-
Wolo ni Jɛ Gbɛtsɔɔmɔ Kuu lɛ DɛŋKasemɔ Amɛhemɔkɛyeli Lɛ
-
-
Wolo ni Jɛ Gbɛtsɔɔmɔ Kuu lɛ Dɛŋ
Kɛha Wɔnyɛmimɛi Hii kɛ Yei ni Wɔsumɔɔ:
Kɛjɛ Buu-Mɔɔ lɛ ni ji maŋbii anɔ̃ lɛ klɛŋklɛŋ nɔ̃ kwraa ni je kpo ni ji January 1, 2008 nɔ̃ lɛ, akɛ sane hee ko ni baa kɛtsaraa nɔ, ni yɔɔ miishɛɛ ni gbalaa mɔ jwɛŋmɔ ni yitso ji “Kasemɔ Amɛhemɔkɛyeli Lɛ,” wo mli. Kɛjɛ no nɔ kɛbaa nɛɛ, daa nyɔji etɛ lɛ, asusuɔ sane hee ko ni yɔɔ miishɛɛ he yɛ saneyitso nɛɛ shishi!
Mɛni mɛi ni kaneɔ saji nɛɛ ewie yɛ he? Beni yoo ko kane sane ni kɔɔ Marta he lɛ egbe naa lɛ, eŋma akɛ: “Beni mikane sane lɛ, miŋmɔ waa ejaakɛ mitamɔ lɛ nɔŋŋ—misumɔɔ koni mafee gbɔfeelɔ kpakpa, no hewɔ lɛ mináaa hiɛ kwraa, ni bei komɛi po lɛ, mihiɛ kpaa nɔ akɛ esa akɛ maná be fioo koni mikɛ migbɔi lɛ agba sane.” Oblayoo ko ni eye afii 15 ni kane Ester sane lɛ tsɔɔ esusumɔ akɛ: “Eji anɔkwale akɛ bei komɛi lɛ, wɔgbaa wɔhe naa yɛ atadei kɛ hesaamɔi ni eba nɔ lɛ ahe. Esa akɛ wɔsaa wɔhe jogbaŋŋ; kɛlɛ, wɔsumɔŋ koni wɔfee kɛteke nɔ.” Ekɛfata he akɛ: “Mɛi ni wɔji yɛ mligbɛ lɛ ji nɔ ni Yehowa kwɛɔ.” Ni nyɛmi yoo ko ni kane bɔfo Petro saji lɛ ateŋ eko lɛ kɛ miishɛɛ wie akɛ: “Beni mikane sane lɛ, mikɛ mihe fɛɛ wo mli vii diɛŋtsɛ. Etamɔ nɔ ni miyɛ jɛmɛ! Mifee shihilɛi ni atsĩtsĩi tã kɛkɛ lɛ po ahe mfoniri bɔ ni ha minu nibii ahe jogbaŋŋ.”
Mɛi etɛ ni wɔwie amɛhe nɛɛ—kɛ mɛi babaoo hu ni amɛŋmala woji kɛtsɔɔ bɔ ni amɛnya saji nɛɛ ahe lɛ—maa nɔ ni bɔfo Paulo ŋma jeeŋmɔ ko lɛ nɔ mi: “Nibii abɔ ní aŋma ato momo lɛ, wɔ diɛŋtsɛ wɔhe nitsɔɔmɔ hewɔ aŋma ato lɛ.” (Rom. 15:4) Hɛɛ, Yehowa ha aŋmala saji nɛɛ awo Biblia lɛ mli bɔni afee ni wɔkase nibii komɛi ni he hiaa waa. Ekɔɔɔ he eko afii abɔ ni wɔkɛhi anɔkwale lɛ mli lɛ, wɔ fɛɛ wɔbaanyɛ wɔkase nɔ ko kɛjɛ mli.
Wɔmiiwo bo hewalɛ koni okashashao shi kwraa kɛ wolo nɛɛ kanemɔ. Okɛfata Oweku Jamɔ gbɛjianɔtoo lɛ he—gbekɛbii lɛ baanya he waa diɛŋtsɛ! Kɛ́ asafo lɛ kɛ wolo nɛɛ miifee Asafoŋ Biblia Nikasemɔ lɛ, kwɛmɔ ni okafo mli otsi kome po! Too otsui shi; kanemɔ lɛ jogbaŋŋ. Feemɔ nibii ni okaneɔ lɛ ahe mfoniri yɛ ojwɛŋmɔŋ; feemɔ onii tamɔ oyɛ jɛmɛ ni nibii lɛ ba. Bɔɔ mɔdɛŋ ni onu nii ahe tamɔ mɛi ni Biblia lɛ wie amɛhe lɛ nu he lɛ, ni ona nibii hu ni amɛna lɛ. Okɛ bɔ ni amɛfee amɛnii yɛ shihilɛi komɛi ni ba lɛ ahe lɛ ato bɔ ni kulɛ obaafee onii oha lɛ he.
