Mbaʼéichapa oafekta enterovépe umi gérra
“Pe segunda gérra mundiál guive hetaitereive oĩ gérra ha ñorairõ ko múndo tuichakuére ha 2.000 millón persóna, térã 1 de káda 4 persóna, oiko umi lugár oĩvape en gérra”.
Amina Mohammed, visesekretária henerál Naciones Unidaspegua, 26 de enero de 2023.
Umi lugár itrankilovehápe jepe ikatu oñepyrũ peteĩ gérra, ha inklúso umi persóna oikóva mombyry pe gérra oikohágui lomímonte osufri. Pe gérra opáramo jepe, umi mbaʼe vai oikóva upéva káusare opyta heta tiémpore. Jahechamína unos kuánto ehémplo:
Ijakáso la tembiʼu. Pe Prográma Mundiál de Alimentos heʼi pe gérra káusare “oĩha hetave ñembyahýi, ha la majoría umi persóna ohasáva ñembyahýi oikoha umi lugár oĩháme gérra ha violénsia”.
Mbaʼasy ha provléma mentál. Umi hénte oikóva umi gérra oikoha jerére osufrieterei ha oreko jepi estrés ha ansieda. Umi oikóva umíva umi sónarupi, ndahaʼéi ojapeligránteva, síno ikatu avei oreko algún provléma mentál. Ha hiʼarive heta vése ndaikatúi oho hikuái la doktórpe.
Osẽmante vaʼerã pe lugár oikohágui. Según pe ahénsia de las Naciones Unidas para los Refugiados, septiembre de 2023-pe, mas de 114 millón de persóna osẽmante vaʼerã pe oikohágui. Ha la majoría ojapo upéva pe gérra ha violénsia káusare.
La ekonomía ivaive. Pe gérra káusare la ekonomía oempeorave jepi, ha opa mbaʼénte hepyeteve ymave guarégui. La hénte osufri jepi pe goviérno oipurupa rupi la pláta pe gerrarã, oipuru rangue oñatende hag̃ua umi hénte salu ha edukasiónre. Ha opa rire pe gérra katu hetaiterei ojegasta oñemyatyrõmba hag̃ua la sarambi opytáva.
Oñekontamina la ambiénte. Pe naturalésa oñehundi jave, la hénte oikóva ijerére siémpre osufri. Pe y, yvy ha pe áire oñekontaminambáramo ikatu ogueru heta mbaʼasy. Ha opa rire pe gérra jepe umi hénte ikatu oñelastima vai térã omano umi explosívo ojeheja reíva upérupi káusare.
Jadudaʼỹre jaʼekuaa pe gérra ohundiha entéro mbaʼe ha ohejaha heta konsekuénsia ivaietereíva.