Buu-Mɔɔ INTANƐT NƆ WOJIATOOHE
Buu-Mɔɔ
INTANƐT NƆ WOJIATOOHE
Ga
@
  • ɛ
  • ɔ
  • ɛ́
  • ɛ̃
  • ɔ̃
  • ã
  • ŋ
  • á
  • BIBLIA
  • WOJI
  • ASAFOŊ KPEEI
  • w92 10/15 bf. 4-7
  • Weku Mli Naagbai—Eji Bei lɛ Abe Okadi

Vidio ko bɛ kɛhã nɔ ni ohala nɛɛ.

Ofainɛ waa, be ni wɔtaoɔ wɔjie vidio lɛ, wɔná naagba ko.

  • Weku Mli Naagbai—Eji Bei lɛ Abe Okadi
  • Buu-Mɔɔ Eetswa Yehowa Maŋtsɛyeli He Adafi—1992
  • Saneyitsei Bibii
  • Saji Ni Tamɔ Enɛ
  • Shika kɛ Nitsumɔ
  • Gbalashihilɛ Tsakpaa ni Agbɔjɔ Lɛ
  • Aatutua Obalaŋtai
  • Weku Mli Naagbai lɛ Ashishifai
  • Wekui ni Yaa Nɔ Yeɔ Omanye
  • Ani Nɔ Ko Pɔtɛɛ Yɛ Ni Haa Weku Naa Miishɛɛ?
    Nɔ Diɛŋtsɛ ni Kɛ Weku Miishɛɛ Baa
  • Dii Nyɔŋmɔ Toiŋjɔlɛ Sɛɛ yɛ Weku Shihilɛ Mli
    Buu-Mɔɔ Eetswa Yehowa Maŋtsɛyeli He Adafi—1997
  • Taomɔ Wɔsɛɛ Be Ni Baahi Shi Daa Oha Oweku Lɛ
    Nɔ Diɛŋtsɛ ni Kɛ Weku Miishɛɛ Baa
  • Gbalashihilɛ​—Mɔ ni To Shishi, kɛ Nɔ Hewɔ ni Eto Shishi
    Buu-Mɔɔ Eetswa Yehowa Maŋtsɛyeli He Adafi (Nikasemɔ Nɔ)—2016
Kwɛmɔ Ekrokomɛi Hu
Buu-Mɔɔ Eetswa Yehowa Maŋtsɛyeli He Adafi—1992
w92 10/15 bf. 4-7

Weku Mli Naagbai​—Eji Bei lɛ Ahe Okadi

WEKU mli naagbai​—mɛi pii naa enɛ akɛ okadi ni tsɔɔ akɛ blema mlai ni kɔɔ gbalashihilɛ kɛ bi-tsɔsemɔ he lɛ be eho. Mɛi krokomɛi naa enɛ akɛ nɔ ni ejɛ maŋkwramɔŋ, shika-helɛtemɔ, kɛ kwasafo shihilɛ mli tsakemɔ mli eba. Ni kɛlɛ, mɛi krokomɛi hu naa enɛ akɛ oshara ni ŋmɛnɛŋmɛnɛ beaŋ tsɔnei ahe nilee kɛbaa lɛ ateŋ ekome ko kɛkɛ. Yɛ anɔkwale mli lɛ haomɔi ni wekui kɛkpeɔ ŋmɛnɛ lɛ tsɔɔ nɔ ko wulu ko. Kadimɔ Biblia mli wiemɔi ni yɔɔ 2 Timoteo 3:​1-4 lɛ:

“Shi na enɛ ole akɛ naagbee gbii lɛ anɔ lɛ jaramɔ bei baaba. Ejaakɛ gbɔmɛi aaatsɔmɔ hesuɔlɔi, shika suɔlɔi, shwalɔi, hewolɔi, musubɔlɔi, fɔlɔi anɔ toigbolɔi, trumui, mɛi ni he tseee, mɛi ni edɔɔɔ mɔ he, kpaŋmɔ mlikulɔi, oshekuyelɔi, mɛi ni nyɛɛɛ amɛkɔnɔ nɔ amɛye, mɛi ni hiɛ yɔɔ la, mɛi ni sumɔɔɔ ekpakpa, sɛɛgbɛtsɔɔlɔi, yiwalɔi, henɔwolɔi, mɛi ni sumɔɔ shwɛmɔ kɛ ŋɔɔmɔ fe Nyɔŋmɔ.”

