Buu-Mɔɔ INTANƐT NƆ WOJIATOOHE
Buu-Mɔɔ
INTANƐT NƆ WOJIATOOHE
Ga
@
  • ɛ
  • ɔ
  • ɛ́
  • ɛ̃
  • ɔ̃
  • ã
  • ŋ
  • á
  • BIBLIA
  • WOJI
  • ASAFOŊ KPEEI
  • w89 5/1 bf. 30-31
  • Vatican Codex Lɛ He Teemɔŋ Sane Lɛ

Vidio ko bɛ kɛhã nɔ ni ohala nɛɛ.

Ofainɛ waa, be ni wɔtaoɔ wɔjie vidio lɛ, wɔná naagba ko.

  • Vatican Codex Lɛ He Teemɔŋ Sane Lɛ
  • Buu-Mɔɔ Eetswa Yehowa Maŋtsɛyeli He Adafi—1989
  • Saneyitsei Bibii
  • Saji Ni Tamɔ Enɛ
  • Mɛni Hewɔ Amɛkɛteeɔ?
  • Akɛ Kodɛs Baye Wolokpo Najiaŋ Bɔ ni Fee ni Biblia lɛ Batsɔ Wolo Muu
    Buu-Mɔɔ Eetswa Yehowa Maŋtsɛyeli He Adafi—2007
Buu-Mɔɔ Eetswa Yehowa Maŋtsɛyeli He Adafi—1989
w89 5/1 bf. 30-31

Vatican Codex Lɛ He Teemɔŋ Sane Lɛ

CODEX Vaticanus 1209 lɛ jeɔ kpo yɛ Vatican Wojiatoo He lɛ klɛŋklɛŋ wolo ni aŋmala woji krɛdɛɛi lɛ agbɛi yɛ mli lɛ ni ato enɛ he gbɛjianɔ yɛ afi 1475 lɛ mli. Bɔ ni fee ni ebaje jɛmɛ lɛ mɔ ko mɔ ko leee. Eji Hela wolokpoi woji etɛ ni akɛ niji ŋmala ni ehi shi aahu kɛbashi ŋmɛnɛ lɛ ateŋ ekome, ni nɔ ni tamɔ nakai ni yɔɔ nakai be lɛ mli ji Sinaiticus ni aŋma yɛ afii ohai ejwɛ lɛ mli lɛ kɛ Alexandrinus ni aŋma yɛ afii ohai enumɔ lɛ shishijee mli lɛ.

Eyɛ mli akɛ woloŋlelɔi le bɔ ni Vatican wolokpo ni akɛ nine ŋma nɛɛ he hiaa ha lɛ jogbaŋŋ yɛ afii ohai 16 lɛ shishijee mli moŋ, shi mɛi fioo ko pɛ aŋmɛ amɛ gbɛ koni amɛkwɛ mli. Vatican Wojiatoo He lɛ ha akane nɔ ni akɛ niji eŋmala nɛɛ yɛ afi 1669 ni abua naa ni akɛtotoo he akwɛ, shi alaaje enɛɛmɛi ni anaaa aahu kɛbashi afi 1819.

Maŋtsɛ Napoleon ni jɛ France lɛ ye Roma nɔ kunim yɛ afi 1809 ni eŋɔ wolokpo ni akɛ niji ŋmala ni abuɔ lɛ akɛ jwetri ko ni jara wa waa nɛɛ kɛtee Paris, ni Leonhard Hug, ni eji woloŋlelɔi ni ehe gbɛi waa lɛ yakane mli yɛ jɛmɛ, shi beni Napoleon gbee shi pɛ kɛkɛ ni aku sɛɛ akɛ wolokpo ni akɛ niji eŋmala nɛɛ tee Vatican yɛ afi 1815. Wolo nɛɛ batsɔ teemɔŋ sane ekoŋŋ yɛ afii 75 ni nyiɛ sɛɛ ba lɛ mli, ejaakɛ Vatican kɛ wolo lɛ yatee.

Aŋmɛ Konstantin von Tischendorf ni ji wolokpoi ahe nilelɔi ni fe fɛɛ yɛ je lɛŋ lɛ ateŋ mɔ kome lɛ gbɛ koni epɛi wolokpo ni akɛ niji eŋmala nɛɛ mli yɛ 1843, ni aha efee enɛ yɛ ŋmɛlɛtswai ekpaa pɛ mli, yɛ be mli ni aha emɛ aahu nyɔji babaoo sɛɛ lɛ. No sɛɛ afi enyɔ lɛ, aŋmɛ Ŋleshi woloŋlelɔ Dr. S. P. Tregelles gbɛ koni ena wolokpo ni akɛ niji eŋmala nɛɛ shi jeee ni ekane. Owura nɛɛ kɛɛ: “Eji anɔkwale akɛ mifɔɔ MS. [wolokpo] lɛ namɔ, shi amɛŋmɛɛɛ mi gbɛ koni mikɛtsu nii; ni amɛŋmɛɛɛ mi gbɛ hu ni magbele mli ni amɛkwɛɛɛ mikotokui amli, ni amɛjieee miniŋmaa tso, iŋki, kɛ wolo yɛ mikotoku mli; ni yɛ nakai beaŋ nɔŋŋ lɛ osɔfoi enyɔ yaa nɔ amɛkɛ mi gbaa sane yɛ Latin wiemɔ mli, ni kɛji akɛ mikwɛ emli sane lɛ nɔ kɛtsɛ tsɔ lɛ, amɛshaa wolo lɛ kɛjɛɔ midɛŋ.”

