Gbɛ ni Atsɔɔ Nɔ Atsuɔ Naagbai Ahe Nii lɛ He Nikasemɔ
MƐI fioo ko pɛ yɔɔ ni eeeba akɛ amɛaanyɛ amɛtsu naagbai lɛ fɛɛ ni Hiob kɛkpe lɛ ahe nii. Eninamɔ kɛ edaa-ŋmaa ni je edɛŋ, oshara gbele ni ba ebii fɛɛ nɔ, kɛ agbɛnɛ yɛ naagbee lɛ, hela ni waa mɔ he waa ni fɛɛ ba enɔ yɛ be kukuoo mli lɛ, fee lɛ butuu. Enanemɛi kɛ ewekumɛi kpoo lɛ, ni eŋa wo lɛ hewalɛ akɛ “kwa Nyɔŋmɔ ni ogbo!”—Hiob 2:9; 19:13, 14.
Shi kɛlɛ, Hiob ji hewalɛwoo jɛɛhe ni yɔɔ sɔrɔto kwraa kɛha mɔ fɛɛ mɔ ni kɛ kaai ni tamɔ nɛkɛ kpeɔ lɛ. Nɔ kpakpa ni jɛ ekaa lɛ mli ba lɛ tsɔɔ akɛ tsuishiŋmɛɛ yɛ haomɔi amli lɛ haa Yehowa tsui nyaa, beni Nyɔŋmɔjamɔ hetuu-kɛhamɔ diɛŋtsɛ ji nɔ ni kanyaa wɔ, fe pɛsɛmkunya sɛɛnamɔi ni mɔ ko taoɔ ana lɛ.—Hiob, yitsei 1, 2; 42:10-17; Abɛi 27:11.
Nikasemɔi ni sɛɛnamɔ babaoo yɔɔ he ni kɔɔ bɔ ni atsuɔ naagbai ahe nii ahaa hu yɛ Biblia mli sane nɛɛ mli. Ekɛ gbɛ ni esa akɛ atsɔ nɔ awo mɔ ni kɛ kaai miikpe lɛ ŋaa—kɛ gbɛ ni esaaa akɛ atsɔɔ nɔ—lɛ he nɔkwɛmɔ nii ni sa kadimɔ haa. Agbɛnɛ hu, Hiob diɛŋtsɛ niiashikpamɔ lɛ baanyɛ aye abua wɔ ni wɔfee wɔ nii yɛ gbɛ ni ŋmɛɔ pɛpɛɛpɛ nɔ, kɛ wɔna ni shihilɛi ni ehiii miiba wɔ nɔ babaoo lɛ.
Ŋaawoo Gbonyo Mli Nikasemɔ
Wiemɔ, “Hiob miishɛjelɔi” lɛ ebatsɔ nɔ ni akɛtoɔ gbɔmɔ ni, yɛ be mli ni esa akɛ enu he eha mɔ, yɛ haomɔ be mli lɛ, ewuleɔ efala mli moŋ lɛ he. Shi, yɛ gbɛ́i ni Hiob nanemɛi lɛ ena kɛha amɛhe yɛ gbɛ ni sa nɔ lɛ fɛɛ sɛɛ lɛ, esaaa akɛ wɔsusuɔ akɛ amɛ yiŋtoo lɛ fɛɛ ehiii. Ekolɛ amɛyasumɔ akɛ amɛaaye amɛbua Hiob yɛ gbɛ ko nɔ, yɛ amɛsusumɔ ni ejaaa lɛ naa. Mɛni hewɔ amɛnine nyɛ shi lɛ? Te fee tɛŋŋ ni amɛbatsɔmɔ dɛŋdadei kɛha Satan, ni etswa efai shi akɛ ebaafite emuuyeli mli ni Hiob hiɛ lɛ?