Ani nɛkɛ wiemɔ nɛɛ kɛ wɔ eyaaa ŋmɛnɛ naagbai nɛɛ ashishifa diɛŋtsɛ he? Eyɛ faŋŋ akɛ ŋmɛnɛ weku mli naagbai lɛ jɛ shihilɛi ni agba afɔ shi akɛ ebaaba yɛ je nɛɛ naagbee gbii lɛ amli lɛ. Ni odaseyeli yɛ ni tsɔɔ mɔ yiŋ akɛ nɛkɛ haomɔ be nɛɛ je shishi yɛ afi 1914.a Kɛjɛ no nɔ kɛbaa nɛɛ, hewalɛ ni mumɔŋ bɔɔ nɔ ni he wa fe adesa ni atsɛɔ lɛ Satan Abonsam lɛ naa yɛ mɛi anɔ lɛ efee nɔ ni kɛ gbele diɛŋtsɛ baa.​—Mateo 4:​8-10; 1 Yohane 5:⁠19.

Akɛni kɛjɛ 1914 kɛbaa nɛɛ, atsi enaa awo shikpɔŋ nɛɛ nɔ he ko hewɔ lɛ, Satan “egri naakpa, ni ele akɛ be fioo kɛkɛ eyɔɔ.” (Kpojiemɔ 12:​7-12) Akɛni Satan ji Nyɔŋmɔ “ni ji mɛi fɛɛ ni atsɛ amɛ akɛ bii yɛ ŋwɛi kɛ shikpɔŋ lɛ nɔ lɛ a-Tsɛ krɔŋŋ lɛ” henyɛlɔ kpele hewɔ lɛ, ani eyɛ naakpɛɛ akɛ shikpɔŋ lɛ etsɔ basabasa-feemɔ he kɛha wekui? (Efesobii 3:15) Satan etswa efai shi akɛ ebaagbala adesai fɛɛ kɛjɛ Nyɔŋmɔ he. Mɛɛ gbɛ ni hi nɔ po eeetsɔ etsu he nii fe ni ekɛ haomɔi aaatutua wekui lɛ?

Ebaahe nɔ ni fe mɛi ni buɔ amɛhe nilelɔi lɛ ayiŋ ni amɛkaa amɛwieɔ dɔkɔbii lɛ kwraa, dani anyɛ abu wekui ahe kɛjɛ tutuamɔi ni jɛ mɛi ni he wa fe adesai adɛŋ lɛ mli. Ni kɛlɛ, Biblia lɛ wieɔ Satan he akɛ: “jwɛŋmɔi lɛ aŋɔteee wɔ.” (2 Korintobii 2:11) Hebuu ko yɛ le ni wɔɔle gbɛi pɔtɛɛ komɛi ni etsɔɔ nɔ ekɛ nɛkɛ tutuamɔi nɛɛ baa lɛ mli.

