VIVLIOTÉKA OĨVA INTERNÉTPE Watchtower
Watchtower
VIVLIOTÉKA OĨVA INTERNÉTPE
guarani
ã
  • ã
  • ẽ
  • ĩ
  • õ
  • ũ
  • ỹ
  • g̃
  • ʼ
  • ñ
  • BIBLIA
  • PUVLIKASIONKUÉRA
  • RREUNIONKUÉRA
  • g23 núm. 1 páh. 6-8
  • Umi oséano

Ko párte ndorekói gueteri ni peteĩ vidéo.

Rombyasyeténgo, péro ndaikatúi ojehechauka ko vidéo.

  • Umi oséano
  • ¡Pepáyke! 2023
  • Subtítulo
  • Informasión oñeʼẽva avei ko témare
  • Umi oséano oñekontamina
  • Ñane planéta oĩ preparádo siémpre ojeikove hag̃ua pype
  • ¿Mbaʼépa ojejapo oñesolusiona hag̃ua upe provléma?
  • ¿Mbaʼe esperánsapa omeʼẽ la Biblia?
  • Oĩva pype
    ¡Pepáyke! 2023
  • Oĩva ko rrevístape
    ¡Pepáyke! 2023
  • Introduksión
    ¡Pepáyke! 2023
¡Pepáyke! 2023
g23 núm. 1 páh. 6-8
Peteĩ persóna oyta pe oséanope ha ijerére oĩ umi pira de diferénte kolór, umi korál ha plantakuéra.

Georgette Douwma/Stone via Getty Images

¿OÑEHUNDÍTAPA ÑANE PLANÉTA?

UMI OSEÁNO

UMI OSEÁNO ningo ideprovécho hetaiterei mbaʼépe, por ehémplo, chugui oñeguenohẽ heta ingrediénte ojejapo hag̃ua tembiʼu ha pohã. Pe oséano oprodusi avei alamita rasa pe oxíheno oñekotevẽva ñane planétape, ha oipyte umi gas tóxiko ojeprodusíva ko múndope. Ha ndahaʼéi voi upévante, oipytyvõ avei ani hag̃ua ñane planétape roʼyeterei térã hakueterei.

Umi oséano oñekontamina

Ñane klíma okambiaiterei rupi, operhudika heta mbaʼe oĩva pe oséanope, por ehémplo, umi arresífe de korál, umi marísko ha hetave animál oikóvape pe márpe. Entéro umi vícho ha animál oikóvagui pe márpe, el 25 por ciento odepende umi arresífe de korálgui osegi hag̃ua oikove. Ñambyasýramo jepe, heta sientífiko okalkula déntro de 30 áño koʼã arresífe ikatuha odesaparese.

Pe oséano ningo oñekontaminaiterei oñemombo rupi pype heta plástiko, ha umi expérto okalkula voi ke la majoría umi guyra oúva pe márpe okaru hag̃ua hoʼúma hague koʼã plástiko. Ojekalkula avei hetaiterei animál omanoha pe márpe umi plástiko káusare, millones voi.

Áño 2022-pe, pe sekretário henerál de las Naciones Unidas, Antonio Guterrez heʼi: “Nañapenái rupi a tiémpo pe oséanore, oñekontaminamba, upévare koʼág̃a tuichaiterei jepéma la provléma”.

Ñane planéta oĩ preparádo siémpre ojeikove hag̃ua pype

Umi oséano ha opa mbaʼe oikovéva pype oĩ diseñádo siémpre ipotĩ ha oñemantene porã hag̃ua. Ha upéicha osegi vaʼerãmoʼã umi hénte nomombóirire umi mbaʼe kyʼa umi oséano ha márpe. Peteĩ lívro heʼi umi emprésa ha fávrika peteĩ tiémpore jepe nokontamináiramo pe mar, “ikatutaha tuicha orrekupera jey ha osegíta oñemantene porã” (Regeneration: Ending the Climate Crisis in One Generation). Jahechamína mbaʼérepa jaʼekuaa upéva:

  • Ojekalkula pe kámbio klimátiko oikoha prinsipálmente pe dióxido de karvóno káusare. Ha pe márpe oĩ unos kuánto vichoʼi hérava fitoplancton oipyte ha oñongatúva pe dióxido de karvóno. Ojekalkula voi pe fitoplancton oñongatuha haimete la mísma kantida pe dióxido de karvóno oñongatúva umi yvyramáta ha enterove umi plánta oĩva ñane planétape.

  • Oĩ umi mikróvio hoʼúva umi pira reʼongue, péicha koʼãva oipytyvõ ani hag̃ua oñekontamina umi oséano. Upe rire oĩ jey umi animál hoʼúva koʼã mikróviope, ha peteĩ páhina oĩva Internétpe heʼi voi “ko kadéna oipytyvõha pe oséano siémpre ipotĩ hag̃ua” (Smithsonian Institution).