Ojogbaŋŋ, amɛkɛ amɛ ŋaawoo lɛ fɛɛ yadamɔ saji ni akaa yiŋ awieɔ ni ejaaa lɛ anɔ: ákɛ piŋmɔ baa mɛi ni feɔ esha lɛ pɛ nɔ. Elifaz kɛɛ yɛ eklɛŋklɛŋ wiemɔ lɛ mli akɛ: “Namɔ efeko efɔŋ ko ni ehiɛ ekpata pɛŋ? Aloo nɛgbɛ aplenee jalɔi yɛ pɛŋ? Bɔ pɛ ni mina nɛ: mɛi ni huɔ nɔ̃ sha ni amɛduɔ haomɔ lɛ, no nɔŋŋ amɛkpaa.” (Hiob 4:7, 8) Elifaz he ye yɛ gbɛ ni ejaaa nɔ akɛ amanehulu ko ninaaa mɛi ni efɔŋ bɛ amɛhe lɛ. Emu sane naa akɛ, akɛni haomɔi kɛ piŋmɔi babaoo jwere Hiob nɔ hewɔ lɛ, benɛ efee esha eshi Nyɔŋmɔ.a Bildad kɛ Zofar fɛɛ hu ma nɔ mi veveeve akɛ Hiob ashwa ehe yɛ ehe eshai lɛ amli.—Hiob 8:5, 6; 11:13-15.
Hiob nanemɛi etɛ lɛ je enijiaŋ wui lolo kɛtsɔ amɛ diɛŋtsɛ amɛsusumɔi ni amɛwieɔ, fe nilee ni Nyɔŋmɔ gbeyeishemɔ yɔɔ mli ni amɛaawie moŋ lɛ nɔ. Elifaz tee shɔŋŋ po ni ekɛɛ, ‘Nyɔŋmɔ heee etsuji eyeee,’ ni akɛ, kɛ Hiob ji jalɔ loo ejeee jalɔ lɛ, enɛ jeee Yehowa he sane ko. (Hiob 4:18; 22:2, 3) Ewa waa akɛ aaasusu wiemɔ ni jeɔ mɔ nijiaŋ wui—loo ejeee anɔkwale kwraa—ni tamɔ nɛkɛ he! Ebɛ naakpɛɛ mɔ akɛ yɛ sɛɛ mli lɛ, Yehowa kã Elifaz kɛ enanemɛi lɛ ahiɛ yɛ musubɔɔ nɛɛ hewɔ. Ekɛɛ: “Nyɛwieee mihe bɔ ni ja.” (Hiob 42:7) Shi wiemɔ ni ajaje ni yeɔ awui fe fɛɛ lɛ yɛ ni baaba.
Yɛ naagbee lɛ, Elifaz tee shɔŋŋ aahu akɛ efolɔ mɛi anaa. Akɛni enyɛɛɛ eha Hiob akpɛlɛ nɔtɔmɔ ko nɔ hewɔ lɛ, eje shishi akɛ eeefo esha ni esusuɔ akɛ Hiob efee lɛ he saji etã. Elifaz bi lɛ akɛ: “Ani jeee onifɔjianii lɛ ni fa babaoo, ni onishaianii lɛ aleee naa? Ejaakɛ oheɔ awaba yɛ onyɛmimɛi adɛŋ yakatswaa, ni heyayaiatsɛmɛi hu okpalaa amɛhe mamai. Mɔ ni etɔ lɛ lɛ, ohaaa lɛ nu enu, ni mɔ ni hɔmɔ eye lɛ hu, okamãa lɛ aboloo.” (Hiob 22:5-7) Nɛkɛ naafolɔmɔi nɛɛ bɛ mli kwraa. Yehowa diɛŋtsɛ etsɔɔ bɔ ni Hiob ji, akɛ nuu ni “kpa ko bɛ ehe ni eja.”—Hiob 1:8.