Shika kɛ Nitsumɔ

Nɔnyɛɛ ni jɛɔ ohia mli baa lɛ ji Satan tawuu nii ni ebɔɔ yɔɔ mli waa ni ekɛtutuaa mɛi lɛ ateŋ ekome. “Jaramɔ bei” nɛ, aloo taakɛ Revised Standard Version lɛ tsɔɔ 2 Timoteo 3:1 shishi lɛ, “nɔnyɛɛ bei.” Naagbai tamɔ nitsumɔ ni bɛ, nyɔmɔwoo ni baa shi kwraa, kɛ shihilɛ mli hiamɔ nii ni anaaa ni yaa nɔ yɛ maji ni kpaako amɛnaa nɔyaa lɛ amli lɛ kɛ shihilɛi ni mli wawai baa wekui anɔ. Shi, ohia mli nɔnyɛɛ hu saa mɛi ahe yɛ U.S. Amerika maŋ ni etee hiɛ lɛ po mli. Nibii amlipɛimɔ ko ni afee yɛ U.S. Amerika lɛ jie lɛ kpo akɛ shika ji saji ni kɛ bei baa weku mli fe fɛɛ lɛ ateŋ ekome. Wolo, Secrets of Strong Families lɛ tsɔɔ mli akɛ, “be, jwɛŋmɔ ni agbalaa kɛyaa nɔ ko nɔ, [kɛ] nyɛmɔ” ni atuɔ awoɔ nibii ni nitsumɔ biɔ lɛ anamɔ mli lɛ hu baanyɛ afee “henyɛlɔ ni yɔɔ nigii” ni fiteɔ he ni atuɔ ahaa gbalashihilɛ lɛ.

Shihilɛi eha yei babaoo kɛ amɛhe ewo nitsumɔ taomɔ mli. Niŋmalɔ Vance Packard bɔ amaniɛ akɛ: “Amrɔ nɛɛ, Amerika gbekɛbii bibii kɛ fufɔobii ni yeko afii etɛ lɛ amlijaa ejwɛ fɛɛ mli ekome yɛ nyɛmɛi ni yaa nitsumɔ ni bɛ shia.” Gbekɛbii bibii ahiamɔ nii babaoo lɛ kɛ heloo gbɛfaŋ nitsumɔ ni atsuɔ fɛɛ lɛ baanyɛ afee mɔdɛŋbɔɔ ni tɔɔ mɔ ni feɔ mɔ shwɛm diɛŋtsɛ​—ni enɛ ehiii haaa fɔlɔi kɛ gbekɛbii lɛ fɛɛ. Packard kɛfata he akɛ, akɛni gbɛjianɔtoo kɛha gbekɛbii akwɛmɔ kpakpa bɛ U.S. Amerika hewɔ lɛ, “ŋmɛnɛ, gbekɛbii akpekpei saŋŋ naaa kwɛmɔ kpakpa yɛ amɛ shishijee afii lɛ amli.”​—Our Endangered Children.

Bei pii lɛ, nitsumɔ he lɛ diɛŋtsɛ fiteɔ ekomefeemɔ ni yɔɔ wekui ateŋ lɛ. Egbalaa nitsulɔi pii kɛyaa bɔlɛnamɔ ni yaa nɔ yɛ gbɛ ni ejaaa nɔ yɛ nitsulɔi ateŋ lɛ mli. Mɛi krokomɛi hu kɛ amɛhe woɔ nɔyaa mli ni amɛkɛ amɛweku shihilɛ shaa afɔle amɛhaa hiɛyaa yɛ nitsumɔ mli. (Okɛto Jajelɔ 4:4 he.) Nuu ko kɛ ehe wo eheloo gbɛfaŋ nitsumɔ akɛ nihɔɔmɔ mli najiaŋdamɔlɔ lɛ mli aahu akɛ eha eŋa tsɔɔ bɔ ni lɛ yoo lɛ ebatsɔ mli akɛ “etamɔ fɔlɔ kome ni miikwɛ ebii.”