Mɛni hewɔ Roma Katolek Sɔlemɔ lɛ sumɔɔɔ ni amɛkɛ wolokpo ni akɛ niji eŋmala ni sɛɛnamɔ babaoo yɔɔ he nɛkɛ tsɔɔ je lɛ?

Mɛni Hewɔ Amɛkɛteeɔ?

Kɛha Roma Katolek Sɔlemɔ lɛ, Ŋmalɛ Krɔŋkrɔŋ lɛ ni ji Latin Vulgate Shishitsɔɔmɔ lɛ ka he eji “ehegbɛ ni fe fɛɛ.” Taakɛ osɔfoi awolo Divino Affiante Spiritu ni Paapa Pius XII ŋma yɛ afi 1843 lɛ tsɔɔ lɛ, nɛkɛ afii ohai ejwɛ lɛ mli Latin Shishitsɔɔmɔ ni Jerome fee nɛɛ hu ji nɔ ko ni abuɔ lɛ akɛ “tɔmɔ ko kwraa bɛ he yɛ hemɔkɛyeli kɛ jeŋba he saji amli.” Shi Hebri kɛ Hela wiemɔi amli niŋmaai ni atsɔɔ Vulgate lɛ shishi kɛjɛ mli lɛ hu? Wolo ni Paapa lɛ ŋma lɛ kɛɔ akɛ enɛɛmɛi ahe miihia koni ‘amɛma’ Vulgate lɛ hewalɛ lɛ ‘nɔ mi.’ No hewɔ lɛ asusuko Hela wiemɔ mli niŋmaa ni akɛ niji ŋmala, aloo Vatican Codex lɛ po he akɛ eyɛ hegbɛ tamɔ Latin Vulgate lɛ. Shidaamɔ ni Roma Katolek Sɔlemɔ lɛ kɔ nɛɛ kɛ naagbai eba.

Akɛ nɔkwɛmɔ nɔ lɛ, beni afii ohai 16 lɛ mli woloŋlelɔ Erasmus tsɔɔ “New Testament” lɛ shishi kɛba Hela wiemɔ mli lɛ, ekpa mɛi ni yɔɔ hewalɛ yɛ Vatican Codex lɛ nɔ lɛ fai koni amɛjie wiemɔi ni jeee anɔkwale ni yɔɔ 1 Yohane yitso 5, kukuji 7 kɛ 8 lɛ kɛjɛ ŋmalɛ lɛ mli. Erasmus sane lɛ ja, shi kɛlɛ Paapa Leo XIII fi Latin ŋmalɛ ni ehiii ni yɔɔ Vulgate lɛ mli lɛ sɛɛ aahu kɛbashi afi 1897 po mli. Beni akala ŋmɛnɛŋmɛnɛ beaŋ Roma Katolek shishitsɔɔmɔi lɛ dani amɛkpɛlɛ tɔmɔ ni tamɔ nɛkɛ nɔ.

Beni ajie Codex Sinaiticus lɛ kpo atsɔɔ je lɛ yɛ afii ohai 19 lɛ naagbee fa lɛ mli lɛ, ebafee faŋŋ kɛha Roma Katolek nɔyelɔi lɛ akɛ eshara eba akɛ abuŋ amɛ Codex Vaticanus lɛ dɔŋŋ. Beni aboteɔ afii oha nɛɛ shishijee mli lɛ, no mli lɛ asha wolokpoi nɛɛ mfonirii ni hi babaoo.

Nɔ ni akɛ niji ŋmala lɛ hiɛ baafai komekomei 759. 1 Mose, Lalai lɛ ekomɛi kɛ Kristofoia Hela Ŋmalɛi lɛ fai komɛi bɛ mli. Aŋmala yɛ kooloi ahewolo ni yɔɔ fɛtɛfɛtɛ kɛ trotro nɔ, ni asusuɔ akɛ eji odabɔ hewolo, ni eŋmalamɔ lɛ mli ka shi ni eyɛ fɛo. Gbɛi ni akɛha lɛ ji Codex B, ni abaanyɛ ana ŋmɛnɛ yɛ Vatican Wojiatoo He lɛ. Akɛteee dɔŋŋ, ni anu sɛɛnamɔ ni yɔɔ he lɛ shishi ni hiɛ esɔ yɛ jeŋ fɛɛ.

[Mfoniri ni yɔɔ baafa 31]

Vatican kɛ Codex Vaticanus 1209 ni he hiaa lɛ to afii ohai babaoo

[He ni Sane lɛ Jɛ]

Codices E Valicanis Selecti lɛ ekomɛi diɛŋtsɛ nɛ

    Ga Woji (1980-2025)
    Shi Mli
    Botemɔ Mli
    • Ga
    • Kɛmaje
    • Bɔ Ni Misumɔɔ Lɛ Mihãa
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Mlai Ni Yɔɔ He
    • Ohe Saji
    • Ohe Saji Lɛ Ahe Gbɛjianɔtoo
    • JW.ORG
    • Botemɔ Mli
    Kɛmaje