Te Hiob fee enii yɛ emuuyeli mli ni ehiɛ ni atutuaa nɛɛ he eha tɛŋŋ? Edɔ lɛ ni ehao, ni anuɔ shishi nakai, shi etswa efai shi fe be fɛɛ akɛ ebaatsɔɔ akɛ nɛkɛ naafolɔmɔi nɛɛ jeee anɔkwale. Yɛ anɔkwale mli lɛ, ekɛ ehe wo ehe bembuu mli aahu akɛ, yɛ gbɛ ko nɔ lɛ, eje shishi akɛ eeeshwa Yehowa yɛ amanehulu shihilɛ ni ebaje mli lɛ hewɔ. (Hiob 6:4; 9:16-18; 16:11, 12) Aku hiɛ ashwie sane ni kɔɔ enɛ he diɛŋtsɛ lɛ nɔ, ni naataomɔ lɛ bafee yaka ŋwanejee ni kɔɔ jalɔ ni Hiob ji, loo jalɔ ni ejeee he. Mɛni Kristofoi baanyɛ akase kɛjɛ shitaramɔ kɛ ŋaawoo ni fite nii moŋ nɛɛ mli?
1. Kristofonyo ni yɔɔ suɔmɔ lɛ susuuu kɛjɛɛɛ shishijee nɔŋŋ akɛ nyɛminuu ko naagbai lɛ jɛ lɛ diɛŋtsɛ. Tsutsu tɔmɔi—kɛ eji anɔkwale loo ejeee anɔkwale—ni atsɔɔ nɔ akɛkãa mɔ hiɛ waa lɛ baanyɛ aje mɔ ni miibɔ mɔdɛŋ ni eya ehiɛ lɛ nijiaŋ wui. Esa akɛ ‘ashɛje’ susuma ni ehao lɛ ‘mii’ moŋ, fe ni aaawie ashi lɛ. (1 Tesalonikabii 5:14) Yehowa miisumɔ ni nɔkwɛlɔi lɛ atsɔmɔ “abobaa he yɛ kɔɔyɔɔ naa,” shi jeee “miishɛjelɔi gbohii” tamɔ Elifaz, Bildad, kɛ Zofar.—Yesaia 32:2; Hiob 16:2.
2. Esaaa akɛ wɔfolɔɔ mɔ ko naa ni odaseyeli ni mli ka shi faŋŋ bɛ he. Akɛɛ-akɛɛ, loo nɔ ni asusuɔ yiŋ kɛkɛ awieɔ—tamɔ Elifaz wiemɔi lɛ—jeee nɔ kpakpa ni adamɔɔ nɔ akɛ kamɔ haa. Akɛ nɔkwɛmɔ nɔ lɛ, kɛji akɛ onukpa ko kɛ sane ni jeee anɔkwale folɔ mɔ ko naa lɛ, ebaanyɛ efee mɔ ni anyɛŋ ahe lɛ aye, ni ebaanyɛ ekɛ henumɔŋ naagbai aba. Te Hiob nu ŋaawoo ni egba afã nɛɛ toiboo he eha tɛŋŋ? Ejie emlifu kpo yɛ epiŋmɔ lɛ hewɔ kɛ abɛbua wiemɔ nɛɛ: “Ei, bɔ ni oyeɔ obuaa mɔ ni bɛ hewalɛ lɛ nɛ!” (Hiob 26:2) Nɔkwɛlɔ ni susuɔ mɔ he lɛ ‘baawaje niji ni mli eje wui lɛ,’ ni ehaŋ naagba lɛ ada kɛteke nɔ.—Hebribii 12:12.
3. Esa akɛ ŋaawoo lɛ adamɔ Nyɔŋmɔ Wiemɔ lɛ nɔ, shi jeee mɔ lɛ diɛŋtsɛ yiŋsusumɔi anɔ. Hiob nanemɛi lɛ anaataomɔi lɛ ejaaa ni efiteɔ nii hu. Ni amɛaagbala Hiob kɛbɛŋkɛ Yehowa he moŋ lɛ, amɛha esusu akɛ afabaŋ ko efo lɛ kɛ eŋwɛi Tsɛ lɛ teŋ. (Hiob 19:2, 6, 8) Shi, Biblia lɛ kɛ nitsumɔ yɛ hesaa mli lɛ baanyɛ ajaje nibii, ekanya mɛi krokomɛi, ni ekɛ miishɛjemɔ diɛŋtsɛ aha.—Luka 24:32; Romabii 15:4; 2 Timoteo 3:16; 4:2.