Gbalashihilɛ Tsakpaa ni Agbɔjɔ Lɛ

Gbalashihilɛ gbɛjianɔtoo lɛ diɛŋtsɛ ebaje tutuamɔ shishi. Wolo, The Intimate Environment lɛ kɛɔ akɛ: “Tsutsu lɛ, gbɛkpamɔ ji akɛ gbalashihilɛ hefatalɔi lɛ baahi shi nakai, ja mɔ kome fee efɔŋ ko ni mli wa waa eshi gbalashihilɛ lɛ​—gbalafitemɔ, yiwaa, kwɛmɔ ni anaaa kwraa. Amrɔ nɛɛ mɛi pii naa yiŋtoo ni yɔɔ gbalashihilɛ sɛɛ lɛ akɛ eji mɔ diɛŋtsɛ teemɔŋ sane ni haa etsui nyɔɔ emli.” Hɛɛ, abuɔ gbalashihilɛ akɛ tsofa ni tsaa miishɛɛ ni anaaa, nii ni jeɔ mɔ tsine, loo shoo ni afeɔ​—shi jeee akɛ he ni atuɔ ahaa mɔ kroko yɛ shihilɛ be fɛɛ mli. Nɔ ni agbalaa jwɛŋmɔ kɛyaa nɔ bianɛ ji nɔ ni obaanyɛ ona kɛjɛ gbalashihilɛ mli, shi jeee nɔ ni okɛwoɔ mli. (Okɛto Bɔfoi lɛ Asaji 20:35 he.) Nɛkɛ “tsakemɔ wulu ni eba nibii ni sɛɛnamɔ yɔɔ he ni ebɔle gbalashihilɛ he lɛ mli lɛ” egbɔjɔ gbalashihilɛ tsakpaa lɛ babaoo. Kɛ mɔ diɛŋtsɛ teemɔŋ sane ni haa etsui nyɔɔ emli nɛɛ je amɛdɛŋ lɛ, hefatalɔi lɛ tsɔɔ amɛhe kɛyaa gbalamlitsemɔ he akɛ enaa tsabaa ni yɔɔ oya.

Atsɔɔ bɔ ni gbɔmɛi ni yɔɔ “naagbee gbii” nɛɛ amli lɛ ji yɛ gbalɛ naa yɛ Biblia lɛ mli akɛ “mɛi ni hiɛ Nyɔŋmɔ jamɔ su, shi amɛkwa emli hewalɛ lɛ.” (2 Timoteo 3:​4, 5) Mɛi ni yɔɔ enɛ he nilee lɛ ateŋ mɛi pii nuɔ he akɛ Nyɔŋmɔ jamɔ ni eba shi lɛ fata nii ni fite gbalashihilɛ lɛ he. Dr. Diane Medved ŋma yɛ ewolo, The Case Against Divorce lɛ mli akɛ: “Taakɛ jamɔi pii tsɔɔ lɛ, Nyɔŋmɔ kɛɛ esa akɛ gbalashihilɛ afee nɔ ni hiɔ shi daa. Kɛ obɛ nɔmimaa akɛ Nyɔŋmɔ yɛ loo oheee Lɛ oyeee lɛ, kɛkɛ lɛ obɔi nɔ ni osumɔɔ feemɔ.” Nɔ ni ejɛ mli eba ji akɛ, kɛ naagbai yɛ gbalashihilɛ mli lɛ, hefatalɔi lɛ taooo tsabaa ni hi. “Amɛkɛ oyaiyeli foɔ gbalashihilɛ lɛ mli.”

Aatutua Obalaŋtai

Gbekɛbii kɛ naagbai ni jɛ ŋmɛnɛ nɔnyɛɛi lɛ amli lɛ miikpe. Aaye gbekɛbii ni amɛyifalɛ haa mɔ he jɔ̃ɔ ehe lɛ awui, amɛ diɛŋtsɛ amɛfɔlɔi kɛ jɛmɔ kɛ bɔlɛnamɔ miiye amɛ awui. Yɛ gbalamlitsemɔ hewɔ lɛ, akpekpei abɔ hu naaa fɔlɔi enyɔ asuɔmɔ ni naa mɔ nɔ hewalɛ lɛ, ni fɔlɔi agbalamlitsemɔ ni kɛ dɔlɛ baa lɛ hiɔ shi yɛ wala be fɛɛ mli.

