. Mɛɛ gbɛ nɔ amɛaatsɔ ni amɛkɛ nɛkɛ hewalɛ nɛɛ atsu nii? Yɛ gbɛ ni jwɛŋmɔ bɛ mli nɔ? Henumɔ bɛ mli nɔ, ni anaaa ahaaa mɔ? Tsɛmɛi ni yɔɔ je lɛŋ lɛ ateŋ mɛi pii kɛ nyɛmɛi komɛi hu feɔ nakai nɔŋŋ, ni nɔ ni ejɛ enɛ mli eba ji “awui ni ayeɔ gbekɛbii ahe hela” lɛ. Taakɛ World Health, January/February 1984 lɛ tsɔɔ lɛ, “gbekɛbii ni afeɔ amɛ niseniianii lɛ yɛ adesa shihilɛ fɛɛ shihilɛ mli,” ni “etamɔ nɔ ni aafee gbekɛbii niseniianii, akɛ amɛ miitsu ni yɛ gbɛ fɔŋ nɔ, aayi amɛ, aajo foi aashi amɛ ni anaa enɛ yɛ je lɛŋ he fɛɛ he gbii etɛ nɛɛ fe be fɛɛ.” Amaniɛbɔɔ kroko tsɔɔ akɛ gbekɛbii ni afeɔ amɛ niseniianii yɛ U.S. Amerika lɛ eku ebɔ he yɛ nyɛsɛɛ afii nyɔŋma lɛ mli. Yɛ anɔkwale mli lɛ, enɛɛmɛi fɛɛ ji hewalɛ ni akɛtsuɔ nii yɛ gbɛ fɔŋ nɔ. Kristofonyo fɔlɔ ko ni susuŋ akɛ eeefee gbekɛ ko niseniianii lɛ baanyɛ afee mɔ ni yeɔ gbekɛbii aniseniianiifeemɔ he fɔ. Obaanyɛ ona nɔ ni eji lɛ yɛ Paulo ŋaawoo lɛ mli: “Tsɛmɛi, nyɛkawoa nyɛbii amlifu, shi moŋ nyɛlɛa amɛ yɛ Nuŋtsɔ lɛ [Yehowa] tsɔsemɔ kɛ ŋaawoo lɛ mli.” “Nyɛ tsɛmɛi lɛ, nyɛkawoa nyɛbii amli la koni amɛtsui akafa.”—Efesobii 6:4; Kolosebii 3:21.
15, 16. Gbekɛbii baanyɛ ayɛ hewalɛ ni akɛtsuɔ nii yɛ gbɛ fɔŋ nɔ lɛ he fɔ yɛ mɛɛ gbɛ nɔ, ni enɛ biɔ mɛni yɛ fɔlɔi adɛŋ?
15 Ebaanyɛ efee nɔ ni yɔɔ naakpɛɛ kɛjɛ shishijee moŋ, shi gbekɛbii diɛŋtsɛ hu baanyɛ aye hewalɛ ni akɛtsuɔ nii yɛ gbɛ fɔŋ nɔ lɛ he fɔ. Yɛ mɛɛ gbɛ nɔ? Gbekɛbii baanyɛ aha amɛfɔlɔi afee ni amɛshi amɛ diɛŋtsɛ amɛyiŋkpɛɛ ni ja lɛ, yɛ suɔmɔ ni fɔlɔi lɛ yɔɔ kɛha amɛ lɛ hewɔ. Gbekɛ ni ele akɛ esa akɛ ayi lɛ lɛ baafo mɔbɔmɔbɔ akɛ enyɛ lɛ nyɛŋ awaje ehe ni ekɛ yii ni sa lɛ aha lɛ. Yoo jarayelɔ ko ni ena shika babaoo shwãa yɛ bɔ ni enyɛɔ ekudɔɔ mɛi ni heɔ eguɔyeli nibii lɛ he, ni ekɛɛ akɛ: “Akɛfɔɔ yei. Esa akɛ ona bɔ ni mibiyoo lɛ kɛ ŋaalee kudɔɔ etsɛ ehaa lɛ.”