Eŋɔɔ wɔnaa waa akɛ wɔbaaha onine ashɛ wolo nɛɛ nɔ. Wɔshwelɛ ji ebaafee jɔɔmɔ kɛha bo kɛ oweku lɛ. Wɔsumɔɔ nyɛsane naakpa, ni wɔmiiba jɔɔmɔi wɔmiiha nyɛ,
Yehowa Odasefoi A-Gbɛtsɔɔmɔ Kuu
-
-
HiɛkpamɔKasemɔ Amɛhemɔkɛyeli Lɛ
-
-
Hiɛkpamɔ
‘Nyɛkɔa mɛi ni tsɔɔ hemɔkɛyeli kɛ tsuishitoo nɔ náa shiwoi lɛ anane.’—HEBRIBII 6:12.
1, 2. Te nɔkwɛlɔ gbɛfalɔ ko wiemɔ ha ana bɔ ni ebu anɔkwafoi ni atsĩtsĩi amɛ tã yɛ Biblia lɛ mli lɛ eha tɛŋŋ, ni mɛni hewɔ amɛkɛ naanyobɔɔ baahi jogbaŋŋ lɛ?
“EWIEƆ mɛi ni atsĩtsĩi amɛ tã yɛ Biblia lɛ mli lɛ ahe oookɛɛ amɛji enanemɛi ni ekɛje nɔ.” Enɛ ji nɔ ni nyɛmi yoo ko wie beni ebo nɔkwɛlɔ gbɛfalɔ ko ni eda yɛ afiiaŋ lɛ wiemɔ ko ni eha lɛ toi lɛ. Nyɛmi yoo lɛ sane ja, ejaakɛ nyɛmi nuu lɛ kɛ afii nyɔŋmai abɔ ekase Nyɔŋmɔ Wiemɔ lɛ, ni no mli ejɛɔ etsɔɔ nii—aahu akɛ hii kɛ yei ni atsĩtsĩi amɛ tã yɛ Biblia lɛ mli ni jie hemɔkɛyeli kpo lɛ bafee tamɔ amɛji enanemɛi ni ekɛje nɔ, ni ekɛ amɛ ehi shi ewala beaŋ fɛɛ.
2 Ani eŋɔŋ onaa akɛ obaaná mɛi ni atsĩtsĩi amɛ tã yɛ Biblia lɛ mli lɛ ateŋ mɛi komɛi akɛ onanemɛi? Ani onaa amɛ akɛ mɛi ni hi shi diɛŋtsɛ? Feemɔ he mfoniri okwɛ; naa bo ni okɛ amɛ nyiɛ ni nyɛmiigba sane, ni okɛ hii kɛ yei tamɔ Noa, Abraham, Rut, Elia, kɛ Ester miibɔ koni ole amɛ jogbaŋŋ. Susumɔ bɔ ni ekolɛ amɛbaaná oshihilɛ nɔ hewalɛ amɛha—wiemɔi ni sa ni amɛkɛbaawo bo ŋaa kɛ hewalɛ lɛ he okwɛ!—Nyɛkanea Abɛi 13:20.
3. (a) Kɛ́ wɔkase hii kɛ yei anɔkwafoi ni Biblia lɛ tsĩtsĩi amɛ tã lɛ ahe nii lɛ, te wɔbaaná he sɛɛ wɔha tɛŋŋ? (b) Mɛɛ sanebimɔi wɔbaasusu he?