Akɛ nɔnyɛɛi ni naa wawai baa obalaŋtai anɔ be fɛɛ be. Kɛ aja mli lɛ, beni Amerika gbekɛ aaana afii 14 lɛ, no mli lɛ ena gbɔmɔgbee 18,000 kɛ basabasa-feemɔi sɔrɔtoi abɔ ni anyɛŋ akane, bɔlɛnamɔ ni mla eŋmɛɛɛ gbɛ, bɔlɛnamɔ mli yiwaa, kɛ awuiyeli kɛtsɔ televishin kwɛmɔ nɔ. Lalai hu naa hewalɛ kpele yɛ obalaŋtai anɔ, ni babaoo ji nɔ ni ehiii, ni gbalaa mɔ kɛyaa bɔlɛnamɔ he, loo Satan nifeemɔi ahe. Skul sɔrɔtoi tsɔɔ gbekɛbii sutsakemɔ ni fiteɔ Nyɔŋmɔ kɛ Biblia lɛ mli hemɔkɛyeli lɛ. Tipɛŋfoi anɔnyɛɛ haa mɛi pii kɛ amɛhe woɔ bɔlɛnamɔ ni tsɔɔ gbalashihilɛ hiɛ kɛ daatɔɔ loo tsofai fɔji kɛ nitsumɔ mli.

Weku Mli Naagbai lɛ Ashishifai

No hewɔ lɛ, tutuamɔ ni baa wekui anɔ lɛ da naakpa ni ebaanyɛ efite nii. Mɛni baanyɛ aye abua wekui ni amɛje mli? Weku ŋaawolɔ, John Bradshaw wo ŋaa akɛ: “Akɛ hiɛdɔɔ efeko wɔ weku tsɔsemɔ mli mlai lɛ ehee afii 150 nɛ. . . . Miheɔ miyeɔ akɛ blema mlai lɛ nyɛɛɛ atsu nɔ ko dɔŋŋ.” Shi, adesai amlai hu jeee nɔ ni kɛ tsabaa baa. Yehowa Nyɔŋmɔ ji weku lɛ Shishijelɔ. Ele nɔ ni weku shihilɛ tsuɔ yɛ wɔ diɛŋtsɛ wɔmiishɛɛnamɔi amli kɛ nɔ ni he hiaa koni weku lɛ ana miishɛɛ ni ehe awa lɛ jogbaŋŋ fe mɔ fɛɛ mɔ. Ani esa akɛ wɔnaa akpɛ wɔhe akɛ e-Wiemɔ ni ji Biblia lɛ kɛ weku mli naagbai anaa tsabaa haa?

Nakai blema wolo lɛ tsɔɔ bɔ ni fee ni weku shihilɛ lɛ kɔ̃dɔ. Akɛ klɛŋklɛŋ gbalashihilɛ mli hefatalɔi enyɔ, Adam kɛ Hawa to abɔɔ fɛfɛo ko mli ni akɛ nitsumɔ ni nyɔmɔwoo yɔɔ mli ni ji shikpɔŋ lɛ ni amɛaatsake lɛ ni efee jeŋ muu fɛɛ paradeiso wo amɛdɛŋ. Nyɔŋmɔ fa akɛ Adam afee weku lɛ yitso. Hawa kɛ eyitsoyeli lɛ baakpa gbee akɛ “yelikɛbualɔ” loo “hefatalɔ.” Shi Hawa tse atua eshi gbɛjianɔtoo nɛɛ. Eshɔ ewu lɛ yitsoyeli lɛ kɛjɛ edɛŋ, ni egbo naatsii kome pɛ ni Nyɔŋmɔ kɛfɔ amɛnɔ lɛ nɔ toi. Kɛkɛ ni Adam ŋmɛɛ eyitsoyeli lɛ he ni eyafata ehe yɛ atuatsemɔ nɛɛ mli.​—1 Mose 1:​26–3:⁠6.