  • Oĩ heta pira odiherívo umi mbaʼe hoʼúva oipeʼáva pe ásido orekóva pe y ha upéva ou porã umi marísko, umi korál ha umi ótro animálpe.

    ¿REIKUAÁPA RAʼE?

    Umi plánta oĩva pe márpe ideprovechoiterei

    Peteĩ taʼangápe ojekuaa umi óla og̃uahẽva peteĩ plájape. Ojekuaa pe mar rugua, umi plánta oĩva márpe ha avei umi animál. Umi plánta ojokove pe y ha umi oláda michĩve ohóvo ha oipytyvõ pe y ipotĩve hag̃ua. Umi pira ha ótro animál otopa hoʼu vaʼerã umi plánta kuápe. Pe y og̃uahẽvo umi plájape ipotĩve ha umi óla isuaveve.

    Umi plantakuéra ojoko umi mbaʼe kyʼa oĩva pe ýpe, upéicha rupi umi korál hesãive. Oipytyvõ avei umi óla pono tuichaiterei ha ani hag̃ua orahapa umi yvykuʼi oĩva pe kóstape.

¿Mbaʼépa ojejapo oñesolusiona hag̃ua upe provléma?

Taʼangakuéra: 1. Peteĩ karai omboguejy umi mbaʼe ojogua vaʼekue ha ojekuaa oipuru hague peteĩ volsón ndahaʼéiva de plástiko. 2. Peteĩ kuñakarai okarga y hiʼyryrúpe ndahaʼéiva de plástiko.

Jaipurúramo umi materiál ikatúva jaipuru heta vése jaipuru rangue pe plástiko, ñaipytyvõ hína umi oséano ipotĩve hag̃ua.

Umi mar ha oséano ningo ndaikyʼamoʼãi kuri nog̃uahẽirire upépe umi yty. Upévare umi expérto heʼi iporãvetaha jaipurúramo umi materiál ikatúva ojepuru jey heta vése jaipuru rangue pe plástiko.

Péro ndahaʼéi upévante la tekotevẽva ojejapo. Por ehémplo peteĩ organisasión ekolóhika un áñopente ombyaty mas de 9.000 toneláda yty umi plája oĩvagui 112 paíspe. Hiʼarive upéva peteĩ pártente umi yty og̃uahẽvagui umi mar kóstape káda áño.

Pe rrevísta hérava National Geographic heʼi umi oséano “oñekontaminapaitemaha ha posívlemente ndaikatumoʼãveimaha oñesolusiona upe provléma”. Pe rrevísta oexplika la hénte oipuruetereiha kombustívleramo aséite, gas, karvón ha hetave mbaʼe ha umíva okontaminaitereiha pe y. Koʼã mbaʼe ningo varáto ha la hénte odependete umívare. Upévare umi vichoʼi ndaipuʼakavéima omopotĩmba hag̃ua koʼã mbaʼe kyʼa.

¿Mbaʼe esperánsapa omeʼẽ la Biblia?

“Ko yvy henyhẽte ne rembiapokuégui. Umíva ohechauka mbaʼeichaitépa nearandu. Pe mar ningo tuicha ha ipypuku ha henyhẽte opaichagua animálgui, oĩ tuicháva ha michĩva” (Salmo 104:​24, 25).

Ñande Kreadór ojapo umi mar ha oséano ikatu hag̃uáicha ijeheguiete ipotĩ ha oñemantene porã. Haʼe ojapo opa mbaʼe oĩva pe márpe ha oikuaa porã mbaʼéichapa ofunsiona umíva. Upéva ohechauka porã haʼe ikatuha osolusiona oimehaichagua perhuísio umi hénte ojapo vaʼekue umi oséanore. Ehecha ko rrevísta páhina 15-pe pe párte hérava, “Ñandejára opromete ñane planéta iporãmba jeytaha”.

JAIKUAAVE HAG̃UA

Peteĩ valléna oyta pe oséanope.

Blue Planet Archive/Doug Perrine

Pe márpe oĩ peteĩ método ifásil ha oikoitéva oñemopotĩ hag̃ua umi várko ape ojepuruʼỹre mbaʼeveichagua prodúkto kímiko. Eikemína jw.org-pe ha elee pe artíkulo hérava, “La piel del calderón o ballena piloto”.

    Guaranimegua puvlikasionkuéra (2000-2026)
    Emboty sesión
    Emoñepyrũ sesión
    • guarani
    • Ekomparti
    • Configuración
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Ojejeruréva reipuru hag̃ua
    • Política de privacidad
    • Privacidad
    • JW.ORG
    • Emoñepyrũ sesión
    Ekomparti