Yɛ be mli ni Hiob wolo lɛ yeɔ ebuaa Kristofoi koni amɛyoo tsɔnei komɛi ni atsɔ̃ ni bɛ faŋŋ lɛ, ekɛ nikasemɔ ni sɛɛnamɔ yɔɔ he hu haa yɛ gbɛ ni atsɔɔ nɔ akɛ ŋaawoo ni mɔɔ shi haa lɛ he.
Gbɛ ni Atsɔɔ nɔ Akɛ Ŋaawoo Haa
Elihu ŋaawoo lɛ yɛ sɔrɔto kwraa yɛ Hiob nanemɛi etɛ lɛ anɔ̃ lɛ he, yɛ emli saji lɛ kɛ gbɛ ni Elihu kɛ Hiob ye ha lɛ he. Ekɛ Hiob gbɛi tsɛ lɛ, ni ewie etsɔɔ lɛ akɛ enaanyo, shi jeee akɛ Hiob kojolɔ. “Ni agbɛnɛ, Hiob, bo miwiemɔ lɛ toi, ni ofee toi oha miwiemɔi lɛ fɛɛ! Naa, mikɛo ye egbɔ yɛ Mawu gbɛfaŋ, ni mi hu sũ nɔŋŋ akɛshɔ̃ mi.” (Hiob 33:1, 6) Elihu kɛ oyaiyeli jie Hiob yi yɛ ejalɛ gbɛ lɛ hewɔ. Ema nɔ mi kɛha Hiob akɛ: “Minya ojalɛ lɛ he.” (Hiob 33:32, NW) Yɛ mlihilɛ gbɛ ni etsɔ nɔ ewo ŋaa nɛɛ sɛɛ lɛ, Elihu ye omanye yɛ yiŋtoi krokomɛi hu hewɔ.
Akɛni ekɛ tsuishitoo mɛ aahu kɛyashi mɛi krokomɛi lɛ gbe wiemɔ naa hewɔ lɛ, Elihu nyɛ enu saji lɛ ashishi jogbaŋŋ dani ekɛ ŋaawoo ha. Kɛ wɔɔkpɛlɛ nɔ po akɛ Hiob ji jalɔ lɛ, ani Yehowa baagbala etoi? Elihu jaje akɛ: “Enɛ akagbale Mawu akɛ eeefee nɔ fɔŋ, kɛ Ofe lɛ hu, akɛ eeefee nɔ ko ni ejaaa gbɛ.” “Ejieee ehiŋmɛii yɛ jalɔ nɔ.”—Hiob 34:10; 36:7.
Ani Hiob jalɛ lɛ ji sane titri lɛ? Elihu gbala Hiob jwɛŋmɔ kɛtee jwɛŋmɔ ko ni ahiɛ ni eŋmɛɛɛ pɛpɛɛpɛ nɔ. Ejaje akɛ: “Okɛɛɔ akɛ, ‘Mijalɛ lɛ fe Mawu nɔ.’ ” “Kwɛmɔ ŋwɛi ni ona, ni okwɛ atatui ni kwɔ feo lɛ.” (Hiob 35:2, 5) Bɔ ni atatui lɛ kwɔlɔ fe wɔ lɛ, nakai nɔŋŋ hu Yehowa gbɛ̀i kwɔlɔ fe wɔ gbɛ̀i. Wɔbɛ hegbɛ akɛ wɔkojoɔ gbɛ ni etsɔɔ nɔ efeɔ nii. Elihu mu sane naa akɛ: “No hewɔ lɛ, adesai ashe lɛ gbeyei; mɛi fɛɛ ni buɔ amɛhe nilelɔi lɛ, ebuuu amɛ.”—Hiob 37:24; Yesaia 55:9.