Nɔ ni fiteɔ nii ni jɛ Nyɔŋmɔ gbɛjianɔtoo ni atsiɔ he kɛjɛɔ he nɛɛ mli ba lɛ je kpo amrɔ nɔŋŋ. Akɛni amɛhe tseee ni amɛnuɔ fɔbuu he hewɔ lɛ, Adam kɛ Hawa kɛ hiɛgbele kɛ fɔyeli fee nii. Adam ni etsɔ hiɛ ekɛ lalafoo wiemɔi etsɔɔ bɔ ni eŋa lɛ ji lɛ mli lɛ wie ehe yɛ gbɛ ni henumɔ bɛ mli nɔ akɛ ‘yoo lɛ ni okɛlɛ bafata mihe lɛ.’ Nakai wiemɔ ni etsɔɔɔ nɔ kpakpa lɛ ji gbalashihilɛ mli haomɔi lɛ ashishijee kɛkɛ. Nɔ ni baajɛ yaka mɔdɛŋ ni Adam aaabɔ akɛ enine aaashɛ eyitsoyeli lɛ nɔ lɛ mli aba ji ‘enɔ ni eeeye.’ Hawa hu baatao ewu lɛ “sɛɛ gbɛ,” ekolɛ yɛ gbɛ ni yɔɔ keketee loo yɛ gbɛ ni eŋmɛɛɛ pɛpɛɛpɛ nɔ.​—1 Mose 2:​23; 3:​7-16.

Belɛ ebɛ naakpɛɛ mɔ akɛ Adam kɛ Hawa gbalashihilɛ mli naagbai lɛ ye amɛshwiei lɛ awui. Amɛ kromɔbi, Kain, bafee klɛŋklɛŋ gbɔmɔgbelɔ ni bɛ henumɔ. (1 Mose 4:⁠8) Lamek, ni ji Kain seshinyo lɛ kɛ nɔ ko fata weku lɛ shigbeemɔ he, ni ebatsɔ klɛŋklɛŋ gbɔmɔ ni ale ni kɛ yei pii bote gbalashihilɛ mli. (1 Mose 4:19) Ni jeee esha kɛ gbele Adam kɛ Hawa kɛha akɛ gboshinii kɛkɛ, shi weku ni he yeɔ ni etsɛŋe adesa weku lɛ kɛjɛ nakai be lɛ mli kɛbaa. Weku mli bei eshɛ he ni fa fe fɛɛ yɛ yinɔsane mli yɛ naagbee gbii nɛɛ amli.

Wekui ni Yaa Nɔ Yeɔ Omanye

Shi, jeee wekui fɛɛ gboɔ deŋme yɛ ŋmɛnɛ nɔnyɛɛi lɛ ashishi. Akɛ nɔkwɛmɔ nɔ lɛ, wu ko kɛ eŋa kɛ ebiyei enyɔ yɛ akutso bibioo ko mli yɛ U.S. Amerika. Eyɛ mli akɛ ekutseiaŋbii lɛ pii ni ji fɔlɔi lɛ kɛ amɛbii egbaaa sane moŋ, shi nɔ ko ni tamɔ nakai bɛ lɛ kɛ eŋa lɛ teŋ, ni amɛhaooo amɛhe yɛ amɛbii ni kɛ tsofai fɔji aaatsu nii loo bɔlɛnamɔ ni amɛkɛ amɛhe aaawo mli lɛ he. Daa Ju gbɛkɛ, beni obalaŋtai krokomɛi tara TV hiɛ lɛ, no mli lɛ amɛweku muu lɛ fɛɛ ebua amɛhe naa yɛ asa lɛ okpɔlɔ he kɛmiisusu Biblia mli saji ahe. Etsɔɔ mli akɛ, “Ju gbɛkɛ ji wɔ gbɛkɛ krɛdɛɛ ni wɔkɛ buaa wɔhe naa wɔkɛwieɔ. Wɔbiyei lɛ gbaa wɔ amɛ naagbai ahe sane yɛ heyeli mli.”

