Nɛgbɛ Je lɛ Kɛ Ehiɛ Etsɔɔ Nɛɛ?
Naagbai ni mli wawai kɛ shihilɛi gbohii ahe saji ni agbaa gbi fɛɛ gbi lɛ egbɛ eshwã je lɛŋ he fɛɛ he! Mɛni enɛ tsɔɔ?
MƆ DIƐŊTSƐ HEBUU: Okplɛmii fɛ́lɛɔ yɛ jarayelihei. Atswia tsɔɔlɔi kɛ nikaselɔi atu yɛ skul. Ashɔ̃ gbekɛbii kɛtee beni amɛfɔlɔi ahiɛ bɛ amɛhe nɔ. Atutua yei kɛ hii komɛi ni edara yɛ afii amli, ni ashɔ̃ amɛnibii yɛ amɛdɛŋ shwane ketekete.
BƆ NI JAMƆI LƐ ANIFEEMƆI YƆƆ HA: Sɔlemɔi fĩɔ kui srɔtoi ni kɛ amɛhe wuɔ ta lɛ asɛɛ. Afolɔ osɔfoi anaa akɛ amɛbule weku shishi. Osɔfoi kɛ bɔlɛnamɔ tutua gbekɛbii; sɔlemɔ lɛ tsimɔ nɔ. Sɔlemɔyaa eba shi; ahɔ̃ɔ sɔlemɔtsui.
SHIHILƐ NI EBƆLE WƆHE LƐ: Afolɔ koo mli tsei koni akɛye jara. Ohiafoi folɔ koo mli tsei kɛfee lai. Akpɔtɔ bu mli nu hiɛ, ehiii akɛ anu. Muji ni jɛɔ nibii ni nitsumɔhei wuji feɔ lɛ amli kɛ gbɛ̀i komɛi ni atsɔɔ nɔ asháa looi aloo ahɛɔ looi bianɛ lɛ efite wuoyaa. Kɔɔyɔŋ efite ni ehaaa anyɛ amu.
DAAŊ ŊMAA TAOMƆ: Abɔ amaniɛ akɛ kɛ́ aja mli lɛ daa afi nyɔmɔwoo ni mɛi ni yɔɔ maji ni yɔɔ Afrika Sahara lɛ ateŋ mɔ fɛɛ mɔ náa lɛ shɛɔ (U.S.) dɔlai 480. Nitsumɔ mli hiɛjoomɔ haa nitsumɔ gbeeɔ shi, ni efiteɔ mɛi akpei abɔ anitsumɔ. Shishiumɔ haa mɛi ni amɛkɛ shika ewo nitsumɔ mli lɛ ashika ni amɛkɛto amɛwala be mli fɛɛ lɛ hiɛ kpataa.
HƆMƆ: Aaafee mɛi 800,000,000 yawɔɔ kɛ amɛmusuŋ hɔmɔ daa yɛ jeŋ fɛɛ.
TA: Mɛi ni fa fe 100,000,000 gboi yɛ ta ni awu yɛ klɛŋklɛŋ afii ohai 20 lɛ mli lɛ hewɔ. Nuklea tawuu nibii ni fa saŋŋ yɛ ni abaanyɛ akɛgbe adesai fɛɛ kɛtsara nɔ shii abɔ. Maŋ tai. Awuiyeli ni akɛtutuaa mɛi lɛ miikpele je lɛŋ fɛɛ.
TSƐŊEMƆHELA KƐ HELAI KROKOMƐI: Kɛjɛ afi 1918 kɛbaa lɛ, Spania aja lɛ gbe gbɔmɛi 21,000,000. Amrɔ nɛɛ AIDS ebatsɔ “tsɛŋemɔhela ni kpataa mɔ hiɛ fe fɛɛ eko yɛ adesai ayinɔsane mli.” Kansa kɛ tsuihela haa ayeɔ awerɛho yɛ je lɛŋ he fɛɛ he.
Gbalamɔ ojwɛŋmɔ kɛya adafitswaa mli saji babaoo nɔ. Ani enɛɛmɛi ji saji ni baa yɛ hei fioo komɛi pɛ? Aloo eji jeŋ muu fɛɛ saji ni baa lɛ eko ni hiɛ shishinumɔ krɛdɛɛ ko?
[Akrabatsa/Mfoniri ni yɔɔ baafa 5]
Ani Nyɔŋmɔ Susuɔ Mɔ He Lɛɛlɛŋ?
Akɛni tsuifaa saji loo nii ni jeɔ mɔ dɛŋ ni haa ayeɔ awerɛho lɛ haoɔ mɔ hewɔ lɛ, mɛi babaoo susuɔ nɔ hewɔ ni Nyɔŋmɔ kɛ ehe wooo saji amli kɛtsĩii nibii ni tamɔ nɛkɛ naa lɛ he.
Nyɔŋmɔ susuɔ mɔ he lɛɛlɛŋ. Ekɛ gbɛtsɔɔmɔ kpakpa kɛ yelikɛbuamɔ ni hi jogbaŋŋ haa amrɔ nɛɛ. (Mateo 11:28-30; 2 Timoteo 3:16, 17) Eto gbɛjianɔ koni ekɛjie awuiyeli, hela kɛ gbele kɛya kwraa. Gbɛjianɔ ni eto lɛ tsɔɔ akɛ jeee gbɔmɛi ni jɛ maŋ kome mli lɛ pɛ kɛkɛ ahe esusuɔ, shi moŋ esusuɔ gbɔmɛi ni jɛ maji, wekui kɛ majianɔ wiemɔi fɛɛ amli lɛ ahe.—Bɔfoi lɛ Asaji 10:34, 35.
Te wɔsusuɔ eyiŋtoi lɛ ahe jogbaŋŋ wɔhaa tɛŋŋ? Ani ole mɔ ni ji ŋwɛi kɛ shikpɔŋ Bɔlɔ lɛ? Te atsɛ́ɔ lɛ tɛŋŋ? Mɛni ji eyiŋtoo? Ehaa saji nɛɛ ahetoo yɛ Biblia lɛ mli. Ehaa wɔleɔ gbɛjianɔ ni etoɔ koni ejie awuiyeli kɛ agbɛnɛ hela kɛ gbele kɛya kwraa lɛ he sane yɛ mli. Bɔni afee ni wɔná he sɛɛ lɛ, mɛni esa akɛ wɔfee? Esa akɛ wɔkase lɛ kɛ eyiŋtoo he nii. Te wɔɔfee tɛŋŋ wɔkpa gbɛ akɛ wɔbaaná gbɛjianɔ ni eto lɛ he sɛɛ kɛ́ wɔnáaa emli hemɔkɛyeli? (Yohane 3:16; Hebribii 11:6) Ehe miihia hu ni wɔbo etaomɔ nii lɛ atoi. (1 Yohane 5:3) Ani osusuɔ ehe jogbaŋŋ bɔ ni no aaaha ofee nakai?
Bɔni afee ni wɔnu nɔ hewɔ ni Nyɔŋmɔ eŋmɛ shihilɛi ni yaa nɔ amrɔ nɛɛ agbɛ lɛ shishi lɛ, esa akɛ wɔnu sane ko ni he hiaa waa lɛ shishi. Biblia lɛ kɛ emlitsɔɔmɔ haa. Awie sane nɛɛ he yɛ wolo nɛɛ baafa 15.