Elihu ŋaawoo kpakpa lɛ saa gbɛ kɛha Hiob, koni enine ashɛ famɔi krokomɛi ni jɛ Yehowa diɛŋtsɛ ŋɔɔ lɛ nɔ. Yɛ anɔkwale mli lɛ, bɔ ni Elihu ti “Mawu naakpɛɛ nitsumɔi” lɛ amli eha yɛ Hiob yitso 37 lɛ, kɛ nɔ ni Yehowa diɛŋtsɛ wie etsɔɔ Hiob, taakɛ aŋmala yɛ Hiob yitsei 38 kɛyashi 41 lɛ je amɛhe jogbaŋŋ. Eka shi faŋŋ akɛ, Elihu na saji taakɛ Yehowa naa amɛ lɛ pɛpɛɛpɛ. (Hiob 37:14) Mɛɛ gbɛ nɔ Kristofoi aaatsɔ akase Elihu nɔkwɛmɔ nɔ kpakpa lɛ?
Taakɛ Elihu ji lɛ, nɔkwɛlɔi titri baasumɔ ni amɛnu he amɛha mɔ, ni amɛmli ahi, ni amɛkai akɛ amɛ hu amɛyeee emuu. Amɛbaafee jogbaŋŋ akɛ amɛaabo sane toi jogbaŋŋ, koni amɛle anɔkwalei ni kɔɔ he lɛ fɛɛ, ni amɛnu saji lɛ fɛɛ shishi dani amɛkɛ ŋaawoo aha. (Abɛi 18:13) Agbɛnɛ hu, kɛ amɛkɛ Biblia lɛ kɛ woji ni damɔ Ŋmalɛ lɛ nɔ tsu nii lɛ, amɛbaana nɔmimaa akɛ Yehowa jwɛŋmɔ ji nɔ ni amɛkɛtsuɔ nii lɛ.—Romabii 3:4.
Yɛ nikasemɔi ni anyɛɔ akɛtsuɔ nii ni ekɛhaa onukpai lɛ sɛɛ lɛ, Hiob wolo lɛ tsɔɔ wɔ gbɛ ni wɔɔtsɔ nɔ wɔkpee naagbai anaa yɛ gbɛ ni ŋmɛɔ pɛpɛɛpɛ nɔ.
Bɔ ni Esaaa akɛ Wɔfeɔ Wɔnii yɛ Shihilɛi ni Ehiii Shishi
Akɛni epiŋmɔ lɛ efee lɛ butuu, ni epasa miishɛjelɔi lɛ eha ehiɛnɔkamɔ efee yaka hewɔ lɛ, Hiob bafee mɔ ni sane edɔ lɛ ni ehao. Edɔmɔ ŋtsɔi akɛ: “Ha gbi ni afɔ mi yɛ nɔ lɛ alaaje, . . . Mijeŋhilɛ eje mitsine.” (Hiob 3:3; 10:1) Akɛni eleee akɛ Satan ji mɔ ni kɛ enɛ baa hewɔ lɛ, esusu akɛ Nyɔŋmɔ ji mɔ ni kɛ emanehulu lɛ baa. Etamɔ nɔ ni ejaaa kwraa akɛ lɛ—nuu jalɔ lɛ—aaapiŋ. (Hiob 23:10, 11; 27:2; 30:20, 21) Nɛkɛ su nɛɛ haaa Hiob ana nibii krokomɛi ni esa akɛ esusu he lɛ, ni eha ewie eshi bɔ ni Nyɔŋmɔ kɛ adesai yeɔ haa lɛ. Yehowa bi akɛ: “Ani oooka ni ogu mikojomɔ lɛ, oobu mi fɔ, koni oye bem?”—Hiob 40:8.
Ekolɛ bɔ ni wɔfeɔ wɔnii kɛ amanehulu ko ba wɔnɔ lɛ ji ni wɔnu he akɛ aaye wɔ sane fɔŋ ko, taakɛ eka shi faŋŋ akɛ Hiob fee lɛ. Nɔ ni afɔɔ feemɔ ji ni abi akɛ, ‘Mɛni hewɔ esa akɛ piŋmɔ ni tamɔ nɛkɛ aba minɔ? Mɛni hewɔ esa akɛ mɛi krokomɛi—ni mihi fe amɛ lɛ—aye amɛhe kɛjɛ shihilɛ mli naagbai ahe?’ Enɛɛmɛi ji susumɔi ni ejaaa ni wɔbaanyɛ ni wɔkɛ Nyɔŋmɔ Wiemɔ lɛ nɔjwɛŋmɔ ate shi awo.