Yɛ gbɛ kroko nɔ lɛ, fɔlɔ ko ni ekome ekwɛɔ ebii yɛ New York maŋtiase lɛ mli ni kɛ ebiyei enyɔ lɛ naa weku ekomefeemɔ mli ŋɔɔmɔ. Mɛni ha enyɛ efee enɛ? Yoo nɛɛ tsɔɔ mli akɛ: “Wɔgbeleee TV lɛ ja otsi lɛ naagbee. Wɔsusuɔ Biblia mli ŋmalɛ he daa gbi. Ni wɔkɛ gbɛkɛ kome maa shi kɛhaa weku Biblia kasemɔ.”

Yehowa Odasefoi ji wekui enyɔ nɛɛ fɛɛ. Amɛnyiɛɔ ŋaa ni awoɔ wekui ni atsɔɔ yɛ Biblia lɛ mli lɛ sɛɛ​—ni ewoɔ yibii kpakpai hu. Ní kɛlɛ, jeee amɛ pɛ. Wekui akpei ohai abɔ yɛ ni tamɔ amɛ ni miiwo yibii kpakpai yɛ mlai ni akɛha kɛha weku shihilɛ ni anaa yɛ nakai wolo lɛ mli lɛ ni amɛdiɔ sɛɛ lɛ hewɔ.b Shi mɛni kwraa ji nakai mlai lɛ? Te aaafee tɛŋŋ ni amɛhe aaaba sɛɛnamɔ amɛha bo kɛ oweku lɛ? Yɛ ehetoohamɔ mli lɛ, wɔmiifɔ bo nine ni okane saji ni aŋmala ni jeɔ shishi yɛ baafa ni nyiɛ sɛɛ lɛ mli lɛ.

[Shishigbɛ niŋmai]

a Kɛha odaseyeli lolo akɛ naagbee gbii lɛ je shishi kɛjɛ 1914 lɛ, kwɛmɔ wolo, Obaanyɛ Ohi Shi Kɛya Naanɔ yɛ Paradeiso yɛ Shikpɔŋ Nɔ, ni Watchtower Bible and Tract Society of New York, Inc. fee lɛ yitso 18.

b Yehowa Odasefoi tsɔɔ shia Biblia mli nikasemɔ ni amɛheee nɔ ko yɛ he lɛ nɔ amɛyeɔ amɛbuaa yɛ Biblia mli shishitoo mlai ni akɛaatsu nii yɛ weku lɛ mli lɛ mli. Onine baanyɛ ashɛ amɛnɔ kɛtsɔ mɛi ni fee wolo tɛtrɛɛ nɛɛ ni oooŋma amɛ lɛ nɔ.

[Mfoniri ni yɔɔ baafa 4]

Ohia shihilɛ kɛ haomɔi pii baa wekui ni yɔɔ muji ni kpaako amɛnaa nɔyaa lɛ amli lɛ anɔ

[He ni Sane lɛ Jɛ]

U.S. Navy photo.

[Mfoniri ni yɔɔ baafa 7]

Yɛ Biblia mli shishitoo mlai kɛ nitsumɔ hewɔ lɛ, wekui pii miidamɔ ŋmɛnɛ nɔnyɛɛi lɛ anaa

    Ga Woji (1980-2025)
    Shi Mli
    Botemɔ Mli
    • Ga
    • Kɛmaje
    • Bɔ Ni Misumɔɔ Lɛ Mihãa
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Mlai Ni Yɔɔ He
    • Ohe Saji
    • Ohe Saji Lɛ Ahe Gbɛjianɔtoo
    • JW.ORG
    • Botemɔ Mli
    Kɛmaje