16 Taakɛ adafitswaa wolo ko mli amaniɛbɔɔ tsɔɔ lɛ, “‘gbekɛbii ni hewalɛ etɔ amɛ daa’ ni yeɔ amɛfɔlɔi anɔ ni kɛ ŋaa kudɔɔ amɛshihilɛ lɛ ayi miifa babaoo diɛŋtsɛ yɛ gbɛ ni yɔɔ gbeyei nɔ yɛ Amerika Kooyigbɛ.” Shi tsabaa lɛ jeee ni aaawo gbekɛbii lɛ aŋaa shi moŋ fɔlɔi lɛ edɛŋ eyɔɔ. Esa akɛ fɔlɔi lɛ afee ekome ni amɛkɛte shi amɛwo amɛbii lɛ. Gbekɛbii lɛ leɔ mligbalamɔ ni ka fɔlɔi lɛ ateŋ Iɛ oya ni amɛbaanyɛ amɛkɛ enɛ atsu nii koni fɔlɔ kome ate shi awo mɔ kroko koni amɛnine ashɛ nɔ ni amɛtaoɔ lɛ nɔ. Esa akɛ fɔlɔi lɛ hu afee shiŋŋ yɛ nɔ ni ja lɛ feemɔ mli, ni yɛ nakai beaŋ nɔŋŋ lɛ amɛha amɛbii lɛ anu shishi akɛ amɛyɛ suɔmɔ kɛha amɛ. Taakɛ Yehowa feɔ lɛ, fɔlɔi Kristofoi tsɔseɔ amɛbii yɛ suɔmɔ hewɔ.—Hebribii 12:5, 6.
Yɛ Shihilɛ Krokomɛi Amli
17. Hewalɛ ni akɛtsuɔ nii yɛ gbɛ fɔŋ nɔ lɛ baanyɛ aje kpo yɛ wekukpaa ni ka nitsumɔtsɛ kɛ nitsulɔ lɛ teŋ lɛ mli yɛ mɛɛ gbɛ nɔ?
17 Wekukpaa ni ka nitsumɔtsɛ kɛ nitsulɔ lɛ teŋ lɛ hu kɛ kaai sɔrɔtoi baa ni abaanyɛ atsɔ nɔ akɛ hewalɛ atsu nii yɛ gbɛ fɔŋ nɔ. Akɛni enɛ yɔɔ ejwɛŋmɔ mli hewɔ lɛ Paulo wo nyɔji anuŋtsɔmɛi, ni tamɔ ŋmɛnɛŋmɛnɛ beaŋ nitsumɔtsɛmɛi, nɔkwɛlɔi, onukpa yɛ gbɛ ko nɔ lɛ ŋaa akɛ: “Ni nyɛ nuŋtsɔmɛi lɛ, nyɛfɔa amɛ hai-hai hiɛmɔ, ni nyɛle akɛ nyɛkɛ amɛ fɛɛ yɛ Nuŋtsɔ yɛ ŋwɛi, ni ekwɛɛɛ gbɔmɛi ahiɛaŋ.” (Efesobii 6:9; Kolosebii 4:1, NW) Esa akɛ Kristofoi ni hiɛ nɔkwɛmɔ gbɛnaa yɛ heloo gbɛfaŋ saji amli lɛ akwɛ jogbaŋŋ ni amɛkɛ amɛhewalɛ lɛ akatsu nii yɛ gbɛ fɔŋ nɔ. Blema Boaz ji mɔ ni abaanyɛ atsi eta akɛ wekukpaa kpakpa ka lɛ kɛ mɛi ni tsuɔ nii haa lɛ lɛ ateŋ—Rut 2:4.
18. Esa akɛ nyɛmimɛi hii kɛ yei ni bɛ hefatalɔi lɛ akwɛ Jogbaŋŋ ni amɛkaye hewalɛ ni akɛtsuɔ nii yɛ gbɛ fɔŋ nɔ lɛ he fɔ yɛ mɛɛ gbɛ nɔ?