Akɛni wɔtamɔɔɔ Hiob hewɔ lɛ, wɔbaanyɛ wɔnu saji wuji ni enɛ kɔɔ he lɛ shishi. Wɔle akɛ Satan “nyiɛ tamɔ jata ni hũuɔ eetao mɔ ni eeemi.” (1 Petro 5:8) Taakɛ Hiob wolo lɛ jieɔ lɛ kpo lɛ, Abonsam baasumɔ waa ni efite emuuyeli mli ni wɔhiɛ lɛ, kɛtsɔ haomɔi ni ekɛaaba wɔnɔ lɛ nɔ. Etswa efai shi akɛ ebaaha nɔ ni ekɛɔ akɛ, wɔji Yehowa Odasefoi yɛ shihilɛi kpakpai ashishi pɛ lɛ aba mli. (Hiob 1:9-11; 2:3-5) Ani wɔbaana ekãa ni baaha wɔfi Yehowa nɔyeli sɛɛ, ni wɔkɛ nakai feemɔ abu Abonsam amalelɔ?
Yesu nɔkwɛmɔ nɔ lɛ, kɛ Yehowa tsuji anɔkwafoi babaoo ni anyɛŋ akane amɛ lɛ anɔ̃, tsɔɔ akɛ, piŋmɔ ko yɛ ni anyɛŋ ajo naa foi kwraa yɛ nibii agbɛjianɔtoo nɛɛ mli. Yesu kɛɛ esa akɛ ekaselɔi lɛ asumɔ akɛ ‘amɛaawo amɛ sɛŋmɔtso lɛ amɛtere’ kɛ amɛmiisumɔ ni amɛnyiɛ esɛɛ. (Luka 9:23) Wɔ diɛŋtsɛ wɔ “sɛŋmɔtso” lɛ baanyɛ afee amanehului ni Hiob ŋmɛ etsui shi yɛ mli lɛ ekome loo babaoo—hela, suɔlɔ ko gbele, nɔnyɛɛ, ohia mli naagbai, loo shitee-kɛ-woo ni baa kɛjɛɔ mɛi ni heee yeee lɛ adɛŋ. Bɔ fɛɛ bɔ ni naagba ni wɔkɛkpeɔ lɛ ji ha lɛ, efã ko ni hi yɛ. Wɔbaanyɛ wɔbu shihilɛ mli ni wɔyɔɔ lɛ akɛ hegbɛ ni wɔna ni wɔkɛaatsɔɔ wɔ tsuishiŋmɛɛ kɛ Yehowa ni wɔkɛ heshibaa kwraa ni hosooo haa lɛ.—Yakobo 1:2, 3.
Nakai ji gbɛ ni Yesu bɔfoi lɛ tsɔ nɔ amɛfee amɛnii. Pentekoste sɛɛ nɔŋŋ ni ayi amɛ kpelebii yɛ Yesu ni amɛshiɛɔ ehe sane lɛ hewɔ. Ni enɛ aaaha amɛnijiaŋ aje wui moŋ lɛ, amɛtee kɛ “miishɛɛ.” Amɛmii shɛ amɛhe, jeee yɛ piŋmɔ lɛ diɛŋtsɛ hewɔ, shi, “akɛ [Kristo] gbɛi lɛ ahewɔ lɛ abu amɛ mɛi ni sa akɛ abɔ amɛ ahora.”—Bɔfoi lɛ Asaji 5:40, 41.