3 Ekã shi faŋŋ akɛ, kɛ́ ‘atee jalɔi ni egboi lɛ ashi lɛ,’ nakai naanyobɔɔ ni yɔɔ miishɛɛ lɛ baanyɛ aba mli diɛŋtsɛ. (Bɔf. 24:15) Kɛlɛ, amrɔ nɛɛ po lɛ, kɛ́ wɔkase hii kɛ yei anɔkwafoi ni atsĩtsĩi amɛ tã yɛ Biblia lɛ mli lɛ ahe nii lɛ, wɔbaanyɛ wɔná he sɛɛ. Mɛɛ gbɛ nɔ? Bɔfo Paulo kɛ hetoo ni sa nɛɛ haa: ‘Nyɛkɔa mɛi ni tsɔɔ hemɔkɛyeli kɛ tsuishitoo nɔ náa shiwoi lɛ anane.’ (Heb. 6:12) Beni wɔjeɔ hii kɛ yei anɔkwafoi nɛɛ ahe saji akasemɔ shishi lɛ, ha wɔsusu sanebimɔi fioo komɛi ni Paulo sane nɛɛ kɛbaa wɔjwɛŋmɔŋ lɛ ahe wɔkwɛ: Mɛni kwraa ji hemɔkɛyeli, ni mɛni hewɔ esa akɛ wɔná eko lɛ? Mɛɛ gbɛ nɔ wɔbaatsɔ wɔkase anɔkwafoi ni Biblia lɛ tsĩtsĩi amɛ tã lɛ?
Hemɔkɛyeli—Nɔ ni Eji kɛ Nɔ Hewɔ ni Esa Akɛ Wɔná Eko
4. Mɛɛ susumɔ mɛi komɛi hiɛ yɛ hemɔkɛyeli he, ni mɛni hewɔ amɛsusumɔ lɛ ejaaa?
4 Hemɔkɛyeli ji su kpakpa ko ni sa waa, eji su ko ni hii kɛ yei ni wɔbaakase amɛhe nii yɛ wolo nɛɛ mli lɛ fɛɛ ha ekã amɛtsui nɔ waa. Mɛi babaoo yɛ ŋmɛnɛ ni amɛbuuu hemɔkɛyeli akɛ eji nɔ ko ni he hiaa tsɔ, amɛsusuɔ akɛ eji nɔ ko ni aheɔ ayeɔ kɛkɛ ni abɛ nɔdaamɔnɔ loo odaseyeli ko ni akɛbaafi sɛɛ. Kɛlɛ, amɛsusumɔ lɛ ejaaa. Hemɔkɛyeli jeee nɔ ko ni baa trukaa; ejeee henumɔ flo ko kɛkɛ; eyaa shɔŋŋ kwraa fe nɔ ko ni aheɔ ayeɔ kɛkɛ. Nɔ ko ni baa trukaa kɛkɛ lɛ yɛ oshara. Henumɔ ko kɛkɛ baanyɛ aba ni eya, ni kɛ́ ebalɛ Nyɔŋmɔjamɔ gbɛfaŋ lɛ, efaaa akɛ abaahe nɔ ko aye kɛkɛ, ejaakɛ “mumɔi fɔ̃ɔji [loo daimonioi] hu heɔ yeɔ, ni amɛhe kpokpoɔ.”—Yak. 2:19, Ga Biblia hee.
5, 6. (a) Mɛɛ nibii enyɔ ni anaaa lɛ anɔ wɔhemɔkɛyeli lɛ damɔ? (b) Te esa akɛ wɔhemɔkɛyeli lɛ mli awa aha tɛŋŋ? Ha nɔkwɛmɔnɔ.
5 Anɔkwa hemɔkɛyeli yaa shɔŋŋ kwraa fe nɔ ko ni aheɔ ayeɔ kɛkɛ. Kadimɔ bɔ ni Biblia lɛ tsɔɔ hemɔkɛyeli shishi ehaa lɛ. (Nyɛkanea Hebribii 11:1.) Paulo wie akɛ, hemɔkɛyeli damɔ nibii srɔtoi enyɔ ni wɔnyɛɛɛ wɔna lɛ anɔ. Klɛŋklɛŋ lɛ, edamɔ amrɔ nɛɛ nibii ni yɔɔ “ni anaaa” lɛ anɔ. Wɔnyɛŋ wɔkɛ wɔhiŋmɛi diɛŋtsɛ ana nibii ni yaa nɔ yɛ ŋwɛiniiaŋ—tamɔ Yehowa Nyɔŋmɔ, e-Bi lɛ, loo Maŋtsɛyeli ni yeɔ nɔ yɛ ŋwɛi amrɔ nɛɛ lɛ. Nɔ ni ji enyɔ lɛ, hemɔkɛyeli damɔ “nii ni mɛi ahiɛ kã nɔ” lɛ anɔ—nibii ni kpaako amɛbaaba lɛ. Wɔnaaa jeŋ hee ni etsɛŋ ni Nyɔŋmɔ Maŋtsɛyeli lɛ kɛbaaba lɛ amrɔ nɛɛ. Ani no tsɔɔ akɛ hemɔkɛyeli ni wɔyɔɔ yɛ nakai nibii ni yɔɔ diɛŋtsɛ lɛ amli, kɛ nibii ni wɔhiɛ kã nɔ akɛ amɛbaaba lɛ bɛ nɔdaamɔnɔ ko kwraa?