18 Kɛ wɔɔtsi gbɛ kome hu ni esa akɛ Kristofoi akwɛ amɛhe nɔ jogbaŋŋ yɛ nɔ yɛ hewalɛ ni akɛtsuɔ nii yɛ gbɛ fɔŋ nɔ nɛɛ mli lɛ ta lɛ ji bɔlɛnamɔ ni gbalaa mɔ lɛ he sane lɛ. Bɔ ni nyɛmimɛi yei obalaŋtai lɛ asu kɛ baŋ yɔɔ hewɔ lɛ amɛteŋ mɛi pii sumɔɔ ni amɛbote gbalashihilɛ mli ni amɛfɔ bii. Yɛ enɛ hewɔ lɛ eshɛɔ be ni nyɛmimɛi hii lɛ naa akɛ ewaaa kwraa akɛ amɛkɛ nii ni nyɛmimɛi obalayei nɛɛ dɔɔ he lɛ aaashwɛ loo amɛkɛaafee shwɛmɔ nii. Enɛ hu ji hewalɛ ni akɛtsuɔ nii yɛ gbɛ fɔŋ nɔ diɛŋtsɛ. Paulo wo Timoteo ŋaa akɛ: “Buu nyɛmimɛi yei onukpai lɛ akɛ nyɛmɛi, obalayei lɛ hu akɛ nyɛmimɛi yei yɛ hetsemɔ fɛɛ mli.’ Yɛ gbɛ kroko nɔ lɛ, awoɔ Kristofoi yei aŋaa akɛ “amɛkɛ atade ni sa kɛ hiɛ ni gboɔ nɔ kɛ jwɛŋmɔ ni sa awula amɛhe” Ni kɛji akɛ amɛbote gbalashihilɛ mli aloo amɛji oshijafoi hu lɛ, esa akɛ amɛkwɛ jogbaŋŋ ni amɛjie “jeŋba ni hetsemɔ . . . yɔɔ mli” lɛ kpo.—1 Timoteo 2:9; 5:2; 1 Petro 3:2
19. Kɛfata nilee, jalɛsaneyeli kɛ suɔmɔ ni wɔɔjie amɛ kpo lɛ he lɛ, mɛɛ su kroko hu esa akɛ wɔsusu ekɛ nitsumɔ he?
19 Áwie babaoo yɛ wɔ Biblia kasemɔ woji amli ni kɔɔ Kristofoi ni ŋwɛi nilee kudɔɔ amɛ, ni amɛkɛ jalɛsane atsu nii yɛ amɛnifeemɔi fɛɛ mli ni amɛha suɔmɔ ni damɔ mla nɔ, agape, akudɔ amɛ lɛ he. No hewɔ lɛ enɛɛmɛi fɛɛ tsɔɔ akɛ, esa akɛ Yehowa tsuji fɛɛ aha amɛhiɛ ahi hewalɛ ni amɛyɔɔ lɛ hilɛ kɛ sui ni yɔɔ mli lɛ ahe. Esaaa akɛ amɛkɛtsuɔ nii yɛ gbɛ fɔŋ nɔ kɔkɔɔkɔ, shi moŋ esa akɛ amɛkɛtsu nii yɛ gbɛ ni ja nɔ yɛ be fɛɛ mli. Yɛ anɔkwale mli lɛ Nyɔŋmɔ Wiemɔ lɛ jieɔ ŋwɛi nilee kpo yɛ ŋaawoo ni ekɛhaa yɛ enɛɛmɛi amli lɛ mli. Kɛ wɔbo ŋaawoo ni tamɔ nɛkɛ toi jogbaŋŋ lɛ, wɔbaawɔ Yehowa gbɛi lɛ hiɛ nyam, wɔbaatsɔ jɔɔmɔ wɔha mɛi krokomɛi, ni wɔnine baashɛ Nyɔŋmɔ nɔkpɛlɛmɔ nɔ.a
[Shishigbɛ niŋmai]
a Ajie kɛjɛ August 15, 1986 Watchtower lɛ mli.
Mɛɛ Ŋaawoo Okaiɔ?
◻ Mɛɛ gbɛ nɔ aaatsɔ akɛɛ ákɛ akɛ hewalɛ ni akɛtsuɔ nii yɛ gbɛ fɔŋ nɔ lɛ fɔ wɔ?
◻ Mɛni hewɔ esa akɛ onukpai akwɛ jogbaŋŋ koni amɛkɛ amɛhewalɛ akatsu nii yɛ gbɛ fɔŋ nɔ?
◻ Mɛɛ bei anɔ nɛkɛ esaaa akɛ wumɛi kɛ ŋamɛi kɛ hewalɛ ni amɛyɔɔ lɛ tsuɔ nii yɛ gbɛ fɔŋ nɔ amɛkɛshiɔ amɛhe?
◻ Esa akɛ fɔlɔi kɛ gbekɛbii fɛɛ akwa mɛɛ hewalɛ ni amɛkɛaatsu nii yɛ gbɛ fɔŋ nɔ amɛshi amɛhe yɛ amɛ wekukpaa lɛ mli lɛ?
[Mfoniri ni yɔɔ baafa 15]
Simon bɔ mɔdɛŋ ni ekɛ shika atsu nii ni ekɛna Petro nɔ hewalɛ. Mɛni wɔbaanyɛ wɔkase kɛjɛ nɛkɛ sane nɛɛ mli?
[Mfoniri ni yɔɔ baafa 17]
Ani obi lɛ kɛ hewalɛ tsuɔ nii yɛ gbɛ fɔŋ nɔ koni ekɛ ŋaa akudɔ bo?