Shi, jeee akɛ wɔ naagbai lɛ fɛɛ baa wɔ nɔ yɛ Yehowa ni wɔsɔmɔɔ lɛ lɛ hewɔ. Wɔ haomɔi lɛ baanyɛ afee nɔ ni wɔ diɛŋtsɛ wɔkɛbaa wɔ nɔ—kɛ hoo lɛ kɛyashi he ko. Aloo ekolɛ, naagba lɛ baanyɛ asa pɛpɛɛpɛ ni wɔŋmɛɔ yɛ mumɔŋ lɛ he, eyɛ mli akɛ tɔmɔ lɛ efeŋ nɔ ni jɛ wɔ. Bɔ fɛɛ bɔ ni shihilɛ lɛ ji lɛ, heshibaa su ni tamɔ Hiob nɔ lɛ baaha wɔnyɛ wɔyoo hei ni wɔtɔ̃ yɛ. Hiob kpɛlɛ nɔ yɛ Yehowa hiɛ akɛ: “Mijaje nɔ ni minaaa naa lɛ.” (Hiob 42:3) Eyɛ faŋŋ akɛ mɔ ni yɔseɔ etɔmɔi yɛ nɛkɛ gbɛ nɔ lɛ baanyɛ akwa naagbai ni tamɔ nɛkɛ yɛ wɔsɛɛ be. Taakɛ abɛi lɛ kɛɔ lɛ, “hiɛtɛlɔ naa efɔŋ ni baa, ni eteeɔ ehe.”—Abɛi 22:3.
Nɔ ni he hiaa fe fɛɛ lɛ, Hiob wolo lɛ kaiɔ wɔ akɛ, wɔ naagbai lɛ ehiŋ shi kɛyaŋ naanɔ. Biblia lɛ kɛɔ akɛ: “Naa, wɔjɔɔ mɛi ni ŋmɛɔ amɛtsui shi lɛ. Nyɛnu Hiob tsuishiŋmɛɛ lɛ he, ni nyɛna Nuntsɔ [Yehowa] naagbee lɛ; akɛ Nuntsɔ [Yehowa] mli tsɔɔ lɛ babaoo, ni emli jɔ hu.” (Yakobo 5:11) Wɔbaanyɛ wɔna nɔmimaa akɛ, Yehowa hu baawo etsuji ni yɔɔ ŋmɛnɛ lɛ anɔkwayeli lɛ he nyɔmɔ.
Wɔmiikpa be ni naagbai sɔrɔtoi fɛɛ—“tsutsu nii lɛ”—eho etee lɛ gbɛ. (Kpojiemɔ 21:4) Kɛyashi nakai gbi lɛ aaaba lɛ, Hiob wolo lɛ yaa nɔ etsuɔ nii akɛ gbɛtsɔɔmɔ ni nɔ bɛ, ni baanyɛ aye abua wɔ ni wɔkɛ nilee kɛ shifimɔ atsu naagbai ahe nii.
[Shishigbɛ niŋmai]
a Yɛ be mli ni Biblia lɛ kɛɔ akɛ, “nɔ pɛ ni gbɔmɔ duɔ lɛ, no nɔŋŋ ebaakpa hu” lɛ, enɛ etsɔɔɔ akɛ piŋmɔ ni baa mɔ ko nɔ lɛ jɛ ŋwɛi najiaŋtoo. (Galatabii 6:7) Yɛ jeŋ ni Satan yeɔ nɔ nɛɛ mli lɛ, yɛ bei pii amli lɛ jalɔi lɛ moŋ kɛ haomɔi pii kpeɔ fe efɔŋ feelɔi lɛ. (1 Yohane 5:19) Yesu kɛɛ ekaselɔi lɛ akɛ: “Ni mɛi fɛɛ aaanyɛ nyɛ yɛ migbɛi lɛ hewɔ.” (Mateo 10:22) Helai kɛ nibii fɔji krokomɛi ni baa lɛ baanyɛ aba Nyɔŋmɔ tsuji anɔkwafoi lɛ ateŋ mɔ fɛɛ mɔ nɔ.—Lala 41:4; 73:3-5; Filipibii 2:25-27.
[Mfoniri ni yɔɔ baafa 28]
“Kwɛmɔ ŋwɛi ni ona, ni okwɛ atatui ni kwɔ feo lɛ.” Elihu ye ebua Hiob yɛ nɛkɛ gbɛ nɔ, ni enu shishi akɛ Nyɔŋmɔ gbɛ̀i lɛ anɔ kwɔlɔ fe gbɔmɔ gbɛ̀i