6 Jeee nakai kwraa! Paulo tsɔɔ mli akɛ, anɔkwa hemɔkɛyeli yɛ nɔdaamɔnɔ ni yɔɔ shiŋŋ diɛŋtsɛ. Beni etsɛ hemɔkɛyeli akɛ ‘nii anɔ nɔmimaa’ lɛ, ekɛ wiemɔ ko tsu nii ni abaanyɛ atsɔɔ shishi hu akɛ “mla naa wolo ni maa nɔ ko nɔ mi akɛ eji mɔ ko nɔ̃.” Ŋɔɔ lɛ akɛ mɔ ko ekpɛlɛ akɛ ebaaha bo shĩa. Ebaanyɛ ekɛ mla naa wolo ni kã shĩa lɛ nɔ lɛ aha bo ni ekɛɛ akɛ, “Oshĩa hee lɛ nɛ.” Anɔkwa, nɔ ni efee lɛ etsɔɔɔ akɛ eekɛɛ bo akɛ obaahi nakai wolo bibioo ni ekɛha bo lɛ nɔ; moŋ lɛ nɔ ni etsɔɔ ji akɛ, wolo lɛ yɛ mla naa sɛɛfimɔ aahu akɛ, yɛ shishinumɔ ko naa lɛ, etamɔ nɔ ni wolo lɛ ji shĩa lɛ diɛŋtsɛ. Nakai nɔŋŋ nibii ni tsɔɔ akɛ wɔyɛ hemɔkɛyeli lɛ yɛ faŋŋ diɛŋtsɛ, ni emli wa aahu akɛ abaanyɛ akɛto wɔhemɔkɛyeli lɛ diɛŋtsɛ he.
7. Mɛni anɔkwa hemɔkɛyeli biɔ?
7 No hewɔ lɛ, anɔkwa hemɔkɛyeli damɔ hekɛnɔfɔ̃ɔ ni yɔɔ nɔdaamɔnɔ diɛŋtsɛ, kɛ hekɛnɔfɔ̃ɔ ni yɔɔ shiŋŋ ni ayɔɔ yɛ Yehowa Nyɔŋmɔ mli lɛ nɔ. Hemɔkɛyeli haa wɔnaa Nyɔŋmɔ akɛ wɔsuɔmɔ Tsɛ, ni ehaa wɔkɛ wɔhe fɔ̃ɔ eshiwoi fɛɛ anɔ akɛ, kɛ́ ŋshɔ ŋala tete, amɛbaaba mli. Shi hemɔkɛyeli krɔŋŋ biɔ babaoo fe nakai. Taakɛ eji yɛ nibii ni wala yɔɔ amɛmli agbɛfaŋ lɛ, esa akɛ alɛ lɛ koni eya nɔ ehi shi. Esa akɛ ajie lɛ kpo yɛ nifeemɔi amli kɛ́ jeee nakai lɛ, ebaagbo.—Yak. 2:26.
8. Mɛni hewɔ hemɔkɛyeli he hiaa waa nakai lɛ?
8 Mɛni hewɔ hemɔkɛyeli he hiaa waa nakai lɛ? Paulo kɛ sane nɛɛ hetoo ni kɔneɔ mɔ yiŋ jogbaŋŋ ha. (Nyɛkanea Hebribii 11:6.) Wɔnyɛŋ wɔbɛŋkɛ Yehowa loo wɔsa ehiɛ, ja wɔyɛ hemɔkɛyeli. No hewɔ lɛ, ehe miihia ni wɔná hemɔkɛyeli dani wɔbaanyɛ wɔshɛ taomɔnii ni he hiaa waa, ni akpaa gbɛ yɛ adebɔɔ nii fɛɛ ni le nii lɛ adɛŋ lɛ he: ni ji wɔtsĩ wɔbɛŋkɛ wɔŋwɛi Tsɛ Yehowa, ni wɔwo ehiɛ nyam.
9. Mɛni Yehowa efee kɛtsɔɔ akɛ ele akɛ hemɔkɛyeli he miihia wɔ?
9 Yehowa le bɔ ni hemɔkɛyeli he hiaa wɔ
-